Nekada su BusinessWare Bilteni bili i sami brend, kao što je i sam BusinessWare, ali vremenom se prešlo na drugi vid izveštavanja i komunikacije s kupcima. Pisana reč je ipak pisana i s obzirom na obilje informacija, koje ne bi mogle stati ni u tri biltena, odlučili smo se za izdavanje novog BusinessWare Biltena, sa sažetim informacijama. Nije nam namera da popunimo prazninu, nastalu za svo vreme ne izlaženja biltena, već da ukratko opišemo promene koje su krasile drugu polovinu 2013. godine. Ali, već pogađate, nema mesta da ih sve pomenemo, pa ćemo pomenuti samo one najbitnije.
Razvoj BusinessWare 6 jde dostigao svoj vrhunac jer su momentalno svi zaostali programski paketi u izradi, pa čak i oni programski paketi iz verzije 4 BusinessWare. U 2014. godini prvi od programski paketa treba da ugleda „svetlost dana“ BusinessWare SitIn, programski paket za evidenciju sitnog inventara. Od ostalih mogu slediti BusinessWare OSA, za osnovna sredstva i drugi, ali i najočekivaniji BusinessWare PayRoll, za obračun zarada.
Godina 2014. je zapravo godina kada će prestati razvoj delova BusinessWare 4 i BusinessWare 5, ali i započeti razvoj BusinessWare 7, naredne verzije BusinessWare. Naredna verzija treba da donese mogućnost rada u takozvanom „računarskom oblaku“ (Cloud Computing). Ova verzija treba da obezbedi pozivanje i izvršavanje BusinessWare sa udaljenih servera na Internetu, ali i smeštaj podataka u računarski oblak, što će smanjiti troškove i povećati operativnost. Mnogi od delova BusinessWare 7 trebalo bi da se izvršavaju i na nekom od mobilnih uređaja i sistema kao što su Android, Apple iOS i Windows Mobile. 2014-ta će biti godina donošenja strateških odluka u daljem razvoju BusinessWare, što će korisnicima doneti dobitak u vidu širine korišćenja BusinessWare na raznorodnim uređajima, ali i opštiju primenu u praksi. BusinessWare je već sada veoma dobar ERP (Enterprise Resource Planning) softver i veoma malo ga deli da stane rame uz rame sa najboljima, što će se i dogoditi uskoro.
Kriza s početka 2012. nije nas zaustavila i čini mi se da smo mnogo jače radili na razvoju, nego pre. Nova platforma za razvoj, novo i savremeno okruženje, brža promena Java Run Time, kao i brza podrška za nove verzije baze PosgreSQL, sada su odlika novog razvoja. Sve ovo daje mi za pravo da verujem da će biti tako i u buduće i uz neka kadrovska pojačanja, verujem da ćemo 2014. godinu završti sa kompletnim BusinessWare softverom, bez „repova“ iz starijih verzija.
U toku, ali obavezno na kraju, poslovne godine potrebno je izvršiti popis zaliha u maloprodajnim objektima. Pri tome se obavezno izvode pripremne radnje koje treba da osiguraju ispravan unos zaliha po popisu, a samim tim i propratne radnje, kao što su knjiženje viškova i manjkova. BusinessWare 6 omogućava sve ove radnje u nešto različitim postupcima u odnosu na prethodnu verziju BusinessWare 5, pa će ovde biti opisan redosled radnji koje treba izvršiti za uspešan popis zaliha.
Postupak popisa zaliha najviše zavisi od načina vođenja zaliha, kojih u BusinessWare 6 ima ukupno tri:
S obzirom da postoje nejasnoće oko načina vođenja zaliha, odnosno kako način zaliha utiče na rad i ponašanje prilikom evidencije prometa robe u maloprodajnim objektima, ovde će biti objašnjene razlike u sva tri slučaja vođenja zaliha.
Ovo je najjednostavniji način praćenja u maloprodaji, jer se prilikom prometa nikada ne pozivamo na artikle u maloprodaji, već samo na poreske grupe, koje jedinu namenu imaju da bi se na osnovu njih identifikovala poreska kategorizacija artikla koji je predmet unosa u malopordaji. Ako se izabere ovaj način vođenja zaliha nije potrebno, niti se mogu, otvarati kartice artikala u maloprodajnim objektima u kojima je izabran ovakav način vođenja zaliha. Ovim se praktično podržava zakonski minimum potreban za praćenje zaliha u maloprodajnim objektima, što odgovara i nekim korisnicima BusinessWare softvera.
Ovakvim izborom načina vođenja zaliha nije moguće pratiti artikle, cene i zalihe u maloprodajnim objektima, ali se svi ostali finansijski podaci dobijaju, koji ujedno čine i pomenuti zakonski minimum. Treba napomenuti da se u tom slučaju ne može koristiti BusinessWare Safe, programski paket za rad sa fiskalnim štampačima, kao ni uobičajeni način popisivanja zaliha artikala. U bilo kom trenutku je moguće preći sa ovakvog načina vođenja zaliha na preostala pomenuta dva načina, bez ikakvih problema, što je svakako dobro za otpočinjanje evidencije prometa u BusinessWare 6, a naročito u toku godine.
Popisivanje zaliha se izvodi tako što se sumiraju zalihe po poreskim stopama, a unos popisa se vrši unosom sumiranih zaliha po poreskim stopama. Vrši se unos onolikog broja stavki koliko ima različitih PDV stopa, po kojima je prethodno izvršeno sumiranje. Pre započinjanja popisa nije potrebno vršiti nikakve pripremne radnje u samom softveru, tako da je obavljanje samog čina unosa popisa veoma jednostavno, osim presabiranja popisa po PDV stopama.
Manjkavosti ovakvog praćenja su nemogućnost vođenja zaliha, kartica artikala, praćenja cena, manipulacije zalihama, ali i nemogućnost korišćenja BusinessWare Safe programskog paketa.
Ovakvim načinom vođenja zaliha se donekle otklanjaju problemi, pomenuti u prethodnom slučaju, ali se i dalje ne mogu pratiti zalihe, kao ni održavati integritet cena u maloprodajnim objektima. Promet se isključivo vrši po artiklima, koji prethodno moraju biti otvoreni i poreski kategorisani poreskom grupom artikla, kao što je uobičajeno prilikom otvaranja artikala u maloprodaji, ali i skladištima. Ovo je najčešće korišćen način praćenja zaliha u maloprodaji, jer omogućava skoro celokupnu funkcionalnost BusinessWare 6 softvera, osim održavanja integriteta maloprodajnih cena i vođenja zaliha, pa je iz tog razloga dosta popularan među korisnicima BusinessWare 6 softvera.
Za razliku od prethodnog slučaja, radnje oko popisa su dosta komplikovanije i veoma malo se razlikuju od sledećeg načina praćenja zaliha. Najveća razlika je u tome što je dozvoljena nivelacija unetih zaliha, gde je moguće nivelisati cene bez prethodnih predradnji, o kojima će biti nešto više reči u narednom naslovu.
Ovaj način vođenja zaliha predstavlja kompromis između prvog i trećeg slučaja vođenja zaliha, pa ga tako treba i posmatrati, kao i radnje oko popisa koje su u vezi s njim.
Ovaj način praćenja zaliha je skoro identičan praćenju zaliha u skladištima, s tom razlikom što je nemoguće izvršiti uključivanje automatske nivelacije cena. Kao što je i ranije pominjano moguća je potpuna funkcionalnost BusinessWare 6 softvera, prvenstveno u pogledu integriteta malopordajnih cena u maloprodajnim objektima, kao i vođenja zaliha robe u maloprodaji. Vođenje robnih zaliha je obavezno ovakvim izborom, što podrazumeva robni ulaz, ali i robno rasknjižavanje izlaza uz pomoć BusinessWare Trade, ili uz pomoć BusinessWare Safe. Osim potpune funkcionalnosti BusinessWare 6, postoje i ograničenja koja prvestveno proizilaze iz zaštite integriteta cena.
Naime nije moguće vršiti nivelaciju cena automatski, već svakoj nivelaciji cena mora prethoditi popis zaliha, a zatim i knjiženje viškova i manjkova za popisane artikle, u slučaju da popisane zalihe nisu identične knjigovodstvenim. Naravno da knjiženje viškova i manjkova nije neophodno za popisane artikle ukoliko se knjižno stanje podudara sa popisanim, ali je ovde navedeno opšte pravilo, koje se najčešće zaboravlja kod ovakvog načina vođenja zaliha. Za zaboravne navešćemo razlog zašto je neophodno popisivanje potrebno pre nivelisanja cena.
Dešava se da u toku godine dođe do ne blagovremenog evidentiranja rashoda, kala, loma i krađe, ali i do ne evidentiranja raznih grešaka u prometu artikala, naročito kod izlaza, mada je slične greške moguće načiniti i prilikom ulaza. Ovo sve doprinosi da knjigovodstveno stanje pojedinih artikala ne odgovara stvarnom stanju u maloprodajnom objektu i bila bi velika greška izvršiti nivelaciju cena knjigovodstvenih zaliha. Iz tog razloga je potrebno zalihe najpre popisati i utvrditi, a zatim knjigovodstvene zalihe svesti na popisano stanje, knjiženjem viškova i manjkova, ali i rasknjižavanjem rastura kala, loma i krađe. Tek nakon ovoga je moguće vršiti nivelisanje cena svedenih zaliha na popisano stanje, što ne može biti predmet nikakve automatizacije. Teoretski je možda moguće da se prilikom nivelisanja unesu popisane količine, a razlike da se proglase automatski viškovima i manjkovima, što bi bilo „guranje pištolja u ruke ubice“, čime bi se napravila veća šteta nego korist.
Iako sistem popisivanja arikala radi nivelisanja izgleda komplikovan, praktično se svodi na prestanak prodaje popisanih artikala, do okončanja celog procesa, počev od izrade knjižnog stanja do završetka nivelisanja. Dobro uhodanoj ekipi popisivača, koja poznaje ovaj sistem, ovo su mala ograničenja koja sprovode više puta mesečno.
Pre bilo kakvog pokretanja popisivanja robe u pojedinim slučajevima (II i III slučaj praćenja zaliha) je moguće odštampati liste za popisivanje, na kojima se može fizički obaviti popis robe. Ovo naravno nije potrebno ukoliko se popisivanje obavlja automatski uz pomoć barkôd skenera, ili uz pomoć pomagala, kao što je PDL-20 ručni računar za popisivanje. U slučaju ako se finansijski prate zalihe, gde se promet vrši unosom poreskih grupa (I slučaj!), nije moguće ispisati liste za popisivanje, jer se u listama pojavljuju artikli, koji se ne unose kod ovakvog načina praćenja zaliha. Mađutim u svim ostalim slučajevima moguće je izvršiti ispis pomenutih listi, tako što se u BusinessWare Trade na meniju „Popisi“ pozove opcija „Liste za popis“, nakon čega će se pojaviti forma kao na slici 1.
Slika1.
Pomoću forme sa slike 1. moguće je izvršiti pripremu štampe, uz prethodni uvid, ali i štampanje listi. Za detaljnu pomoć u snalaženju i radu sa formom pritisnite F1 funkcijsku dirku na tastaturi, kada je forma otvorena, za dobijanje detaljnog uputstva.
Ovo je jedan od najbitnijih momenata pre otpočinjanja popisa, pa će ovde biti dobro objašnjen. Sam proces popisivanja je veoma dug, ako se vrši kompletan popis zaliha u malopordaji, pa je to uglavnopm uzrok kašnjenja u evidenciji i ispunjavanju Zakonom propisanih vremenskih rokova. Izrada knjižnog stanja je postupak koji na zadati dan u poslovnoj godini vrši evidentiranje knjigovodstvenih zaliha, što će olakšati unos popisa, ali i omogućiti pravovremena knjiženja sa datumom većim od datuma izrade knjižnog stanja. Promene sa datumom identičnim datumu izrade knjižnog stanja i sa datumom manjim od datuma izrade knjižnog stanja nisu moguće, jer je podrazumevano da se pre izrade knjižnog stanja završe sva knjiženja za maloprodajni objekat u kome se želi vršiti popis robe.
U slučaju da je izvršen propust u evidentiranju promena i da postoji ne proknjižena dokumentacija sa datumom manjim ili istim kao datum knjižnog stanja, potrebno je izvršiti postupak poništenja knjižnog stanja i izvršiti knjiženje ne knjižene dokumentacije. Ovo se odnosi na ulaznu i izlaznu dokumentaciju, ali i na promene koje se automatski odvijaju, kao što je preuzimanje otpreme u maloprodajne objekte iz lokalnih skladišta, ali i rasknjižavanja dnevnog prometa sa računarskih fiskalnih kasa (fiskalnih štampača!) dobijenog iz BusinessWare Safe. Sam roces izrade knjižnog stanja kontroliše ova dva poslednja slučaja i o tome upozorava operatera koji želi da izvrši izradu knjižnog stanja.
Nakon uspešne izrade knjižnog stanja biće ponuđen na pregled, uz mogući ispis, knjižnog stanja za dati maloprodajni objekat. Odmah nakon izrade knjižnog stanja moguće je nastaviti sa bilo kakvim promenama u maloprodajnom objektu sa datumima većim od datuma knjižnog stanja, tako da postupak popisa može teći u jednom, a postupak knjiženja u drugom pravcu gde se ničim ne remeti odvijanje jednog i drugog procesa. Ovo je ujedno i najznačajnija razlika između BusinessWare 6 i starije BusinessWare 5 verzije, gde se u novoj verziji omogućava nezavistan popis robe od ostalih procesa, uz minimalno ograničenje u vezi datuma knjiženja.
Treba posebno naglasiti da nakon poništavanja knjižnog stanja možemo ponovo izraditi knjižno stanje na raniji datum bez gubitka informacija o zalihama i cenama na dan knjižnog stanja, čak i u slučajevima kada se vrše kasnije nivelacije cena. Takođe treba naglasiti da je izrada knjižnog stanja za finansijsko praćenje zaliha gde se promet vrši po poreskim grupama artikala nije moguće, dok je u svim ostalim načinima vođenja zaliha moguće. Postavlja se pitanje čemu služi izrada knjižnog stanja u slučaju praćenja finansijskih zaliha gde se promet vrši po artiklima (II slučaj!)?
U ovom slučaju se knjižno stanje može iskoristiti prvenstveno za lakši unos popisa, gde će se popisano preneti kao početno stanje u novoj poslovnoj godini, ali i u slučaju prelaska na robni i finansijski način vođenja zaliha (III slučaj!), gde će nešto kasnije će biti reči o ovome. Izrada knjižnog stanja se vrši u BusinessWare Trade, pozivom opcije „Knjižno stanje“, na meniju „Popisi“:
Nakon unosa šifre maloprodajnog objekta i datuma knjižnog stanja, na formi sa slike 2., potrebno je kliknuti na dugme „Ažuriraj knjižno stanje“, za pokretanje postupka. Ukoliko je na dan, za koji se vrši izrada knjižnog stanja, ranije urađeno knjižno stanje pojaviće se pitanje kao na slici 3.:
Slika 3.
Ukoliko odgovorimo sa „Da“ izvršiće se poništenje knjižnog stanja, što podrazumeva usput i brisanje unetih podataka o unetom eventualnom popisu. Iz tog razloga je podrazumevano ponuđen odgovor „Ne“, kako se eventualno ne bi izgubili uneti podaci o popisanim količinama. Poništavanjem knjižnog stanja stvara se pomenuta mogućnost isknjiženja propuštene dokumentacije sa datumom manjim, ili jednakim, datumu knjižnog stanja, pa to je to nužan korak, ako je propust izvršen. Nakon postupka poništenja knjižnog stanja javlja se obaveštenje o izvršenoj akciji u vidu poruke, kao na slici 4.
Slika 4.
Na ovaj način se stanje vraća na stanje pre izrade knjižnog stanja, čime se stvara pomenuta mogućnost. Odmah nakon poništenja knjižnog stanja, javlja se obaveštenje sa pitanjem, koje će se ujedno pojaviti ako do sada uopšte nije vršena izrada knjižnog stanja. U većini slučajeva, kada se prvi puta vrši izrada knjižnog stanja, podaci o knjižnom stanju ne postoje, pa se poruka sa slike 4 neće ni pojaviti, već će se pojaviti poruka sa slike 5.:
Slika 5.
Ukoliko se odgovori sa „Da“ započeće proces izrade knjižnog stanja, uz prethodne dve faze kontrole:
Nakon ovih kotrola prelazi se na sam proces izrade knjižnog stanja, nakon čega se generiše izveštaj sa artiklima koji imaju knjigovodstveno stanje i koji je moguće pregledati pre eventualnog odštampavanja. U ovom izveštaju ne je najbitniji iznos ukupnog knjigovodstvenog stanja, koji je kalkulativni element, jer kada se iznos ovog stanja oduzme od iznosa ukupnog zaduženja maloprodajnog objekta, treba približno da bude jednak iznosu proknjiženih pazara u datom maloprodajnom objektu. Iznos ove razlike i ukupnog zbira svih pazara do datuma knjiženja predstavlja saldo između viškova i manjkova, što navodi da je uputno zabeležiti barem iznos knjigovodstvenog stanja dobijenog izradom knjižnog stanja, ako se već ne izvrši odštampavanje celokupnog izveštaja o knjigovodstvenom stanju.
Nakon izrade knjižnog stanja moguće je sada nastaviti evidentiranje svih promena u maloprodajnom objektu, bez obzira što popis artikala nije okončan, jer je to po pravilu dug proces, izuzev kod popisivanja manjeg broja artikala u slučaju nivelacija pojedinih artikala. I u ovom slučaju izrada knjižnog stanja je neophodna, čak i u slučaju popisivanja samo jednog artikla, radi nivelisanja cena samo tog artikla.
Potsetimo da se pre nivelisanja artikala kod robnog i finansijskog praćenja zaliha (III slučaj!), nivelišu zalihe na knjigovodstvenom stanju, pa je potrebno pre toga izvršiti gore opisane radnje, uključujući i izradu knjižnog stanja na dan pre datuma nivelacije. Pogodan momenat je pre započinjanja radnog dana, ili na kraju radnog dana, ako se zalihe nivelišu uz rad sa programskim paketom BusinessWare Safe. U slučaju da želite nivelisati zalihe robe na datum, koji je manji od datuma izrade knjižnog stanja, to će biti onemogućeno uz poruku sa slike 6.:
Slika 6.
Dakle vršenje nivelacije je poželjno samo sa datumom jednakim, ili većim, od datuma knjižnog stanja. Vršenje nivelacije na dan knjižnog stanja može napraviti eventualne probleme u radu, pa se iz tog razloga vrši upozorenje (slika 7.).
Slika 7.
Često puta je nemoguće kašnjenje nivelisanja robe u odnosu na datum izrade knjižnog stanja iz praktičnih razloga, pa je iz tog razloga ostavljena mogućnost unosa datuma nivelacije jednakog datumu izrade knjižnog stanja, samo u slučaju nivelisanja (slika 7.). Datumi naloga i knjiženja moraju obavezno biti veći oda datuma knjižnog stanja, čime se donekle ublažava ovaj uslovni prekršaj.
Zašto postoji potencijalni problem nivelisanja zaliha sa datumom istim kao datum izrade knjižnog stanja? Odgovor je prost:
„Ukoliko ne planiramo poništenje knjižnog stanja, nakon urađene nivelacije sa datumom knjižnog stanja, onda je sve u redu, a u protivnom cena zaliha kod ponovne izrade knjižnog stanja će biti pogrešna, odnosno biće cena iz pomenute nivelacije“.
Ako ovo ne odgovara pravom stanju, onda je situacija bezizlazna, jer softver za izradu knjižnog stanja nema dovoljno informacija da u ovom slučaju izabere staru cenu zaliha, pre izrade nivelacije cena. Međutim, ako se ne planira poništenje knjižnog stanja nivelaciju je moguće regularno izvršiti.
Ova radnja je fizički najzahtevanija, jer traži dosta ljudi, ali i postojanje tehnike koja će ubrzati proces popisivanja. U procesu popisivanja je moguće koristiti razne uređaje, od kojih je većina podržana u BusinessWare. Jedan od takvih uređaja je ručni terminal PDL-20, koga proizvodi firma Zebex. O samom radu sa ručnim terminalom, pisano je u više navrata, pa ovde neće biti predmet razmatranja, već će biti razmatran aspekt uvoza datoteka u BusinessWare, dobijenih od strane ručnih terminala. Većina ovih terminala vrši eksport popisanih podataka u običnu tekstualnu datoteku, gde se u datoteci naizmenično smenjuju redovi sa barkodovima popisanih artikala i unete količine u fazi popisa. Takve datoteke BusinessWare prepoznaje i lako ih može implementirati u svoj unos popisa.
Popis robe je moguće uneti i ručno, artikal po artikal, unosom samo onih artikala koji imaju popisano stanje različito od knjižnog stanja iz BusinessWare Trade, pozivom opcije „Popis robe“ sa menija „Popisi“. Proces popisivanja je naročito prilagođen unosu sa popisnih listi koje su štampane iz BusinessWare, jer se artikli u procesu unosa popisa nude u poretku kao na listama za popisivanje, što ubrzava sam proces preskakanjem artikala čije se knjižno stanje podudara sa popisanim. Za detalje upotrebe programa za unos popisa najbolje je pozvati sistem pomoći, pritiskom dirke F1 na tastaturi, u toku rada sa programom za unos popisa.
Slika 8.
Ukoliko je potrebno uneti samo nekoliko artikala, koji imaju različito popisano stanje od knjižnog, najbolje je da se u popis unesu direktno, kucanjem šifre artikla i unosom popisane količine, ali i uosom eventualno nedostajuće cene. Ovo se naročito vrši prilikom nivelacije malog broja artikala.Treba naglasiti da ukoliko je započet unos popisa nije moguće vršiti import popisa iz datoteka dobijenih iz ručnih terminala. Importom ovih datoteka se vrši prethodno „nuliranje“ popisanih količina, što će obrisati ručno unete podatke o popisu. Ako je potrebna ručna dorada importovanog popisa to svakokako treba učiniti nakon importa pomenutih datoteka u popis. Forma za unos popisa je vidljiva na slici 8.
Na jezičku „Popis“ nalazi se lista artikala iz knjižnog stanja koja se redovno ažurira unetim podacima iz popisnih listi, kao i zbir vrednosti o trenutno popisanim artiklima i zbir vrednosti knjižnog stanja.
Sada je situacija normalizovana i svedena na „šablon“ knjiženja pazara i dnevnih fiskalnih izveštaja sa novokreiranom vrstom prometa sa pomenutim tipom za manjak. Forma uz čiju pomoć se vrši knjiženje viškova i manjkova data je na slici 9.
Slika 9.
Knjiženje viškova podrazumeva zaduženje maloprodajnog objekta viškovima po popisu i svođenje knjižnog stanja artikala iz viška na popisano stanje. Ovo knjiženje viškova biće vidljivo u KEPU knjizi i regularno će povećati zaduženje maloprodajnog objekta u skladu s iznosom viška. Zaduženje se može ispisati kao maloprodajna kalkulacija sa mo sa vrstom prometa koja se odnosi na višak. Ukoliko su prethodno postavljeni stavovi za knjiženje viškova za pomenutu vrstu prometa, višak će biti proknjižen u glavnu knjigu automatski (zavisno i od konfiguracije u samom maloprodajnom objektu!).
Tip vrste prometa za knjiženje viškova takođe je novost u BusinessWare 6 u izdanju 6.0.44, kao i tip vrste prometa za manjak. Ovo posebno naglašavamo jer je velika verovatnoća da nisu podešeni stavovi za knjiženje ove vrste prometa i da se automatsko knjiženje ne može izvršiti. Moguće je čak i da na Vašem sistemu ne postoji odgovarajuća vrsta prometa za višak, no nema razloga za zabrinutost bilo koje vrste. Ići ćemo redom:
Napominjemo da za sve ove akcije morate imati administratorske privilegije i da ste obučeni za pomenute poslove. Tek ako su ispunjeni svi gornji uslovi može se pristupiti knjiženju viškova.
Knjiženje manjkova podrazumeva dva koraka:
Ova dva koraka su nerazdvojna, mada se lako može odustati od drugog koraka i knjiženja manjka u KEPU odraditi posebno.
Izlazni dokument se može odštampati kao i svaki izlazni dokument u BusinessWare Trade u formi izlazne fakture, bez obzira što se odnosi na manjak. Vrsta prometa za knjiženje manjka je novost u BusinessWare 6 počev od izdanja 6.0.44, pa kao i vrsta prometa za višak možda nije otvorena na Vašem sistemu i u tom slučaju slično postupite kao kod naslova za „Višak“.
Često puta je potrebno da iz raznoraznih razloga knjiženje viškova i manjkova ne bude izvršeno u KEPU knjizi, odnosno da se samo svedu zalihe knjižnog stanja na popisane zalihe i ništa više. Ova mogućnost se najviše koristi kod finansijsko praćenja zaliha gde se promet vrši po artiklima (II slučaj vođenja zaliha!), obično radi prelaska na praćenje robnog i finansijskog stanja zaliha (slučaj III). S obzirom da je ovo poseban slučaj moguć je samo kod finansijskog praćenja zaliha gde se promet vrši po artiklima (II slučaj).
Kako je ovo specijalan slučaj, knjiženje viškova i manjkova se obavlja na izlaznoj strani kartica artikala, koja se ne evidentira u KEPU. Višak se knjiži kao storno izlaza, sa količinama u minusu, a manjak kao regularan manjak, s tim što se ne evidentira promet u KEPU na strani razduženja. Ovim postupkom se knjigovodstvene zalihe svode na zalihe po popisu, bez evidentiranja u KEPU.
Knjiženje popisa u toku poslovne godine nije neophodno, osim u slučaju da se baš to želi. Knjiženje se obavlja u KEPU, u vidu kalkulacije čija je vrednost „0“. S obzirom da popis samo predstavlja evidenciju popisanih količina (nije ulaz, niti izlaz!) on se može odštampati u formi kalkulacije, ali i u formi popisa. Ako se štampa u obliku kalkulacije na kalkulaciji su vidljivi artikli sa istim količinama i vrednostima u „+“ i „-“, tako da je ukupna vdernost kalkulacije „0“, jer se popisom ne menja stanje. Prilikom ispisa popisa isti će biti regularno ispisan sa sumiranom vrednosšću popisa u formi koja je propisana. Sama mogućnost ispisa popisa u bilo kom trenutku u toku poslovne godine je jedan od razloga zašto se ponekada vrši knjiženje popisa. Obavezno knjiženje popisa je na kraju poslovne godine, koji je i preduslov za zaključak stare poslovne godine i otvaranje nove, kada se zalihe po popisu prenose u početno stanje.
Knjiženje popisa u slučaju sprovođenja kasnije nivelacije nije obavezno, jer će to samo stvoriti višak stavki i opteretiti bazu podataka stavkama, osim u slučaju ako to nije neophodno, iz raznoraznih razloga. U slučaju da je to ipak neophodno, potrebno je „čekirati“ („štiklirati“) opciju „Proknjiži samo artikle čiji je popis različit od knjižnog stanja“, kako bi se knjiženje popisa obavilo samo za artikle čije je popisano stanje različito knjižnog stanja. U protivnom će se knjiženje izvršiti za sve artikle navedene u knjižnom stanju, što će biti nepotrebno u ovom slučaju i potrebno samo na kraju poslovne godine.{jcomments on}
Poslednjim promenama u BusinessWare 6 s kraja septembra 2013. godine, u verziji 6.0.44., uvedena su tri nova tipa vrste prometa:
Navedene vrste prometa se odnose na knjiženja u robnomaterijalnom knjigovodstvu, maloprodaji i sitnom inventaru (Magic, Trade i SitIn), tako da se ne odražavaju na ostale evidencije. Promenama u verziji 6.0.44. se vrši dodavanje nove vrste prometa sa tipom „0“ za početno stanje automatski, jer je ovaj tip vrste prometa od velike važnosti za samo funkcionisanje BusinessWare softvera, dok ostale vrste prometa, sa tipovima za knjiženje viška i manjka, treba dodati samostalno. U tu svrhu želimo da Vam ukažemo na potrebu otvaranja pomenutih vrsta prometa, jer njihovo dodavanje automatski nije preporučljivo, s obzirom na različite politike šifriranja vrsta prometa u firmama. Treba posebno naglasiti da knjiženje viškova i manjkova u toku i na kraju godine neće biti omogućeno ukoliko se ne izvrši otvaranje novih vrsta prometa sa pomenutim tipovima i zato je neophodno pristupiti BusinessWare Wizard programskom paketu i u njemu na meniju „Matični podaci“ i podmeniju „Vrste prometa“ uneti pomenute dve nove vrste prometa:
Slika 1.
Za šifru vrste prometa uzmite prvu slobodnu šifru (slobodne šifre su vidljive u tabeli na slici 1.), zatim unesite latinični i ćirilični naziv vrste prometa i na kraju iz padajućeg menija izaberite odgovarajući novi tip vrste prometa.
Napominjemo da je potrebno otvoriti vrste prometa za knjiženje viška (kao na slici 1.), ali i manjka na sličan način.
Ukoliko imate bilo kakvih problema sa snalaženjem oko unosa možete iskoristiti BusinessWare sistem pomoći, pritiskom funkcijske dirke F1 na tastaturi, nakon čega će Vam se prikazati sistem pomoći za unos podataka na, gore pomenutoj, formi.
Ukoliko ste već imali unešene vrste prometa za knjiženje viškova, ili manjkova, moguće je izvršiti ispravku samo tipova vrste prometa, bez unosa novih vrsta prometa. U tom slučaju za vrstu prometa za knjiženje viškova promenite postojeći tip u „12 – Višak po popisu“. Takođe za vrstu prometa za manjak po popisu promenite tip vrste prometa u „62 – Manjak po popisu“
Do verzije 6.0.44. BusinessWare je korišćena vrsta prometa za početno stanje sa tipom vrste prometa „1“ (proverite, jer u nazivu u Vašem slučaju sadrži reči „POČETNO STANJE“). Izmenite naziv ove vrste prometa u novi naziv „POČETNO STANJE (NE KORISTI!)“, kako bi se izbeglo korišćenje stare vrste prometa.
Brisanje postojeće vrste prometa za početno stanje nije preporučljivo, jer je sa tom vrstom prometa uknjiženo početno stanje na dan 01.01.2013. godine!
Obratite pažnju na novo dodatu vrstu prometa sa istoimenim nazivom „POČETNO STANJE“ i novo dodatim tipom vrste prometa „0“, da ne promenite naziv pogrešnoj vrsta prometa.
Nakon uvođenja novih tipova vrsta prometa, kao i novih vrsta prometa, potrebno je možda prekontirati, ili izraditi nove, stavove za knjiženje za novo kreirane vrste prometa uz pomoć BusinessWare Wizardprogramskog paketa.
Za unos i ispravku vrsta prometa morate imati administratorske privilegije, odnosno morate biti u grupi BusinessWare Administrator.
Ako i u tom slučaju nije moguće izvršiti promenu naziva vrste prometa sigurno su Vam potrebna veća ovlašćenja, koja imaju samo serviseri iz kompanije Micro Business, pa se obratite službi održavanja!
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji (Sl. glasnik RS, br. 47/2013 od 29.05.2013. godine) od 01.01.2014. godine uvodi se pojedinačna poreska prijava za poreze i doprinose po odbitku. Cilj ovog projekta je da se prvog januara 2014. godine pređe na novi sistem objedinjene naplate, odnosno da se poreskim obveznicima omogući plaćanje poreza i doprinosa po odbitku (porez i doprinosi na zarade, ugovorene naknade, porez na dividendu i sl.) u ukupnom iznosu na jedan račun, bez obzira na broj primaoca prihoda, njihovo prebivalište i vrstu prihoda koje im isplaćuje. Prijave se podnose isključivo elektronski preko sajta Poreske uprave www.poreskauprava.gov.rs.
U okviru programskog paketa BusinessWare izvršili smo dopune tako da smo omogućili pripremu pojedinačne poreske prijave (PPP PD) iz obračuna plata. Da bi priprema funkcionisala potrebna su određena podešavanja:
Na meniju PLATE / OBRAČUN PLATE pre PRIPREME VIRMANA postoji nova stavka menija: PPP PD PRIJAVA. Ovom opcijom pripremamo podatke za PPP PD prijavu. Program može da se poziva više puta, on uvek pravi novu poresku prijavu. Po pripremi poreske prijve štampu i pripremu XML fajla radimo iz programskog paketa BusinessWare FinOp, iz menija „Delovodnik“i podmenija „Ispis PPPPD prijave“. Pozivom ove opcije vrši se štampa PPP PD prijave i priprema XML fajla koji treba učitati sa portala PORESKE UPRAVE. Fajl se podrazumevano izvozi na korisničkom folderu za arhive, koji se nalazi na istom disku, ili folderu, gde i instalacija BusinessWare 6:
\BWUser\POREZI \Nazivfirme_PPPPD.zip
što će biti ispisano programom koji vrši pripremu prijave. Na računarima koji ne koriste operativni sistem Windows uobičajena putanja do pomenute datoteke je:
/mnt/BWUser/POREZI /Nazivfirme_PPPPD.zip
Prijavom na portal poreske uprave, u delu podnošenja poreske prijave izabrati opciju učitavanje ZIPfajla, pa isti pronaći na folderu koji vam je napisao program za pripremu PPP PD prijave. Po učitavanju poreske prijave, vrši se provera prijave i generisanje naloga za plaćanje sa pozivom na broj. Prilikom pripreme naloga za plaćanje, na bazi dobijenog podatka iz poreske uprave, potrebno je uneti podatke. Poziv na broj se unosi na naloge za plaćanje za porez, doprinose i neto zaradu.
Ukoliko ste tokom 2013. godine izvršili isplatu akontacije i obračunali i uplatili doprinose na najnižu osnovicu, a u 2014. godini vršite konačnu isplatu, podnosi se poreska prijava na novom PPP PD obrascu. U navedoj poreskoj prijavi bruto prihod, poreska osnovica i ostali zahtevani podaci odnose se samo na isplatu izvršenu u 2014. godini, dakle nema kumuliranja. U poreskoj prijavi PPP PD je potrebno u polje obračunski period uneti oznaku "K", obzirom da je reč o konačnoj isplati i popuniti multifunkcionalna polja. Način popunjavanja MFP polja sa primerima možete pronaći u Korisničkom uputstvu, počev od strane 19. Korisničko uputstvo objavljeno je na sajtu PU RS, u okviru banera "Objedinjena naplata".
Da bi Poreski obveznik (POB) mogao da podnese elektronsku PPP PD prijavu preko Portala PU potrebno je da:
Korisnik pristupa Portalu PU i šalje unapred pripremljenu PPP PD prijavu (tj. vrši upload ZIP datoteke na Portal). PPP PD prijava, to jest XML datoteka, nema ograničenje u broju primaoca, odnosno vrsta prihoda koji se mogu deklarisati u jednoj prijavi. Korisnik od strane Portala dobija prikaz (rekapitulaciju) prijave sa opcijom da nastavi proces ili odustane od podnošenja prijave. Ukoliko se proces nastavlja, Portal na zahtev Korisnika primenjuje njegov digitalni potpis i šalje prijavu na računarski servis PU (WebService). Ukoliko je podnošenje prijave proteklo uspešno računarski servis vraća Jedinstveni Identifikator Poreske Deklaracije (JIPD) kreiran od strane CORE sistema PU, koji Portal prikazuje Korisniku. Nakon toga Korisnik ima mogućnost podnošenja novih prijava ili slanje upita preko Portala kojim dobija status predate prijave. Status prijave se može proveriti nakon što poreski obveznik dobije obaveštenje od PU da je prijava promenila status. Obaveštenje se šalje poreskom obvezniku na elektronsku poštu (navedenu u polju 2.10 PPP PD prijave). Dodatno, podnošenje novih prijava može da se obavlja i u periodu dok se čeka obaveštenje od CORE sistema.
Upit za dobijanje statusa podnete prijave se vrši korišćenjem JIPD. Na zahtev korisnika, Portal primenjuje njegov digitalni potpis i kreira upit sa odgovarajućim JIPD ka računarskom servisu PU za dobijanje statusa PPP PD prijave. Status prijave je XML struktura koja obavezno sadrži informacije o statusu podnete prijave, kao i dva opciona tag-a (oznake) koji predstavljaju Nalog za plaćanje (ukoliko je prijava prošla sve potrebne validacije, odnosno ima status: „Proknjižena“), i tag neispravnosti (ukoliko ima neispravnosti na prijavi odnosno ima status: „Odbijena“). Postoji mogućnost da se oba opciona taga pojave u odgovoru o statusu i tada se smatra da postoje neispravnosti na prijavi ali da njihov nivo nije takav da „Ministarstvo Finansija i privrede – Projekat objedinjene naplate – PiD Omnilogika i Soneco – Podnošenje elektronske PPPPD preko portala – 5/5“ bi se prijava odbila, osnosno prijava je ipak u statusu „Proknjižena“. Portal će odgovor o statusu prikazati Korisniku i opciono omogućiti preuzimanje (download) cele XML poruke, da bi poreski obveznik mogao da učita poruku u svoj lokalni sistem radi dalje obrade.
U svakom trenutku korisnik može da dobije samo strukturu koja sadrži nalog za plaćanje prijave koja je u statusu „Proknjižena“. Upit za dobijanje naloga za plaćanje se vrši korišćenjem JIPD. Na zahtev korisnika, Portal primenjuje njegov digitalni potpis i kreira upit sa odgovarajućim JIPD ka računarskom servisu PU za dobijanje naloga za plaćanje prijave. Odgovor PU servisa sadrži XML strukturu naloga za plaćanje. Portal će odgovor servisa prikazati Korisniku i opciono omogućiti preuzimanje (download) cele XML poruke da bi poreski obveznik mogao da učita poruku u svoj lokalni sistem radi dalje obrade.
Kompletno funkcionisanje portala, gde je uključeno prijavljivanje i autentifikacija korisnika, digitalno potpisivanje prijave i način predavanja prijave, korisnički interfejs, način na koji poreski obveznik dobija poruke od PU (kroz korisnički interfejs ili putem preuzimanja odgovarajućih XML struktura koje sadrže poruke o statusu prijave ili nalog za plaćanje) će biti opisano u sledećoj verziji dokumenta ili potpuno novim dokumentom (korisničkim uputstvom za portal PU).
Isplata trudničkog bolovanja od 01.01.2014. godine radi se u iznosu od 100%, kako na teret poslodavca, tako i na teret fonda. U tom cilju potrebno je otvoriti novu šifru plaćanja za bolovanje do 30 dana (na teret poslodavca) koju treba definisati na način, kao na slici:
Što se tiče bolovanja preko 30 dana (na teret zavoda), ukoliko postoji otvorena šifra bolovanja preko 30 dana, a da nije podešena kao nega deteta, nema potrebe otvarati novu šifru, već samo prilikom obračuna doznake kao faktor – koeficijent obračuna ne koristiti 0,65 već koeficijent 1 (100%) i tako dobiveni iznos uneti u iznos bolovanja.
U programskom paketu BusinessWare PayRoll za obračun zarada izvršili smo dopunu u skladu saZakonom o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru. Ovim zakonom uređuje se umanjenje neto zarade i neto drugih primanja zaposlenih, odnosno angažovanih lica u javnom sektoru Republike Srbije, osim u onim privrednim društvima koja istovremeno ispunjavaju sledeće uslove:
Smanjenje zarada odnosi se na isplatu svih zarada počev 01.01.2014. godine. Smanjenje zarade (pod zaradom se podrazumeva zarada umanjena za poreze i doprinose - neto zarada) je :
Da bi se izračunala navedena umanjenja potrebno je izvršiti odredjenja podešavanja:
K roz meni
PLATE / MATICE PLATE / Banke / Unos računa za virmane
za firmu 1 i šifru 130 uneti potrebne podatke za pripremu virmana za ovu šifru plaćanja.
Odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predvidjena je mogućnost da se preduzetnik opredeli za isplatu lične zarade, pri čemu osnovicu za obračun doprinosa čini isplaćena lična zarada preduzetnika, s tim da preduzetnik sam vrši obračun i plaćanje doprinosa. Preduzetnicima koji se ne opredele za isplatu lične zarade osnovica za obračun doprinosa ostaje kao i do sada, a to je oporeziva dobit. Ukoliko se preduzetnik opredeli za isplatu lične zarade potrebno je otvoriti novu šifru po sledećem:
Prilikom otvaranja preduzetnika kao zaposlenog, kategorija RO je 7. Prilikom isplate lične zarade preduzetnika plaćaju se:
U pozivu na broj do kraja 2013.g trebalo je upisati šifru opštine i JMBG preduzetnika, dok u 2014.g ide poziv na broj po osnovu PPP PD prijave koja se podnosi pre isplate zarade. Knjiženje ovako isplaćene lične zarade radi se na isti način kao i knjiženje zarade radnika (520 / 450,451,452).
Preračun neto na bruto je:
NLZ – 1.100,00 / 0,522,
a ukoliko je neto lična zarada preduzetnika niža od najniže osnovice onda:
((NLZ – 1.100,00) + (Najn.osnovica * 37,8%)) / 0,90
Preduzetnik koji porez plaća na stvarni prihod od samostalne delatnosti može da se opredeli za isplatu lične zarade. Ličnom zaradom iz stava 1. ovog člana, u smislu ovog Zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno lično primanje uvećan za pripadajuće obaveze iz zarade. Preduzetnik koji se opredeli za isplatu lične zarade, dužan je da u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade.
Obaveštenje se dostavlja najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine. Preduzetnik koji se opredeli za isplatu lične zarade, ovakvo opredeljenje ne može da menja tokom poreskog perioda. Ako se preduzetnik opredeli da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu do 15. decembra tekuće godine.
U slučaju neopredeljenja za isplatu lične zarade , preduzetnik od 1. januara godine koja sledi godini u kojoj je dostavio obaveštenje nadležnom poreskom organu nije dužan da vrši isplatu lične zarade.
Izmenama Zakona o porezu na dodatu vrednost u decembru 2013. godine izvršena je promena posebne stope poreza, tako da je stopa od 8% povećana na 10%. Istovremeno ukinuta je primena posebne stope na promet računara i komponenti za računare, tako da je sada promet računara oporezovan po opštoj stopi od 20%, sve sa primenom od 1. januara 2014. godine.
PDV nadoknada poljoprivrednicima ostaje 8%. Nova preračunata stopa za posebnu stopu od 10% je 9,0909091% (10/110*100 = 9,0909091), dok je za računare stopa od 20%, nova preračunata = 16,666667.
Promena poreske stope podrazumeva obavezu poreskih obveznika koji vrše promet na malo, da izvrše popis dobara u maloprodajnim objektima, kako bi se izvršila promena ukalkulisanog poreza. Takođe, obaveza je i da se u memoriji fiskalnih uređaja izvrši promena podataka o stopi poreza.
Odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji predviđena je obaveza poreskih obveznika da vrše popis robe i proizvoda u prodavnici ukoliko dolazi do promene cene. U skladu sa ovim stavom, proizilazi da obveznici koji odluče da ne menjaju cene, već da teret povećanja poreza prebace na razliku u ceni, nisu obavezni da izvrše popis robe. Obaveza ukalkulisavanja novog iznosa PDV-a i dalje postoji, ali postoji mogućnost računovostvenog utvrđivanja zaliha i ukalkulisavanja novog iznosa PDV-a.
U slučaju odlučivanja za promenu cena, do nove cene se dolazi množenjem postojeće cene koeficijentom 1,01851852, odnosno efekat povećanja cene je 1,851852%. kod posebne stope, dok kod personalnih računara i komponetni promena stope sa 8 na 20%, pa je koeficijent za promenu cene 1,1111111, odnosno efekat povećanja cene je 11,111111%. Bez obzira da li se obveznici odluče da vrše promenu cene ili ne, obavezna je promena podataka o poreskoj stopi u memoriji fiskalne kase, i ona treba da se odradi pre kucanja pazara na dan 1. januara, tj. 1. januara u kasi treba da budu podaci o novoj stopi.
Dakle obavezu popisa i usaglašenja podataka imaju samo obveznici koji rade prodaju dobara na malo, koji poseduju fiskalnu kasu i koji su sistemu PDV-a. Obveznici koji nisu u sistemu PDV-a nemaju obavezu popisa niti promene podataka u fiskalnoj kasi, ali nemaju ni pravo promene (povećanja) cene zbog promene PDV-a. Promenu cene mogu raditi tek novom nabavkom kada će dobiti dobra po novoj uvećanoj stopi.
U BusinessWare programskom paketu se mora sprovesti pomenuta nivelacija cena, zavisno od načina vođenja zaliha u pojedinim objektima. Iako korisnici BusinessWare znaju ovaj podatak za svaki svoj maloprodajni objekat, ipak nije na odmet da se to proveri.
U BusinessWare, na meniju „Matični podaci“ i podmeniju „Elementi organizacije“, na formi sa gornje slike, izaberite element organizacije „Maloprodajni objekti“, zatim željeni maloprodajni objekat i kliknite mišem na dugme „Deteljan prikaz“, nakon čega će se otovoriti nova forma sa podacima o izabranom maloprodajnom objektu.
Na novootovorenoj formi sa gornje slike se nalaze dva jezička (TAB-a), od kojih je jedan sa nazivom „Parametri“, pa mišem klknite na njega.
Podatke o načinu vođenja zaliha možete pronaći u polju „Način vođenja zaliha“ na formi sa gornje slike. Nakon ovoga možete preduzeti jednu, ili više radnji, koje su opisane za svaki od načina vođenja zaliha.
Kao što je pomenuto na početku ovog biltena, ovo je najjednostavniji način vođenja zaliha u maloprodaji.
U slučaju popisa robe u ovakvim maloprodajnim objektima, obaveza je da se izvrši poseban popis dobara za poreske grupe artikala po posebnoj stopi koji prelaze sa 8 na 10% i posebno popis dobara za poreske grupe artikala koji prelaze se 8 na 20%. Na osnovu dobivenih podataka vrši se knjiženje u BusinessWare Trade pozivajući opciju „Nivelacija cena“ sa menija „Knjiženje“, gde se dobija forma kao na slici:Nivelacija se obavezno sprovodi u 2014. godini, sa datumom nivelacije 01.01.2014., datumom naloga i datum knjiženja 03.01.2014. (izbegavajte ovde datume 01.01.2014.!).
Količina za nivelaciju je uvek 1, a ukupan iznos poreske grupe, koja je predmet nivelacije, se unosi u polje „Stara cena“, uz unošenje nove vrednosti poreske grupe u polju „Nova cena“. U polju „Opis“ se unosi kratak opis nivelacije za poresku grupu.
S obzirom da je 01.01.2014. prvi dan primene novih stopa PDV nivelisanje će se izvršiti tako što će se izvršiti automatski storno unetih količina i vrednosti sa starim stopama PDV i ukljižiti pozitivna količina i vrednost sa novim PDV stopama. Ukoliko cene nisu menjane stvoriće se samo razlika za obavezu PDV, a ukoliko su menjane cene i razlika u prodajnoj vrednosti.
Obzirom da je promena stope na dan 01.01.2014. godine kao osnov za promenu podataka o ukalkulisanom porezu, bez obzira da li se radi promena cene ili ne, treba iskoristiti godišnji popis na dan 31.12.2013. godine, gde prva promena posle unosa početnog stanja treba da bude nivelacija, odnosno promena ukalkulisanog PDV-a.
Nivelisanje se u ovom slučaju vrši po artiklima, za razliku od prethodnog slučaja. Za unos nivelacije može nam poslužiti popis robe na 31.12.2013. godine, što znači da poslovna godina u objektima koji se prate na ovaj način mora biti okončana. To podrazumeva i otovrenu novu 2014. godinu, pa ovo sve treba imati na umu pre otpočinjanja nivelacije.
U BusinessWare Trade pozivamo opciju „Nivelacija cena“ sa menija „Knjiženje“, nakon čega nam se otvara forma kao na slici:
Iz popisa ćemo unositi samo artikle koji imaju promenu poreske stope, i ukoliko je potrebno i novu cenu, koju sračunavamo upotrebom gornjih koeficijenata. Sva pravila koja važe za datum nivelacije, datuma knjiženja i datum naloga, pomenutih u prvom slučaju, važe i ovde.
Ukoliko postoje maloprodajni objekti u kojima se promet registruje uz pomoć BusinessWare Safe (fiskalnim štampačima!) preporučljivo je ne menjati maloprodajne cene na dan 01.01.2014. i nastaviti normalno prodaju tog i narednih dana, uz prethodnu promenu poreskih stopa na fiskalnim štampačima. Ovim će se dobiti dovoljno vremena za okončanje popisa, zatvaranje stare poslovne godine i otvaranje nove, kao i izradu nivelacije. Nakon otvaranja nove poslovne godine moguće je izvršiti pomenutu nivelaciju, i naknadno preuzimanje prometa (rasknjižavanje!) sa fiskalnih uređaja.
Treba napomenuti da u periodu do okončanja nivelisanja ne treba vršiti rasknjižavanje dnevnog prometa sa fiskalnih uređaja, kako se nebi poremetio redosled događaja. Ovakav redosled događaja se može sprovesti i u slučaju kada ne vršimo promet preko fiskalnih štampača i BusinessWare Safe, što će stvoriti dobitak u vremenu da se kvalitetno uradi popis i otvori nova poslovna godina u ovakvim malopordajnim objektima.
Kada se praćenje u malopordajnim objektima vrši robno i finansisjki stiče se utisak da se se komplikuje situacija u odnosu na situaciju u prethodnosm slučaju (II slučaj). Situacija se zapravo u opšte ne komplikuje i identična je situaciji kada se zalihe u maloprodaji prate finansijski po artiklima (II slučaj). S obzirom da je tako i ovde se ne preporučuje promena cena u nivelaciji, koja se inače vrši zbog promene poreskih stopa. Ako bi smo menjali cene, to bi podrazumevalo zastoj u prodaji sve dok se cene u objektu ne nivelišu, što nije realno da se brzo završi ukoliko ima dosta stavaka za nivelisanje.
Nivelacija cena, kod artikala koji nužno moraju da promene cenu (računari i računarska oprema!), može se odraditi kasnije nakon nivelacije zbog promene poreskih stopa, ili odmah u nivelaciji koja se radi zbog promene poreskih stopa, uz zastoj u prodaji. Stvar kompromisa i potrebno je da sami odlučimo koji će se postupak izabrati.
Poželjno je da nivelacija zbog promene poreskih stopa bude prvi proknjiženi dokument u KEPU knjizi i da svi ostli dokumeti slede iza nje. Samo kod finansijskog praćenja zaliha, gde se promet vrši po poreskim grupama artikala, nije obavezno zaključiti poslovnu godinu u maloprodajnom objektu, a u svim ostalim slučajevima je to obavezno. To diktira i specifično ponašanje u tim maloprodajnim objektima.
Datum nivelacije zbog promene poreskih stopa obavezno mora biti pod 01.01.2014. godine, dok datum naloga i datum knjiženja treba postaviti na neki kasniji datum. Ako ste zaboravili koju vrstu prometa koristite za nivelisanje, pritisnite F9 funkcijsku dirku na polje za unos vrste prometa za izlistavanje svih vrsta prometa za nivelisanje.
Pre samog čina zaključka poslovne godine, moraju se izvršiti pripremne radnje kako bi se uz pomoć Vašeg BusinessWare softvera, tačnije BusinessWare Trade, taj čin izveo. Priprema se sastoji u zakonskom delu koji se primenjuje na datu materiju i fizički način izvođenja celog posla upotrebom BusinessWare Trade softvera. Što se tiče zakonskog dela treba učiniti sledeće:
Redosled radnji u nekoliko može biti promenjen, ali ga ne treba remetiti bez preke potrebe. Što se tiče same upotrebe BusinessWare Trade softvera, kako bi se okončala stara poslovna godina i otvorila nova, stvari su mnogo jednostavnije i postoje dva načina izvođenja:
Razlika se sastoji samo u tome što u prvom slučaju kod popisa moramo tretirati svaki artikal pojedinačno, dok u drugom slučaju tretman se svodi na upotrebu poreskih grupa. S obzirom da je sam čin zaključka poslovne godine u poslednjem delu isti za oba slučaja, poslednji deo postupka opisaćemo u zajedničkom delu.
Ovde želimo da Vam skrenemo pažnju na članak iz ovog biltena „Popisi u maloprodaji“. Dobro bi bilo da ga proučite pre izvođenja same radnje popisivanja, jer se postupak razlikuje dosta od načina vođenja zaliha. Ako ste dobro proučili postupak popisivanja i knjiženja viškova i manjkova, sledeći korak je otvaranje početnog stanja za dati maloprodajni objekat. Treba napomenuti da se otvaranje početnog stanja sada može izvršiti pojedinačno za svaki maloprodajni objekat ponaosob. Međutim ne trebamo biti zaboravni i da pojedine objekte ostavimo nezaključene, naročito ne one koji su prestali s radom u toku poslovne godine ili koje nećemo dalje koristiti u radu. Takvi objekti po pravilu nemaju zalihe za popis pod 31. decembrom, a samim tim neće imati ni početno stanje u slučaju da će se koristiti u novoj poslovnoj godini. Te objekte moramo rarešiti u BusinessWare Trade pozivom opcije sa menija:
Periodične obrade > Zatvori objekat
Kod zatvaranja objekta moramo se opredeliti za jedan od dva slučaja, a obadva se odnose na to da li će se dotični maloprodajni objekat korisitit u novoj poslovnoj godini ili će biti trajno zatvoren. Sada je idealan trenutak da se izvrši snimanje (backup) podataka, redovnim postupkom. U slučaju da nešto krene nepredviđenim tokom lako možemo restaurirati stanje pre daljih koraka. Nakon razrešenja ovakvih slučajeva možemo pristupiti prenosu početnog stanja u novu poslovnu godinu, To ćemo učiniti pozivom opcije sa menija:
Periodične obrade > Prenos početnog stanja
Ovde možemo izabrati željeni objekat ili sve objekte koje želimo zaključiti (vidi „Help“ sa F1). Prenos početnog stanja će započeti ispisom arhiva pod 31. decembrom, tako da arhivirane podatke možemo pregledati i nakon uklanjanja podataka za staru poslovnu godinu. Ovde želimo da istaknemo jednu veoma važnu promenu koja se tiče ispisa arhiva u BusinessWare 6, a to je promena mesta, odnosno foldera, na kome će se ispisati arhive. Sada se arhive ispisuju na folder „BWUser“, koji se nalazi na istom korenom folderu gde i instalacija BusinessWare 6. Ako se arhiviranje prvi puta vrši sa BusinessWare 6 pojaviće se prozor sa mogućnošću izbora foldera na kome će se arhiviranje izvršiti. U tom slučaju pronađite pomenuti „BWUser“ folder, označite ga mišem i kliknite na „OK“ čime ste izabrali pomenuti folder za ispis arhiva, što je neophodno za nastavak rada.
Rad ovog programa završava otvaranjem početnog stanja u novoj poslovnoj godini i istu proglašava tekućom. Potrebno je da nakon ovoga uporedite početno stanje s popisom robe, jer se isti moraju slagati u potpunosti.
Knjiženja koja smo izvršili u novoj poslovnoj godini, pre prenosa početnog stanja, takođe treba proveriti da slučajno nije došlo do neke od nepredviđenih situacija.
Ovde će ukratko biti opisan postupak zaključka stare poslovne godine u BusinessWare Magic, odnosno u takozvanom robnomaterijalnom knjigovodstvu. Jedina razlika u odnosu na dosadašnji način obrade popisa u robnomaterijalnom knjigovodstvu je to šta sada možete vršiti zaključak stare godine pojedinačno, sa svako skladište ponaosob. To znači, kako koje skladište obradite i završite popis, možete izvršiti zaključak godine samo za to skladište i nastaviti knjiženje naredne poslovne godine u njemu, dok ostala skladišta ostaju u staroj poslovnog godini.
Radi lakšeg popisivanja zgodno je odštampati liste za popisivanje u BusinessWare Magic na menuiju:
Popisi > Liste za popis
Ispis listi za popis možete izvršiti ranije, pre završetka knjiženja, jer na njima samo izlazi podatak o šifri i nazivu artikla sa mestom za unos popisane količine. Ukoliko u periodu posle štampe listi za popisivanje bude nabavljen neki novi artikal, komisija prilikom popisa taj artikal dopisuje na kraju liste.
Pre početka unosa i obrade popisa kao uslova za zaključak stare poslovne godine potrebno je završiti sva knjiženja za poslovnu godinu za magacin za koji se radi obrada popisa. Takođe treba izvršiti rasknjižavanje svih rashoda, otpisa i drugih preknjižavanja sa artikla na artikal. Podrzumeva se da posle svih knjiženja treba izvršiti i slaganje podatka u finansijskom knjigovodstvu (konta zalihe) i vrednosti zaliha (svih artikala), pa tek po usaglašenju ovih podataka pristupiti daljem radu. Podaci pomoću kojih možete izvršiti usaglašenja sa finansijskim knjigovodstvom se nalaze na meniju BusinessWare Magic:
Finansijski podaci
Ukoliko se nekada desilo da ste imali negativne zalihe, to jest, da ste prvo knjižili izlaz pa onda ulaz u skladištima, moguće je da je došlo do neslaganja u odnosu količina * cena i vrednosti zaliha. U tom slučaju potrebno je izvršiti svodjenje vrednosti zaliha na vrednost količina * cena, to jest finansijsku nivelaciju na meniju BusinessWare Magic:
Knjiženje > Finansijska nivelacija
Ovaj program upoređuje vrednost zaliha sa rezultatom količina * cena, i ukoliko ima odstupanja svodi vrednost zaliha na rezultat količina * cena, a razliku knjiži kao nivelaciju. Po završteku svih knjiženja i pokretanja finansijske nivelacije, kao i usaglašenja vrednosti skladišta sa finansijskim knjigovodstvom radimo popis i obradu popisa. Obradu svih podataka moguće je vršiti odjednom za sva skladišta, ili pojedinačno skladište po skladište. Bitno je samo da se sledi red radnji za svako skladište i da se ne preskoči neka od datih opcija sa menija „Popisi“. U cilju omogućavanja paralelnog rada na knjiženju u skladištima i rada na popisu, mora se obavezno izvršiti program na meniju u BusinessWare Magic:
Periodične obrade > Knjižno stanje
Ovim postupkom vrši se prenos knjižnog – trenutnog knjigovodstvenog stanja u popisno stanje, tako da se prilikom unosa popisa unose samo artikli koji imaju različito stanje od knjižnog. Obradu knjižnog stanja moguće je vršiti odjednom za sva skladišta ili za svako skladište pojedinačno. Ukoliko ne izvršite prenos trenutnog stanja u podatku o trenutnom stanju je nula ili podatak iz prethodne godine. Nakon knjižnog stanja kreće se na unos popisa s listi za popisivanje. Na meniju u BusinessWare Magic:
Popisi > Unos popisa
vrši se unos stvarnog stanja po popisu za skladišta za koje je urađen prenos knjižnog stanja u stvarno stanje. Nema potrebe pozivati svaki artikal prilikom unosa popisa, već je samo potrebno uneti stanja gde se količine sa listi za popisivanje ne slažu s količinama u knjižnom stanju. Unos popisa je moguće ispravljati, sve do momenta dok se podaci ne slože s onim u listama za popisivanje. Nakon toga treba odštampati popisne liste na meniju u BusinessWare Magic:
Popisi > Popisne liste
Popisne liste trebapriključiti orginalnim dokumentima s kojima je vršeno fizičko popisivanje, a zatim se može preći na obračun viškova i manjkova. Na meniju u BusinessWare Magic:
Popisi > Knjiženje viškova i manjkova
vršimo knjiženje viškova i manjkova na kartici artikla za skladište koje izaberemo a za koji smo uneli popis i odštampali popisne liste. Po zavšetku obrade popisa vršimo ispis dnevnika rada i pozivamo „čarobnjake“ za automatsko knjiženje u finansijsko knjigovodstvo. Automatsko knjiženje će biti urađeno ukoliko postoje stavovi za knjiženje viškova i manjkova i naravno, ako na sistemu postoji instaliran BusinessWare Wizard. Ukoliko automatsko knjiženje iz bilo kog razloga nije izvršeno, na obračunu popisa imate iznose viškova i manjkova, i iste treba proknjižiti u finansijskom knjigovodstvu.
Sada se tek stiču uslovi za zaključak stare poslovne godine. Pre toga je potrebno ispisati arhive, kako bi smo obezbedili uvid arhiviranih podataka i onda kada podaci iz baze podatataka budu fizičku uklonjeni za stare poslovne godine, pa na meniju u BusinessWare Magic treba izabrati opciju:
Zaključak godine > Ispis arhiva
Ovde želimo da istaknemo jednu veoma važnu promenu koja se tiče ispisa arhiva u BusinessWare 6, a to je promena mesta, odnosno foldera, na kome će se ispisati arhive. Sada se arhive ispisuju na folder „BWUser“, koji se nalazi na istom korenom folderu gde i instalacija BusinessWare 6. Ako se arhiviranje prvi puta vrši sa BusinessWare 6 pojaviće se forma na ekranu sa mogućnošću izbora foldera na kome će se arhiviranje izvršiti. U tom slučaju pronađite pomenuti „BWUser“ folder, označite ga mišem i kliknite na „OK“ čime ste izabrali pomenuti folder za ispis arhiva, što je neophodno za nastavak rada.
Ispisani podaci se pohranjuju na pomenutom folderu u „PDF“ formatu, tako da možete ubuduće gledati podatke bez upotrebe našeg programskog paketa. Za pregled i štampanje arhiviranih podataka Vam je potreban bilo koji PDF čitač (Adobe Reader) i bilo koji Internet pretraživač (FireFox, Chrome, Explorer, Opera...). Posle arhivianja podataka podatke snimite na nekom od magnetnih medija, ili ukoliko niste sigurni da to sami odradite, možete da se obratite nama, ili ih možete odštampati na papir.
Nakon ispisa arhiva svorili su se uslovi za zaključak stare poslovne godine i otvranje nove poslovne godine. Na meniju u BusinessWare Magic pozovite opciju:
Zaključak godine > Prenos početnog stanja
Kada pozovete opciju zaključak godine izaberite skladište koje ste završili (jedno ili više njih) i za ta skladišta izvršite zaključak godine, odnosno prenos početnog stanja. Prilikom zaključka godine vrši se prenos popisanog stanja u početno stanje i otvaranje kartica za narednu godinu.
Po završetku prenosa početnog stanja pregled podataka ranijih godina moguć je iz samog programskog paketa BusinessWare na ikoni koja predstavlja arhivu, ili prelaskom na folder gde su ispisane arhive, pa zatim na “arh” folder, pozivom fajla “index.html” iz Internet pretraživača. Na polaznoj stranici biće Vam prikazano kratko uputstvo za pregled arhiva, pa ga pažljivo pročitajte.
U sklopu godišnih i periodičnih obrada, programskim paketom BusinessWare Finex predvidjen je ispis obrazaca završnog računa (Bilansa uspeha, Bilansa stanja i drugih trenutno važećih obrazaca). Da bi ispis obrazaca bio uspešan, kao i sam zaključak godine potrebno je pridržavati se određenih pravila.
U okviru knjiženja i ispisom stanja konta potrebno je utvrditi rezultat poslovanja i isknjižiti isti potrebnim stavovima:
Po završetku ispisa obrazaca bilansa pristupamo zaključku stare poslovne godine putem menija iz BusinessWare Finex:
Zaključak godine > Zatvaranje klasa
U tom programu vršimo rasknjižavanje (zatvaranje) u okviru klasa 5, 6, 7, i 9, tj. program vrši knjiženje na teret svakog konta u okvru klase 5 i u korist konta 590, u korist svakog konta u okviru klase 6 i na teret konta 690, zatvara sva konta u okviru klase 7 i sva konta u okviru klase 9. Svi relevantni datumi u ovom programu moraju biti datirani na 31. decembar, a broj naloga nosi naziv “ZAKLJ”. Dalje se vrši zatvaranje glavne knjige, gde program čita stanje svakog konta glavne knjige i knjiži stavove za zatvaranje glavne knjige. Kao i u prethodnom slučaju svi datumi su datirani na 31. decembar, a broj naloga se sada zove “ZAKLJUCAK”. Ukoliko želite da vi sami ručno zatvorite glavnu knjigu, zbog prepisa početnog stanja i ispisa podataka za pregled potrebno je da se držite pravila o datumu i broju naloga.
Po završetku ovog knjiženja programom sa menija BusinessWare Finex:
Zaključak godine > Ispis arhiva
vršimo ispis arhiva na dan 31.decembar u staroj poslovnoj godini, kako bi omogućili uvid podataka iz ranijih godina, kada podaci iz baze podatataka starih godina budu fizički uklonjeni iz baze podatataka. Sam zaključak godine radimo preko menija iz BusinessWare Finex:
Zaključak godine > Zaključak godine
gde možemo da, ukoliko to nismo uradili, prvo izvršimo ispis arhiva za tekuću godinu, a zatim nastavimo zaključak godine. Ukoliko ste izvršili ispis arhiva prethodnim programom nije potrebno “čekiranje” pitanja „Izvrši ispis arhiva“, već direktno idemo na Pripremu podataka. U toku propreme podataka vrši se proprema podataka za prenos početnog stanja gde se kontroliše način prenosa svakog konta. Ukoliko ste za neki konto podešeno da se prenos vrši prenosom otvorenih stavki, morate prvo izvršiti zatvaranje stavaka preko menija BusinessWare Finex:
Zatvaranje stavaka > Automatsko zatvaranje, ili
Zatvaranje stavaka > Unos stavaka zatvaranja
pa tek posle toga se vratite na nastavak zaključka godine. Po završetku prenosa vrši se prenos podataka za svaki konto na način na koji je definisano u kontnom planu za taj konto i priprema naloga broj 1, koji možete odštampati sa menija u BusinessWare Finex.
Ovde želimo da istaknemo jednu veoma važnu promenu koja se tiče ispisa arhiva u BusinessWare 6, a to je promena mesta, odnosno foldera, na kome će se ispisati arhive. Sada se arhive ispisuju na folder „BWUser“, koji se nalazi na istom korenom folderu gde i instalacija BusinessWare 6. Ako se arhiviranje prvi puta vrši sa BusinessWare 6 pojaviće se forma na ekranu sa mogućnošću izbora foldera na kome će se arhiviranje izvršiti. U tom slučaju pronađite pomenuti „BWUser“ folder, označite ga mišem i kliknite na „OK“ čime ste izabrali pomenuti folder za ispis arhiva, što je neophodno za nastavak rada.
Po završetku prenosa početnog stanja pregled podataka ranijih godina moguć je iz samog programskog paketa BusinessWare na ikoni koja predstavlja arhivu, ili prelaskom na pomenuti folder “BWUser” i folder “arh”, pozivom fajla “index.html” iz Internet pretraživača. Na polaznoj stranici biće Vam prikazano kratko uputstvo za pregled arhiva, pa Vam preporučujemo da ga pažljivo pročitate.
U Službenom glasniku RS broj 98/2013 objavljena je Odluka o obliku, sadržini i korišćenju jedinstvenih instrumenata platnog prometa kojom su propisane nove šifre plaćanja koje su u primeni od 01.01.2014. Izmene su u delu TRANSAKCIJE RASPODELE gde su uvedene neke nove, izvršeno brisanje nekih šifara, a pojedine šifre dobile višestruko značenje.
Klasifikacija prema obliku plaćanja
1 |
Gotovinski |
gotovinske uplate na račun i isplate s računa |
2 |
Bezgotovinski |
prenos (plaćanje i drugi transferi) s jednog računa na drugi račun |
3 |
Obračunski |
obračunska plaćanja |
9 |
Preknjižavanje |
povraćaj po osnovu više uplaćenih ili pogrešno uplaćenih sredstava |
Transakcije po osnovu prometa robe i usluga
20 |
Promet robe i usluga - međufazna potrošnja |
plaćanja za robu, sirovine, materijal, proizvodne usluge, gorivo, mazivo, energiju, otkup poljoprivrednih proizvoda, članarine, uplate obaveza javnim preduzećima koje nisu propisane i za drugu robu i usluge |
21 |
Promet robe i usluga - finalna potrošnja |
plaćanja za robu, sirovine, materijal, proizvodne usluge, gorivo, mazivo, energiju, otkup poljoprivrednih proizvoda, članarine, uplate obaveza javnim preduzećima koje nisu propisane i za drugu robu i usluge (uključujući i plaćanje svih provizija i naknada), izuzev za investicije - finalna potrošnja |
22 |
Usluge javnih preduzeća |
uplate propisanih obaveza javnim preduzećima |
23 |
Investicije u objekte i opremu |
plaćanja po osnovu izgradnje objekata i nabavke opreme (nabavna cena, doprema, montaža i dr.) |
24 |
Investicije - ostalo |
plaćanja po osnovu investicija, osim investicija u objekte i opremu |
25 |
Zakupnine |
zakupnine za korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u državnoj svojini, naknade za druge usluge koje imaju karakter javnih prihoda |
26 |
Zakupnine |
zakupnine za korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari na koje se plaća porez prema zakonu |
27 |
Subvencije, regresi i premije s posebnih računa |
isplata, naplata, prenos i obračun po osnovu subvencija, regresa i premija s konsolidovanog računa trezora, odnosno fondova i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja |
28 |
Subvencije, regresi i premije sa ostalih računa |
isplata, naplata, prenos i obračun po osnovu subvencija, regresa i premija sa ostalih računa |
31 |
Carine i druge uvozne dažbine |
uplata, naplata, prenos s računa i obračun po osnovu izmirenja carina i drugih uvoznih dažbina (carine i drugi javni prihodi koje Uprava carina naplati objedinjeno na svoj evidentni račun) |
Transakcije raspodele
40 |
Zarade i druga primanja zaposlenih |
zarada; lična zarada preduzetnika; razlika zarade lica postavljenih na javnu funkciju za vreme obavljanja te funkcije; ugovorena naknada za privremene i povremene poslove, kao i oporeziva primanja zaposlenih po osnovu: naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju, dnevnice i naknade troškova prevoza i smeštaja za službeno putovanje u zemlji ili inostranstvu, dnevne naknade pripadnika Vojske Srbije, solidarne pomoći za slučaj bolesti, rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice, novogodišnjih i božićnih poklona deci zaposlenog i jubilarne nagrade zaposlenog |
41 |
Neoporeziva primanja zaposlenih, socijalna i druga davanja izuzeta od oporezivanja i obustave od zarada |
neoporeziva primanja zaposlenih po osnovu: naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju, dnevnice i naknade troškova prevoza i smeštaja za službeno putovanje u zemlji ili inostranstvu, dnevne naknade pripadnika Vojske Srbije, solidarne pomoći za slučaj bolesti, rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice, novogodišnjih i božićnih poklona deci zaposlenog i jubilarne nagrade zaposlenog;
|
42 |
Naknade zarada na teret poslodavca |
naknada zarade zbog privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, a koja od prvog dana pa sve vreme trajanja sprečenosti tereti sredstva poslodavca;
|
44 |
Isplate preko omladinskih i studentskih zadruga |
isplata članovima zadruge s računa zadruge |
45 |
Penzije |
iznos penzija koji se isplaćuje penzionerima ili prenosi na njihove tekuće račune u banci i drugoj finansijskoj organizaciji, osim isplata u gotovom novcu |
46 |
Obustave od penzija |
obustave po osnovu administrativne zabrane za kredite, članarine i ostale zakonske, administrativne i druge obustave |
47 |
Naknade zarada na teret drugih isplatilaca |
naknada zarade za bolovanje preko 30 dana za slučaj privremene sprečenosti za rad preko 30 dana, zbog bolesti ili povreda van rada, bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, propisane mere obavezne izolacije, nege bolesnog člana uže porodice, izuzev deteta mlađeg od tri godine, kao i određivanja za pratioca bolesnog lica;
|
48 |
Prihodi fizičkih lica od kapitala i drugih imovinskih prava |
kamata, dividenda i učešće u dobiti, prinos od investicione jedinice otvorenog investicionog fonda, prihod od izdavanja nepokretnosti i pokretnih stvari, prihod od imovinskog prava nad autorskim delom, odnosno od prava industrijske svojine, prihodi od osiguranja |
49 |
Ostali prihodi fizičkih lica |
prihod od ugovorene naknade za stvaranje autorskog dela, prihod sportista i sportskih stručnjaka, prihod od ugovora o delu i drugi prihodi fizičkih lica nepomenuti u šiframa od 40 do 48 |
53 |
Uplata javnih prihoda izuzev poreza i doprinosa po odbitku |
uplata javnih prihoda, i to poreza, izuzev poreza po odbitku, taksi, naknada i dr. |
54 |
Uplata poreza i doprinosa po odbitku |
uplata poreza i doprinosa koje je isplatilac prihoda dužan da obračuna, obustavi i uplati na propisani jedinstveni uplatni račun najkasnije na dan isplate prihoda fizičkom licu po odbitku |
57 |
Povraćaj više naplaćenih ili pogrešno naplaćenih tekućih prihoda |
prenos sredstava sa uplatnog računa tekućeg prihoda u korist poreskog obveznika na ime više naplaćenih ili pogrešno naplaćenih tekućih prihoda |
58 |
Preknjižavanje više uplaćenih ili pogrešno uplaćenih tekućih prihoda |
prenos sredstava s jednog uplatnog računa tekućeg prihoda u korist drugog, a na ime više uplaćenih ili pogrešno uplaćenih tekućih prihoda |
Transferi
60 |
Premije osiguranja i nadoknada štete |
premija osiguranja, reosiguranje, nadoknada štete |
61 |
Raspored tekućih prihoda |
raspored poreza, doprinosa i drugih tekućih prihoda uplaćenih korisnicima |
62 |
Transferi u okviru državnih organa |
prenos u okviru računa i podračuna trezora, prenos sredstava budžetskim korisnicima, isplate po socijalnom programu Vlade |
63 |
Ostali transferi |
prenos u okviru istog pravnog lica i drugi transferi, raspored zajedničkog prihoda |
64 |
Prenos sredstava iz budžeta za obezbeđenje povraćaja više naplaćenih tekućih prihoda |
prenos sredstava iz budžeta na uplatni račun tekućeg prihoda s kog je potrebno izvršiti povraćaj sredstava koja će se vratiti obvezniku |
65 |
Uplata pazara |
uplata dnevnog pazara |
66 |
isplata gotovine |
sve gotovinske isplate s računa pravnog lica i preduzetnika |
Finansijske transakcije
70 |
Kratkoročni krediti |
prenos sredstava po osnovu odobrenih kratkoročnih kredita |
71 |
Dugoročni krediti |
prenos sredstava po osnovu odobrenih dugoročnih kredita |
72 |
Aktivna kamata |
plaćanje kamate po kreditima |
73 |
Polaganje oročenih depozita |
|
75 |
Ostali plasmani |
kupoprodaja vlasničkih hartija od vrednosti, kupovina kapitala u postupku privatizacije u smislu zakona kojim se uređuje privatizacija i kupovina udela iz Akcijskog fonda Republike Srbije, međubankarski plasmani (hartije, krediti) |
76 |
Otplata kratkoročnih kredita |
|
77 |
Otplata dugoročnih kredita |
|
78 |
Povraćaj oročenih depozita |
|
79 |
Pasivna kamata |
plaćanje kamate po depozitima i drugim novčanim polozima |
80 |
Eskont hartija od vrednosti |
|
81 |
Pozajmice osnivača za likvidnost |
uplata pozajmice osnivača - fizičkog lica pravnom licu |
82 |
Povraćaj pozajmice za likvidnost osnivaču |
povraćaj pozajmice pravnog lica osnivaču - fizičkom licu |
83 |
Naplata čekova građana |
|
84 |
Platne kartice |
|
85 |
Menjački poslovi |
|
86 |
Kupoprodaja deviza |
|
87 |
Donacije i sponzorstva |
plaćanja iz sredstava banaka i drugih pravnih lica po osnovu interne regulative |
88 |
Donacije |
donacije iz međunarodnih ugovora |
89 |
Transakcije po nalogu građana |
|
90 |
Druge transakcije |
Zakonom o porezu na dohodak građana, članom 85. propisano je izuzimanje od oporezivanja prihoda od prodaje poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova kada te prihode ostvaruju:
Isplatilac prihoda mora posedovati dokaz o statusu lica od koga otkupljuje ove proizvode. Ostala lica ukoliko ostvare ove prihode oporezuju se stopom od 20% uz umanjenje normiranih troškova za 90%. Pored poreza plaća se i doprinos za PIO po stopi od 24%, a za zdravstveno osiguranje po stopi od 12,3% ukoliko primalac prihoda nije osiguran po drugom osnovu. Koeficijenti za preračun neto na bruto su:
Izmenama Zakona o porezu na dodatu vrednost izvršene su i izmene lica koja imaju pravo na PDV nadokandu. Pravo na PDV nadoknadu imaju poljoprivrednici, gde spadaju
Vlasnici svoj status dokazuju izvodom iz katastra gde se vidi da su oni vlasnici zemljišta, ugovorom o kupoprodaji, sudska presuda, testament... iz kojih se vidi da su oni korisnici navedenih parcela u izvodu iz katastra. Zakupci bi trebalo da status dokazuju ugovorom o zakupu, uz koji treba da bude priložen i izvod iz katastra na osnovu koga se vidi da je ugovor sklopljen sa vlasnikom.Drugi korisnici svoj status moraju da dokažu odgovarajućim dokumentom gde se vidi da su oni korisnici tj da im je ustanovljeno pravo korišćenja poljoprivrednog zemljišta. PDV nadoknada je i dalje 8% uz obavezu isplate u novcu uplatom na tekući račun ili račun štednje.
Kompanija HCP d.o.o. je domaća kompanija iz Trstenika, koja se bavi proizvodnjom fiskalnih uređaja i komunikacione opreme zasnovane na GPRS/3G/HSDPA celularnim mrežama. Poznata je po tome što je prva na tržištu Srbije objedinila GPRS modem sa fiskalnim uređejem, ali i po odličnim i kvalitetnim fiskalnim uređajima. Fiskalni štampač HCP P2-DS je veoma dobro poznati brend, koji kvalitetom i performansama daleko nadmašuje stari štampač FP-550 firme Galeb Group. Iz tog razloga je DOO Micro Business potpuno podržao softverski ovaj uređaj u svom programskom paketu za rad sa fiskalnim štampačima BusinessWare Safe. Sada je moguće potpuno zameniti stare dotrajale fiskalne štampače FP-550, novim HCP P2-DS štampačima.
Pored potpune kompatibilnosti sa starim Galebovim uređajem, nekoliko puta je brži i pouzdaniji, sa integrisanim GPRS modemom, što ga čini veoma kompaktnim, jer na prodajnom pultu zauzima veoma malo mesta. Cenovno je ovaj uređaj izuzetno povoljan i ubedljivo najjeftiniji od svih fikslnih štampača na domaćem tržištu. S obzirom da je Micro Business ovlašćeni serviser i distributer svih HCP-ovih fiskalnih uređaja moguće je poručiti ovaj fiskalni štampač, ali i druge fiskalne uređaje (fiskalne kase!), sa servisom u Knjaževcu, odnosno u svim mestima - sedištima naših kupaca. Ovo je velika prednost jer u tom slučaju kupci BusinessWare softvera ne treba da brinu o servisiranju fiskalnih uređaja, gde god da se nalaze u Srbiji.
Zbog promocije, počev od 2014. godine, u trajanju od dve kalendarske godine, neće biti naplaćivani tehnički pregledi HCP fiskalnih uređaja, kao ni tehnička podrška u vangarantnom roku. To se odnosi i na fiskalne kase kompanije HCP, kao i za sve njihove uređaje.
Često se raspravlja o ceni odštampanog primerka na laserskom i matričnom štampaču i često se govori kako je cena primerka nekoliko puta jeftinija na matričnom štampaču. Ako se izuzmu problemi sa matričnim štampačima izazvani bukom, gužvanjem papira, sporošću štampe i velikom cenom samih štampača, onda su oni, koji tvrde da je štampanje na matričnim štampačima jeftinije, u pravu. S druge strane cena tonera laserskih štampača je poprilično visoka i glavni je argument protiv laserskih štampača i štampanja na njima.
Međutim nešto se ipak menja upotrebom recikliranih kaseta sa tonerom u korist laserskih štampača. Na tržištu ima mnogo kineskih kaseta koje su toliko jeftine, da su praktično zaustavile prodaju originalnih kaseta, ali i sam proces reciklaže. Recikliranje kineskih kaseta je skoro nemoguće zbog veoma slabog kvaliteta samih kaseta, ali i samog postupka izrade kaseta, koji ne dozvoljava reciklažu. Ovim se praktično gomilaju prazne kasete, koje je nemoguće reciklirati, povećava se opasnost od zagađenja okoline, jer ne postoji za sada ni jedna firma koja otkupljuje prazne i neupotrebljive kasete i uništava ih na ekološki zadovoljavajkući način. Druga mana kineskih kaseta je veoma mali broj odštampanih primeraka za razliku od originalnih, ili recikliranih originalnih kaseta, pa izgleda otuda i njihova manja cena od recikliranih primeraka.
Iz svih ovih razloga odlučili smo se za reciklažu originalnih kaseta, kako bi upotpunili ponudu svojim klijentima, ali i ponudili štampanje zagarantovanog broja primeraka. Ako se uporedi cena po primerku kineskih i recikliranih kaseta vidi se „golim okom“ da je cena u korist recikliranih kaseta. DOO Micro Business se opredelio za saradnju sa domaćom kompanijom Copy Printers iz Niša, koja vrši reciklažu kaseta. Reciklaža se sastoji od odstranjivanja svog starog tonera, zamene neispravnih i istrošenih delova kasete i nalivanja deklarisane količine toner praha. Ovakav postupak se vrši u specijalnim uslovima, a finalni proizvod je toner kaseta koja se od originala veoma malo razlikuje po kavlitetu.
Za ovakvu kasetu se daje garancija za štampanje deklarisnog broja primeraka, ali i garancija na kvalitet reciklaže, što kod firmi koje samo pune prahom toner kasete nikako nije slučaj. I cena reciklirane kasete je povoljna, a DOO Micro Business, kao distributer Copy Printers, može ponuditi svojim kupcima veoma povoljne cene, koje zavise od količina i od asortimana poručbine. Na svom lageru posedujemo veliki broj toner kaseta za različite uređaje tako da možemo uvek odgovoriti na zahteve svojih kupaca. S obzirom da se radi o postupku reciklaže, takav postupak je potpuno ekološki, jer je obavezan povraćaj praznih i istrošenih kaseta.
Šta su BusinessWare Licence?
BusinessWare licence su dozvole za istovremeni pristup određenog broja BusinessWare operatera bazi podataka, koristeći BusinessWare softver. Broje se samo operateri koji istovremeno pristupaju bazi podataka, što znači da se mogu registrovati više operater u BusinessWare softveru.
Imam potrebu da istovremeno 8 operatera koriste BusinessWare softver, a trenutno posedujem 6 BusinessWare licenci. Kako da poručim dokup licenci?
Morate dokupiti još 2 BusinessWare licence. Plaća se 10% vrednosti svih programskih paketa koje posedujuete iz trenutnog cenovnika, za jednu BusinessWare licencu. U vangarantnom roku imate popust 50% na kupovinu! U garantnom roku vam se popust zaračunava po formuli: 50 x M : 12, gde je M broj započetih meseci isteka garantnog roka.
Da li se menja iznos održavanja nakon dokupa BusinessWare licenci?
Da.
Da li se ista pravila odnose na licence za BusinessWare Safe?
Ne, za svaki naredni fiskalni štampač koji koristi BusienssWare Safe se plaća iznos iz cenovnika i ovaj broj licenci nije obuhvaćen BusinessWare licencama.
U BusinessWare Komuna treba da uvedemo dodatnu uslugu grejanja. Koliko se doplaćuje?
Doplaćuje se samo usluga angažovanja stručnjaka za pomoć u uvođenju usluge.
U BusinessWare 4 je postojao programski paket za evidenciju ambalaže. Kada će se to pojaviti u BusinessWare 6?
Ranije je to bio poseban programski paket, ali su sada planovi takvi da se on pripoji BusinessWare Magic. Dogradnja se planira za prvu polovinu 2014. godine.
Da li je u BusinessWare Safe podržan novi Galebov fiskalni štampač GP-550?
Da u potpunosti!
Da li se BusinessWare 5 može koristiti na dalje, bez prelaska na BusinessWare 6?
Održavanje BusinessWare 5 će prestati do kraja 2014. godine, a ujedno i BusinessWare 4. Oni mogu da se koriste i dalje ukoliko njihova primena zadovoljava. Međutim promene poreza 01.01.2014. neće biti implementirane u BusinessWare 5.
U okviru ukupnih promena koje su se desile u toku 2004. godine najozbiljniji posao je pred nama. Ne treba nikako zaboraviti da je uslov za dalji rad donošenje Vaših pravilnika o računovodstvu i Pravilnika o računovodstvenim politikama. Bez navedenih pravilnika Vaš dalji rad je praktično nemoguć.
Prelazak sa sistema poreza na promet na sistem poreza na dodatu vrednost je tema ovog broja biltena, a ukratko ćemo Vam i predstaviti osnovne karakteristike našeg novog programskog paketa BusinessWare 5 – java verzija. Pored objašnjenja kako PDV obraditi našim programskim paketom, dajemo Vam i pregled Pravilnika koji prate sam PDV.
U nadi da ćemo i dalje ostvarivati saradnju na obostrano zadovoljstvo koristimo priliku da Vam poželimo lepu, zdravu i uspešnu 2005.godinu.
Vaš Micro Business
Od 1.januara 2005. g ukida se porez na promet i promet dobara i usluga se oporezuje na osnovu odredbi Zakona o porezu na dodatu vrednost. Prelaznim i završnim odredbama Zakona o PDV, čl 62 do 68, bliže se uredjuje prelazak sa postojećeg sistema obračuna poreza na promet na sistem obračuna poreza na dodatu vrednost.
Ukoliko preduzeće ili preduzetnik ima naplaćene avanse na koje je plaćen porez na promet, a isporuka dobara ili usluga će biti u 2005. godini, potrebno je da izvrši popis tih avansa i utvrdi plaćeni porez, jer će po završetku isporuke dobara ili usluga za koju je naplaćen avans, na osnovu tog popisa imati pravo na umanjenje obaveze poreza na dodatu vrednost. Ovako sastavljeni popis naplaćenih avansa treba dostaviti nadležnom poreskom organu najkasnije do 15.01.2005. godine. Spisak naplaćenih avanasa treba da sadrži
Naziv i adresu kupca – uplatioca avans
Na isti način treba postupiti i sa izdatim računima u 2004. godini a na osnovu kojih će se ostvariti promet dobara i usluga u 2005.godini, a za koje je plaćen porez na promet. Popis treba da sadrži iste elemente kao i prethodni.
Odredbama Zakona ukinuta je mogućnost paušalnog plaćanja poreza na promet, tako da dosadašnji paušalci koji su u sistemu PDV imaju obaveze vodjenja knjiga.
OBAVEZA POPISA na dan 31.12.2004.godine. U skladu sa prelaskom na PDV menjaju se i stope poreza kao i koji artikli kojoj stopi podležu.
Uporedni pregled stopa poreza :
Proizvodi i usluge Do 31.12. 2004 Od 01.01. 2005 Hleb, mleko, šećer, jestivo ulje od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline, jestive masnoće životinjskog i biljnog porekla 0 8 Brašno 20 8 Sveže i rashladjeno voće, povrće, meso riba i jaja 0 8 Lekovi koji su navedeni u listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju 0 8 Ortotička i protetička sredstva, kao i medicinska sredstva – proizvodi koji se hiruškim ugradjuju u organizam 0 8 Materijal za dijalizu 0 8 Djubriva, sredstva za zaštitu bilja, seme za reprodukciju, sadni materijal i priplodna stoka 0 8 Udžebnici i nastavna sredstva – po pravilniku 0 8 Dnevne novine 0 8 Povremena štampa - ako ima CIP i ISBN (ispunjava posebne uslove po pravilniku) 0 8 Monogrfske i serijske publikacije – po pravilniku 0 8 Ogrevno drvo – po pravilniku 0 8 Prirodni gas koji se isporučuje individualnim potrošačima preko gasne distributivne mreže 0 8 Usluge smeštaja u hotelima, motelima, odmaralištima, domovima i kampovima 20 8 Kompletne krmne smeše za ishranu stoke 0 18 Mlazno gorivo (GM-1) koje se koristi za pogon aviona na medjunarodnim linijama (čarter i redovnim) 0 18 Poljoprivredna mehanizacija,uredjaji i druga oprema i delovi poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta 0 18 Računari, računarska oprema i softver 0 18 Oprema u skladu sa propisima o amortizaciji, i rezervni delovi za tu opremu 0 18 Poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvodjač koji je poreski obveznik 0 18 Poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvodjač koji nije poreski obveznik 0 5 % PDV nadoknada Promet upotrebljavanih motornih vozila i plovnih objekata ako je prenosilac poreski obveznik 0 18 Proizvodi dobijeni po osnovu zamene u garantnom roku 0 18 Sredstva naoružanja i opreme koju Vojska Srbije i Crne Gore i organi unutrašnjih poslova nabavljaju 0 18 Svi ostali proizvodi i usluge osim proizvoda i usluga za koje je propisano oslobodjenje po Älanu 24, 25 i 26 Zakona o PDV 20 18
- ako ne ispunjava posebne uslove
0
18
Na osnovu napred navedene uporedne tabele prilikom popisa potrebno je izdvojiti sledeće grupe artikala:
kafa
cigarete
žestoka alkoholna pića (rakija..)
vina
pivo
brašno
povremenu štampu koja ima CIP i ISBN
povremennu štampu koja nema CIP i ISBN
kompletne krvne smeše
poljoprivrednu mehanizaciju i alat
računari i softver
ostali proizvodi koji su do sada bili oslobodjeni poreza (stopa 0)
ostali proizvodi koji su bili oporezovani stopom od 20%
U slučaju postojanja zaliha cigareta, kafe i alkoholnih pića i prenosa dosadašnjeg poreza na pravo na umanjenje poreza na dodatu vrednost potrebno je sastaviti posebne popisne liste i iste dostaviti poreskoj upravi do 15.01.2005.godine. Ovaj popis mora da sadrži elemente:
naziv proizvoda
jedinicu mere
količina pri popisu 31.12.2004. godine
nabavna cena po jedinici mere
nabavna vrednost popisanih zaliha
porez sadržan uz nabavnoj vrednosti popisanih zaliha
stanje akontacionog poreza na raÄunu 282 na dan 31.12.2004.godine, kao i spisak dobavljača sa sledećim elementima:
naziv, adresu i PIB dobavljača, broj i datum računa, vrednost proizvoda iskazanog u računu bez poreza na promet, iznos iskazanog poreza na promet u računu, datum plaćanja računa dobavljaču. Obveznici PDV mogu da koriste plaćeni porez na promet proizvoda kao prethodni porez, ako su plaćene akontacije poreza na promet tih proizvoda veće od poreske obaveze nastale po osnovu prometa tih proizvoda od 1. januara do 31. decembra 2004 .godine, i ako se nisu opredeliti za povraćaj više plaćenog poreza na promet.
U daljem postupku ostvarivanja prava izračun i pravo se utvrdjuje obrascem IIPPPDV – Iskorišćeni iznos poreza na promet kao prethodnog PDV.
Pre izdavanja računa kupcima u 2005. godini potrebno je proveriti da li Vaš račun zadovoljava minimalne uslove i ima sve potrebne elemente u skladu sa odredbama Zakona o PDV. Prema odredbama člana 42. stav 3 Zakona, račun naročito treba da sadrži sledeće podatke:
U skladu sa napred navedenim račun bi mogao da izgleda ovako:
__________________________________
(naziv i adresa izdavaoca računa)
___________________________________
(PIB izdavaoca računa)
___________________________________
(broj tekućeg računa za uplatu obaveze)
____________________________ _____________________________
(Naziv i adresa primaoca računa) Mesto i datum izdavanja računa
______________________________
(PIB primaoca računa)
Račun broj __________
datum prometa dobara – usluge ______________, broj otpremnice _______________
R |
Vrsta dobra – usluge |
Jed mere |
Količina |
Cena po jed mere |
Rabat |
Cena (poreska osnovica) |
Stopa PDV |
Iznos Pdv |
Ukupna naknada |
ukupno |
Iznos slovima:__________________________________________________
Uslovi prodaje: (način i valuta plaćanja, način isporuke...)_______________
Napomena o poreskom oslobodjenju: __________________________________
M P
_________________
/Odgovorno lice/
Obzirom da je odredbama Zakona o porezu na dodatu vrednost predvidjeno da se umanjenje akontacije poreza na dodatu vrednost na ime prethodnog poreza plaćenog dobavljaču priznaje samo ukoliko je dobavljač u sistemu PDV (bez obzira da li je na računu prema Vama iskazao porez ili ne) potrebno je da do kraja 2004. godine ili odmah na početku 2005. godine, a najkasnije do momenta kada nabavite neku robu, materijal ili usluge od nekog pravnog lica ili preduzetnika, pribavite podatke da li je isti u sistemu PDV ili ne. Ukoliko dobavljač nije u sistemu PDV on nije obavezan i ne bi trebalo da na fakturi zaračunava PDV, jer vi nemate pravo da isti koristite kao prethodni porez. Takodje, prlikom prijema računa od dobavljača proverite da li isti sadrži sve elemente propisane Zakonom o PDV (isti elementi koje treba da sadrži vaš račun), jer samo u slučaju ako sadrži sve elemente može se uzeti za pravo na priznavanje prethodnog poreza. Takodje ste u obavezi da proverite tačnost podataka na primljenim računima, jer ukoliko neki od elemenata nije dobar (naziv firme, adresa, pib, poreska osnovica, stopa, iznos PDV...) po osnovu tog računa nemate pravo na korišćenje poreza kao prethodni porez. Kao uslov na ostvarivanje prava na odbitak preghodnog poreza je i postojanje računa dobavljača, otpremnica nije dovoljna. Tako da ukoliko Vam od dobavljača ne dodje račun u poreskom periodu isti ne ulazi u pravo korišćenja kao prethodnog poreza.
U slučaju utvrdjivanja rashoda, kala, rastura i loma na koji se ne plaća PDV potrebno je da sačinite popisnu listu sa sledećim elementima:
Naziv, adresa obveznika
PIB Mesto i datum sastavljana evidencije
Evidencija rashoda na koji se ne plaća PDV
za mesec JANUAR 2005.godine
rbr Vrsta dobra Jed. mere Nastanak rashoda Visinarashoda Vreme Način Količina vrednost 1 Artikal br 1 Kgr Januar 2005 Kalo 5kgr 500,00 2 Artikal br 2 Kom Januar 2005 Kvar 1kgr 150,00 3 Artikal br 3 Kgr Januar 2005 Rastur 3kgr 450,00 4 Artikal br 4 Kgr Januar 2005 Protek roka trajanja 7 kgr 2500,00 I tako dalje
Rashod je utvrdjen popisom na dan ______________.
Utvrdjene količine i vrednosti knjižiti na teret_____________.
Sastavio evidenciju Odgovorno lice
Po pitanju obračuna akontacije poreza na dodatu vrednost bitni su svi ulazni i izlazni računi ili pazari u maloprodaji. Utvrdjivanje obaveze poreza kod usluga i magacinskog poslovanja (velikoprodaja i proizvodnja) je na osnovu izdatih faktura, a u maloprodaji na osnovu dnevnog izveštaja fiskalne kase. U obavezi je dostavljanje izveštaja o ostvarenom pazaru po vrstama pazara (gotovina, čekovi, kartice, računi drugim pravnim licima ili preduzetnicima, veresija i dr) i iznosima pazara i poreza iz dnevnog izveštaja sa fiskalne kase rasporedjen po poreskim grupama, kao i izvod iz knjige uradjenih ispravki za taj dan.
U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dodatu vrednost izvršili smo odredjenje dopune programskog paketa. Najbitnije izmene su promene u nekim poreskim grupama. Zbog novih stopa poreza uvedene su neke nove, a neke smo morali da razdvojimo:
19 – BRAŠNO, to je nova poreska grupa jer je brašno do kraja 2004. g sa stopom od 20%, a od 1.1.2005 sa 8% poreza.
11 – ORTOPETSKA POMAGALA (ORTOTIČKA I PROTETIČKA SREDSTVA), ranije je bila samo ortopetska pomagala,
13 – PRIRODNI GAS koji se isporučuje domaćinstvima
14 – MATERIJAL ZA DIJALIZU
15 – SVEŽE I RASHLADJENO VOĆE
16 – SVEŽE I RASHLADJENO POVRĆE
17 – SVEŽE I RASHLADJENO MESO
18 – SVEŽA I RASHLADJENA RIBA
19 – SVEŽA JAJA
804 – DJUBRIVO, SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA, izbačene KRMNE SMEŠE
815 – KORE I RAZNA TESTA, izvačeno BRAŠNO
824 – DNEVNA ŠTAMPA, izbačena povremena
828 – MONOGRAFSKE I SERIJSKE PUBLIKACIJE
833 – ELEKTRIČNA ENERGIJA, izbačen PRIRODNI GAS
798 – OTKUP OD POLJOPRIVREDNIKA koji nije u sistemu PDV, stopa 5%
990 - USLUGE BEZ PDV
1501 – PIRINAČ U RINFUZI, izbačeno BRAŠNO
1502 – PIRINAČ UPAKOVAN, izbačeno BRAŠNO
1522 – BRAŠNO U RINFUZI, nova grupa
1523 – BRAŠNO UPAKOVANO, nova grupa
1705 – SLANINA SVEŽA, LOJ, SALO, izbačena MAST
1709 – MAST SVEŽA, nova grupa.
Sve dosadašnje poreske grupe postoje u opsegu 0 do 1000, a šifre peko 1000 su organizovane u skladu sa pravilnikom o dozvoljenom kalu, rasturu, kvaru i lomu. Ukoliko želite da pratite artikle i utvrdjujete kalo, rastur, kvar i lom potrebno je da knjižite po grupama preko 1000, a ukoliko ne želite da pratite dozvoljeni kalo, rastur, kvar i lom možete da koristite osnovne grupe do 100 i poneku grupu do 1000, osim proizvodjača alkoholnih pića koji, zbog obračuna akciza, moraju da se pridržavaju dosadašnjih grupa, posebno u grupi 4xx.
BUSINESSWARE TRADE – maloprodaja
Na zalihe robe zatečene u maloprodajnim objektima na dan 31.12.2004.godine ne plaća se PDV, već se obaveza za plaćanje PDV stvara tek prodajom te robe, kroz redovno poslovanje i izveštaje sa fiskalne kase.
Posle izvršenog zaključka godine potrebno je uraditi promene cena – nivelaciju, sa promenom poreske grupe artikla kod onih artikala kod kojih je došlo do promene (u skladu sa pregledom novih i promenjenih grupa arikala).
Kroz meni MALOPRODAJA / KALKULACIJE / NIVELACIJA CENA
Datum knjiženja 01.01.2005
Datum naloga 01.01.2005.g
Vrsta prometa: 11 nivelacija maloprodaja
Datum nivelacije 01.01.2005
Kod artikala gde se menja grupa uneti novu šifru u polju nova grupa artikla, a kod ostalih potvrditi staru. Ukoliko odlučite da menjate maloprodajnu cenu, koeficijenti promena su:
sa 0% na 8% 1,08
sa 0% na 18% 1,18
sa 20% na 8% 0.90
sa 20% na 0% 0.833
Kod lica koja od 1.1.2005. godine nisu u sistemu PDV, efekat salda na kontu 282 treba isknjižiti na teret razlike u ceni, i to na dan 31.12.2004. godine, dok obveznici koji su u sistemu PDV efekat promena cene i poreza knjiže na kontima razlike u ceni i ukalkulisanog poreza, a saldo sa konta 282, ukoliko ga ima, treba preneti na konto 270. Preporučujemo da otvorite poseban analitički konto 270 za ovo knjiženje, zbog potrebe dalje evidencije ovog poreza i specifičnosti njegovog ukidanja.
Prilikom knjiženja ulaznih kalkulacija umesto dosadašnjeg pitanja: Da li je cena sa prenetim porezom, sada imate mogućnost unosa:
D -Nabavna cena sa uračunatim porezom
N -Nabavna cena bez uračunatog poreza
P -Dobavljač je poljoprivrednik koji nije u sistemu PDV
A -Dobavljač nije u sistemu PDV,
U skladu sa izborom napred ponudjenih opcija vrši se obračun prethodnog poreza, s tim što operater ima mogućnosti da ispravi ovako ponudjeni iznos poreza u skladu sa iznosom poreza iskazanim na računu:
D – porez je sadržan u nabavnu cenu, i nabavna cena se umanjuje za iznos prethodnog poreza,
N – porez nije sadržan u nabavnu cenu,
P – dobavljač je poljoprivrednik, prethodni porez se računa po stopi od 5%,
A – dobavljač nije u sistemu PDV, prethodni porez je 0.
Obzirom da se kao prethodni porez priznaje samo iskazani PDV ukoliko je istovremeno primljen i račun, predlažemo da otvorite novu vrstu prometa ( recimo - 9 ULAZ PO OTPREMNICI, tip 1), i iste koristite u zavisnosti od toga da li knjižite račun ili optremnicu. U novoj vrsti prometa umesto knjženje nabavne vrednosti na kontu 433 – Dobavljači, otvorite poseban analitički konto u okviru grupe 433 (433800 ), Dobavljači za nefakturisane obaveze, a kasnije kada dobijete račun od dobavljača, kroz finansijski nalog preknjižite podatke sa Dobavljača za nefakturisane obaveze na Dobavljače.
Kroz meni: FINANSIJSKO / MATIČNI PODACI / VEZE STAVOVI, u programskom paketu BUSINESSWARE WIZARD – čarobnjaci za maloprodaju, potrebno je izvršiti ispravke u svim stavovima za knjiženje po objektima, u delu stavova gde se vrši knjiženje prethodnog poreza. Prethodni porez se više ne knjiži na grupi 28, tako da te stavove treba obrisati, ili ispraviti na nove. Nove mogućnosti su 8 - Prethodni PDV po opštoj stopi, 9 - Prethodni PDV po posebnoj stopi, 10 – Prethodni porez poljoprivredniku, a koji se knjiže na posebnim kontima, tako da bi stavovi za knjiženje ulazne kalkulacije mogao da bude:
Roba u prodavnici 134__ / Prodajna vrednosti
Prethodni PDV po opštoj stopi 270 / Prethodni PDV po opštoj stopi
Prethodni PDV po poseb.stopi 271 / Prethodni PDV po posebnoj stopi
Prethodni PDV poljoprivredniku 27? / Prethodni PDV poljoprivredniku
Ukalkulisan porez u maloprod. / 134__ Obračunat porez
Ukalkulisana razl u ceni u malo / 134__ Razlika u ceni
Dobavljači ili
Dobavljači za nefaktur.obaveze / 433__ Nabavna vrednost
Dobavljači / 433__ Zavisni troškovi
Za prethodni PDV poljoprivredniku ne postoji konto u grupi 27, ali postoji slobodna grupa 278, pa postoji mogućnost njenog korišćenja, ili možete otvoriti u okviru grupe 271 poseban analitički konto namenjen PDV-u poljoprivrednika.
Prilikom knjiženja pazara omogućili smo i knjiženje izveštaja o ostavarenom pazaru i obračunatom porezu po Dnevnom izveštaju fiskalne kase. Da bi ste mogli da knjižite dnevne izveštaje potrebno je da otvorite novu vrstu prometa, kroz meni
MALOPRODAJA / MATICE / VRSTE PROMETA
Sifra – unesti slobodnu, recimo 89
Naziv – DNEVNI IZVEŠTAJ KASE
Tip – 60
Po završetku knjiženja pazara za dan, pre izlaska iz programa izaći će Vam maska za knjiženje dnevnog izveštaja. Potrebno je da unesete definisanu vrstu prometa (recimo 89), unesete broj dnevnog izveštaja i unesete realizaciju i iznos poreza po grupama sa dnevnog izveštaja. Ukoliko koristite navedeno knjiženje onda je potrebno ispraviti i stavove za knjiženje u čarobnjacima.
Stavovi za knjiženje bi mogli biti:
vrsta prometa DNEVNI PAZAR (92), ČEKOVI, RACUN KUPCU,
Obaveza za uplatu pazara 24__ / Prodajna vrednost
Na isti način treba ispraviti i račun kupcu ili pazar po čekovima, dakle u tim stavovima samo knjižiti obavezu za uplatu pazara, čekove, ili dugovanje kupca. Zatim,
vrsta prometa DNEVNI IZVEŠTAJ KASE (89)
Nabavna vr robe u maloprod 501_ / Nabavna vrednost
Ukalkulisan porez u maloprodaji 134_ / Obračunat porez
Roba u prodavnici / 134__ Prodajna vrednost
Prihodi o maloprod. po opst.st. / 601__ Neto realizacija po opštoj stopi
Prihodi o maloprod.po poseb.stopi / 601__ Neto realizacija po poseb.stopi
Obaveza za PDV po opštoj stopi / 476x Porez u realizaciji po opštoj stopi
Obaveza za PDV po poseb.stopi / 476x Porez u ralizaciji po poseb.stopi
Ukoliko odlučite da razdvajate gotovinu (gotov novac, čekove i platne kartice) i račune pravnim licima možete otvoriti drugu vrstu prometa, recimo 88, kojoj ćete dati ime RAČUNI IZ MALOPRODAJE, tip 60. U tom slučaju za tu vrstu prometa umesto konta 476 korisite konto 470 i 471. Ovo je moguće ukoliko na bazi dnevnih izveštaja fiskalne kase razdvajate iznose gotovina, kartica, ček, versija i iznose računa pravnim licima. O tome da li će to biti obaveza još uvek ne postoji stav poreske uprave, a i samim Zakonm nije posebno naglašeno, obzirom se prilikom utvrdjivanja iznosa poreza posmatra ukupan iznos na grupi 47 i ukupan iznos na grupi 27.
Kod drugih vrsta prometa (nivelacija, otprema iz magacina, preskladištenje...) treba izbrisati konto 282, PRENETI POREZ, obzirom da se PDV obračunava i plaća samo na prodaju a ne i na promet u okviru pravnog lica, preduzetnika.
Preporučujemo Vam da knjiženja pazara u maloprodaji radite na navedeni način jer je u toku izrada programa za ispis Knjige ulaznih i knjige izlaznih računa, a podaci o ulaznim računima (po vrstama prometa) i pazarima (dnevni izveštaj fiskalne kase) će služiti kao osnova za izradu navedenih knjiga. Završetak ovog programa je planiran u toku meseca januara 2005. godine.
Obzirom da odštampani dnevni izveštaj fiskalne kase predstavlja osnovni dokument kojim se iskazuje promet dobara i usluga i obaveza dugovanog poreza u periodu, preporučujemo da isti knjižite svakodnevno, a periodično, na bazi periodičnih izveštaja fiskalnih kasa vršite proveru i usaglašenje podataka.
BUSINESSWARE MAGIC – Magacinsko knjigovodstvo
Po završetku popisa i otvaranja početnog stanja, program će automatski oznaku da li se cene aritkala kod prenetog poreza vode sa porezom setovati na 0, tj ne, jer u sistemu PDV zalihe robe se u magacinima iskazuju po cenama bez ukalkulisanog prethodnog poreza. Ukoliko i dalje kod vas ovaj podatak ostane setovan na 1, tj da, morate promenti podatak na ne. Istovremeno, odmah po otvaranju početnog stanja kod artikala koji su u 2004.godini imali prenet porez (rakije, kafa, pivo, vino) kroz meni
MATERIJALNO / KNJIŽENJE / ULAZ – IZLAZ
izaberite datum 01.01.2005, vrsta prometa 48 i uradite nivelaciju – promenu cene tako što će te iz trenutne cene isključiti ukalkulisan porez, a efekat nivelacije u glavnoj knjizi proknjižite na teret konta zalihe i konta ukalkulisani porez u magacinu. Koeficijent promene cene je 0.833333 ili podeljeno sa 1.2.
Bitna napomena daljeg rada je da se porez obračunava samo na realizaciju iz magacina, dok otprema u prodavnicu ili preskladištenje u drugi objekat ne podleže obavezi obračunavanja PDV jer se to ne smatra prometom.
Da bi dalji obračun poreza bio kvalitetan potrebno je da proverite da li su kod artikala odgovarajuće poreske grupe, u skladu sa pregledom koji smo dali na početku ovog članka, i prilikom knjiženja vodite računa, pa po potrebi izvršite promenu podatka o grupi artikla.
Prilikom knjiženja ulaza u magacin preporučujemo da otvorite novu vrstu prometa – ulaz po otpremnici, (recimo 9, ULAZ PO OTREMNICI, tip 1), koju možete koristiti i za ulaz u maloprodaji, gde ćete stavove za knjiženje staviti umesto na dobavljača, na dobavljača za nefakturisane obaveze (otvorite analitički konto u okviru grupe 433).
Prilikom knjiženja ulaznih kalkulacija umesto dosadašnjeg pitanja: Da li je cena sa prenetim porezom, sada imate mogućnost unosa:
D -Nabavna cena sa uračunatim porezom
N -Nabavna cena bez uračunatog poreza
P -Dobavljač je poljoprivrednik koji nije u sistemu PDV
A -Dobavljač nije u sistemu PDV,
U skladu sa izborom napred ponudjenih opcija vrši se obračun prethodnog poreza, s tim što operater ima mogućnosti da ispravi ovako ponudjeni iznos poreza u skladu sa iznosom poreza iskazanim na računu:
D – porez je sadržan u nabavnu cenu, i nabavna cena se umanjuje za iznos prethodnog poreza,
N – porez nije sadržan u nabavnu cenu,
P – dobavljač je poljoprivrednik, prethodni porez se računa po stopi od 5%,
A – dobavljač nije u sistemu PDV, prethodni porez je 0.
Prilikom knjiženja izlaza – fakturisanja, umesto podatka o broju porudžbenice, potrebno je da unesete osnov oslobodjenja, ukoliko ga ima. Osnov oslobodjenja može biti po članu 24, 25 ili 26. U polju treba da unesete član i alineju osnova oslobodjenja, a prilikom unosa artikla za te artikle koristite grupu 6 – ostalo bez poreza, ili grupu 990 – usluge bez poreza.
U vezama – stavovima za knjiženje potrebno je da kod ulaza u magacin, po osnovu otpremnice ili računa od dovaljača, umesto konta 282 unesete konta grupe 27, a kod ostalih ulaza, otpreme u prodavnicu ili preskladištenja isključite knjiženje na kontu 282 tako što će te obrisati taj stav. Kod fakturisanja, umesto dosadašnjeg konta 480 (po starom kontnom planu 462), potrebno je da postavite stavove na kontima grupe 47, a po vrstama poreza. Za prethodni porez poljoprivredniku možete koristiti konta grupe 278, obzirom da ova grupa nije otvorena, već je slobodna, ili otvorite analitički konto u okviru grupe 271.
U skladu sa ovim stavovi za knjiženje bi mogli da budu
ZALIHE ROBE - PRODAJNA CENA
ulaz u magacin -
Roba u magacinu 132___ / Vrednost zaliha
Prethodni PDV po opštoj stopi 270 / Prethodni PDV po opštoj stopi
Prethodni PDV po poseb.stopi 271 / Prethodni PDV po posebnoj stopi
Prethodni PDV poljoprivredniku 27? / Prethodni PDV poljoprivredniku
Ukalkulisana razl u ceni / 132__ Razlika u ceni
Dobavljači ili
Dobavljači za nefaktur.obaveze / 433__ Nabavna vrednost
Dobavljači / 433__ Zavisni troškovi
Roba u magacinu 132__ / Efekat nivelacije
Ukalkulisana razl u ceni / 132__ Efekat nivelacije
izlaz – račun kupcu -
Kupci 202__ / Vrednost fakture za kupca
Prihodi od prodaje 602__ / Prodajna vrednost – rabat
Obaveze za PDV po opštoj stopi / 470 Obračunat PDV po opštoj stopi
Obaveze za PDV po poseb.stopi / 471 Obračunat PDV po posebnoj stopi
Nabavna vrednost prod robe 501__ / Prodajna vrednosti
Zalihe robe u magacinu / 132 Prodajna vrednost
Roba u magacinu 132__ / Efekat nivelacije
Ukalkulisana razl u ceni / 132__ Efekat nivelacije
ZALIHE MATERIJALA – PROSEČNA NABAVNA CENA
ulaz u magacin -
Materijal na zalihama 101___ / Prosečna nabavna vrednost
Prethodni PDV po opštoj stopi 270 / Prethodni PDV po opštoj stopi
Prethodni PDV po poseb.stopi 271 / Prethodni PDV po posebnoj stopi
Prethodni PDV poljoprivredniku 27? / Prethodni PDV poljoprivredniku
Dobavljači ili
Dobavljači za nefaktur.obaveze / 433__ Nabavna vrednost
Dobavljači / 433__ Zavisni troškovi
Stavovi i za druge vrste zaliha u vezama se razlikuju samo po kontima poreza, tj umesto dosadašnjih 282 i 480 sada se u stavovima vrši razgraničenje na porez po opštoj stopi, porez po posebnoj stopi i porez poljoprivredniku.
Odredbama Zakona o PDV predvidjeno je šta sve mora da sadrži račun da bi mogao da se koristi za odbitak prethodnog poreza, pa Vam skrećemo pažnju na to da proverite da li u matičnim podacima vaših poslovnih partnera postoje svi podaci, počev od adrese, PIB-a, i dr i da li su tačni. Ukoliko podaci nisu potpuni potrebno je da kroz program
MATERIJALNO / MATIČNI PODACI / PARTNERI izvršite unos ili isptavku potrebnih podataka.
O tome šta sve treba da sadrži račun imate u pregledu pravilnika koji prate sistem PDV.
U toku meseca januara na meniju Materijalnog knjigovodstva dobićete program za ispis knjige ulaznih i knjige izlaznih računa. Program ispisiuje sve osnovice i poreze na bazi ulaznih računa u magacinima, a na kraju daje pregled knjiženja na kontima grupe 47 i 27. Razlika izmedju podataka o ulaznim računima i grupe 27 treba da budu podaci o ulaznim računima koji se ne knjiže preko magacinskog knjigovodstva (struja, voda, usluge...), a razlika izmedju knjige izlaznih računa i računa grupe 47 mogu da budu samo računi koje ste dali a da ih niste proknjižili u magacinskom knjigovodstvu. Ukoliko fakturišete i usluge predlažemo Vam da otvorite “magacin usluga“ odakle možete fakturisati sve svoje usluge, naravno štampati račun i na kraju perioda imati kvalitetne podatke u knjizi izlaznih računa.
BUSINESSWARE FINOP – Finansijska operativa
U okviru ovog programskog paketa u toku je izrada delovodnika sa knjigom ulaznih i izlaznih računa i dostavnom knjigom. Završetak programa je predvidjen u toku meseca januara. Progam će raditi samo u programskom paketu BusinessWare 5, tj Java verziji. Po završetku programa isti će biti instaliran korisnicima koji koriste ovaj programski paket i upućeni u rad istog.
Primena Medjunarodnih računovodstvenih standarda uslovljava obračun amortizacije na osnovu procenjenog veka korišćenja sredstva a ne kao do sada na osnovu propisanih amortizacionih stopa. To podrazumeva da u svojim Računovodstvenim politikama utrvrdite vek korišćenja svakog osnovnog sredstva, a onda na osnovu formule stopa = 100 / vek korišćenja utvrdite godišnju amortizacionu stopu. Način obračuna amortizacije (proporcionalni, degresivni ili funkcionalni) je takodje prepušten samom preduzeću da utvdi i to po grupama osnovnih sredstava, što takodje treba da predvidite u politikama. U skladu sa ovim u programskom paketu OSA – osnovna sredstva u delu gde se unose amortizacione grupe pamtimo stope amortizacije za grupu osnovnih sredstava i način obračuna, a u podacima za osnovno sredstvo pamtimo stopu amortizacije za to sredstvo i način obračuna amortizacije. Prilikom unosa osnovnih sredstava, kada unesete grupu (sada poresku), prikaže Vam se poreska stopa i način obračuna, a Vi treba, da na bazi računovodstvenih politika, unesete stopu amortizacije za to sredstvo i način obračuna.
Medjutim, Zakonom o porezu na dobit, propisane su stope amortizacije po grupama osnovnih sredstava na osnovu kojih se u poreskom bilansu priznaje trošak amortizacije.
Razvstavanje stalnih sredstava na osnovu člana 2 Pravilnika o načinu razvstavanja stalih sredstava po grupama i načinu utvrdjivanja amortizacije za poreske svrhe (SG 116/2004) je sledeće:
|
|
||
Broj grupe |
Vrsta stalnih sredstava |
Amortizaciona stopa |
---|---|---|
|
1. Asfaltne površine |
|
|
2. Avionske piste |
|
I |
3. Brane za akumulaciju voda |
2,5% |
|
4. Cevi za gasovod |
|
|
5. Dokovi za vezivanje brodova |
|
|
6. Elektrane |
|
|
7. Električni dalekovodi |
|
|
8. Eskalatori - pokretne stepenice |
|
|
9. Hangari |
|
|
10. Lukobrani |
|
|
11. Marine |
|
|
12. Mostovi |
|
|
13. Nadvožnjaci i vijadukti |
|
|
14. Naftovodi |
|
|
15. Odvodni i dovodni kanali |
|
|
16. Parking površine |
|
|
17. Putevi i auto-putevi |
|
|
18. Ribnjaci |
|
|
19. Skladišta i rezervoari |
|
|
20. Sportski objekti (stadioni, bazeni, sportske hale i dr.) |
|
|
21. Silosi na poljoprivrednim dobrima |
|
|
22. Tuneli |
|
|
23. Vodovodi i cevovodi |
|
|
24. Železnička infrastruktura |
|
|
25. Zgrade |
|
|
26. Sve ostale nepomenute nepokretnosti |
|
|
||
|
1. Avioni |
|
|
2. Automobili |
|
II |
3. Brodovi i ostali plovni objekti |
10% |
|
4. Klima uređaji |
|
|
5. Liftovi |
|
|
6. Bojleri |
|
|
7. Nameštaj u brodovima |
|
|
8. Medicinska oprema |
|
|
9. Ograde |
|
|
10. Oprema za kancelariju |
|
|
11. Oprema za proizvodnju i distribuciju solarne energije |
|
|
12. Oprema za proizvodnju i distribuciju električne energije, gasa, toplote i vode |
|
|
13. Vagoni |
|
|
14. Vinogradi |
|
|
15. Voćnjaci |
|
|
16. Nematerijalna ulaganja (koncesije, licence, patenti, žigovi, modeli, autorska prava, franšiza i druga prava) |
|
|
||
|
1. Alat i inventar |
|
|
2. Autobusi |
|
III |
3. Oprema za termo elektrane |
15 % |
|
4. Oprema za proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda |
|
|
5. Fiskalne kase |
|
|
6. Fliperi |
|
|
7. Hladnjače za povrće |
|
|
8. Kalkulatori |
|
|
9. Kamioni i prikolice |
|
|
10. Laboratorijska oprema |
|
|
11. Mašine za čišćenje žitarica |
|
|
12. Oprema za fotokopiranje |
|
|
13. Nameštaj koji nije pomenut na drugim mestima |
|
|
14. Oprema za istraživanje |
|
|
15. Postrojenja za pravljenje betona |
|
|
16. Pokretna oprema za proizvodnju električne energije (agregati i sl.) |
|
|
17. Radari |
|
|
18. Televizijske antene |
|
|
19. Sva ostala stalna sredstva (osim nepokretnosti) koja nisu posebno naznačena u grupama II do V |
|
|
||
|
1. Nameštaj u avionima |
|
|
2. Oprema za kontrolu zagađenja vazduha i vode - nelicencirana |
|
IV |
3. Oprema za emitovanje radio i TV programa |
20% |
|
4. Oprema za naftne bušotine |
|
|
5. Oprema za obradu rude |
|
|
6. Rezervni delovi za avione |
|
|
7. Telegrafska i telefonska oprema (žice i razni kablovi) |
|
|
||
|
1. Automobili za iznajmljivanje ili lizing i taksi vozila |
|
|
2. Bilbordovi |
|
V |
3. Branici za puteve i pruge |
30% |
|
4. Električne reklame |
|
|
5. Elektronska oprema za procesiranje podataka (kompjuteri) i sistemski i aplikacioni softveri |
|
|
6. Oprema za informatičku infrastrukturu (Yupak, Internet) |
|
|
7. Filmovi |
|
|
8. Televizijske reklame i spotovi |
|
|
9. Građevinska pokretna oprema |
|
|
10. Kalupi za livenje |
|
|
11. Knjige u biblioteci koje se iznajmljuju |
|
|
12. Industrijski noževi |
|
|
13. Oprema za seču drveća |
|
|
14. Platno (tepisi, zastori, zavese, itisoni i sl.) |
|
|
15. Pokretna oprema koja koristi električnu energiju (bušilica, brusilica i sl.) |
|
|
16. Pokretni kampovi |
|
|
17. Skeneri za bar kod |
|
|
18. Traktori |
|
|
19. Uniforme |
|
|
20. Video igre - na novčić |
|
|
21. Video trake, CD, DVD i sl. |
|
|
22. Osnovno stado |
|
|
Osnovna sredstva razvrstavate u odredjenu grupu na osnovu toga gde se i kako upotrabljava, tj koristi.
Na osnovu razvrstavanja stalnih sredstava za potrebe poreskog bilansa se sastavlja poseban obračun amortizacije i to:
za sredstva razvrstana u I grupu amortizacija se računa primenom proporcioalne metode za svako sredstvo posebno, primenom stope na nabavnu vrednost sredstva.
Za sredstva II do V grupe amortizacija se računa primenom degresivne metode na ukupnu vrednost sredstava razvrstanih po pojedinim grupama, i to u prvoj godini nabavke sredstva primenom stope na nabavnu vrednost, a u drugim godinama primenom stope na sadašnju vrednost (neotpisanu vrednost), utvrdjene na kraju prethodne godine, koja se uvećava za nabavke u godini i umanjuje za otudjenja u godini. U osnovicu za amortizaciju ulaze samo sredstva koja su u momentu nabavke imala vrednost veću od Prosečne bruto zarade po zaposlenom u Republici, i ulaganja koja premašuju napred navedeni prosek.
Ukoliko vrednosti po osnovu otudjenja stalnih sredstava u toku poreske godine za grupe II do V prelazi slado grupe, saldo grupe na kraju godine je jednak nuli
Ukoliko je krajnji saldo pojedine grupe amortizacije od II do V manji od pet (5) prosečnih mesečnih zarada po zaposlenom u Republici u poslednjem mesecu perioda za koji se vrši obračun amortizacije, celokupan saldo te grupe priznaje se kao rashod amortizacije i saldo grupe je jednak nuli.
U skladu sa napred navedenim izvršili smo izmene i dopune programskog paketa Osnovna sredstva. Pre bilo kakvog obračuna potrebno je svakom osnovnom sredstvu dodeliti poresku stopu iz Pravilnika. Ovo radimo iz menija
OSNOVNA SREDSTVA / IZMENE / IZMENA AM GRUPE
gde na bazi podatka o tome koje se sredstvo u koju grupu razvrstava unosimo potrebne podatke.
Tek po završteku ovog posla možemo raditi obračune.
Prilikom obračuna amortizacije u toku godine nije bitno da li se radi 1 ili više obračuna i dalje postupate isto kao i do sada. Na kraju godine, po završetku ukupnog obračuna amortizacije za poslovnu godinu, potrebno je uraditi poreski obračun amortizacije. Isti se radi na meniju
OSNOVNA SREDSTVA / OBRAČUNI / PORESKA AMORTIZACIJA
Pre obračuna program provereva da li ste uneli prosek republike po mesecima. Potrebno je da unesete prosek republike po mesecima na dan kada je objavljen podtak. Unos proseka radimo na meniju OSNOVNA SREDSTVA / MATIČNI PODACI / PROSEK REPUBLIKE.
Izmenama programa omogućili smo i to da inventurni broj može da bude NNN/NN, tj u slučaju kada imate nabavku više osnovnih sredstava, iste možete zavoditi pod istim inventurnim brojem sa dodeljivanjem podbroja, kao na primer 151/1, 151/2 itd, ili ukoliko je jedan računpolagač do sada dužio 3 ista osnovna sredstva, koja su nabavljena u istom trenutku i koje vodite pod istim inventurnim brojem, a sada treba 1 od njih da preda drugom računopolagaču, možete drugom računpolagaču dodetliti isti inventurni broj sa podbrojem, kao na pr 150, 150/1 i sl.
Ukoliko ste računovodstvenim politikama izabrali mogućnost usaglašenja stanja na dan 01.01.2004.godine potrebno je da izvršite procene vrednosti osnovnih sredstava i da na dan 01.01.2004 uneste nove vrednosti i nove stope amortizacije kroz meni
OSNOVNA SREDSTVA / MATIČNI PODACI / USKLADJIVANJE VREDNOSTI
Istim programom vršite i dalja usaglašenja, tj promene – revalorizacije, ako ste u politikama izabrali tu mogućnost.
U prošlom biltenu smo Vas detaljno upoznali sa planovima u vezi sa novim BusinessWare 5. Posao sa ovim novim, za nas i Vas veoma značajnim projektom, se privodi kraju i već do sredine naredne godine (jul 2005.) će, nadamo se, biti gotov. Mnogi korisnici su već nestrpljivi i stalno se interesuju o rezultatima dvogodišnjeg rada i tek sada smo u prilici da ponudimo konkretan proizvod baziran na novom BusinessWare-u. Naime korisnici BusinessWare 4 softvera koji koriste pojedine delove ovog programskog paketa moći će da “migriraju” na novi BusinessWare 5 pod uslovima koji su dati u sledećoj tabeli. Pri tome se mora voditi računa o “uslovu nad svim uslovima” odnosno da je korisnik BusinessWare 4 programskog paketa u sistemu pretplate apgrejda. Za korisnike koji ne vladaju ovom terminologijom ovaj pojam će biti objašnjen nešto kasnije.
BusinessWare 4 programski paketi |
Mogućnost migracije |
BusinessWare 5 programski paketi |
Datum prelaska (migracije) |
Potrebna pretplata na apgrejd |
---|---|---|---|---|
BusinessWare Finex |
Da |
BusinessWare Finex |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare KAM |
Da |
BusinessWare KAM |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare FinOp |
Da |
BusinessWare FinOp |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare Budget |
Da |
BusinessWare Budget |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare WorkFlow(pogonsko knjigovodstvo) |
Da |
BusinessWare WorkFlow |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare Util |
Da |
BusinessWare FinOp |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare Wizard |
Da |
BusinessWare Wizard |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare Trade |
Da |
BusinessWare Trade |
01. jul. 2005 |
Da |
BusinessWare Magic |
Da |
BusinessWare Magic |
01. jan. 2005 |
Da |
BusinessWare OSA |
Da |
BusinessWare OSA |
01. jul. 2005 |
Da |
BusinessWare Payroll |
Da |
BusinessWare Payroll |
01. jul. 2005 |
Da |
BusinessWare SitIn |
Da |
BusinessWare SitIn |
01. okt. 2005 |
Da |
BusinessWare Ambal |
Da |
BusinessWare Ambal |
01. okt. 2005 |
Da |
Kao što se iz tabele vidi mogućnost prelaska (migriranja) sa stare verzije softvera na novu postoji u svim slučajevima. Zgodno je objasniti šta to u stvarnosti znači. Postupak migracije ne podrazumeva samo rad sa novim softverom već i konvertovanje postojećih podataka u format podataka koji je čitljiv iz novog softvera. Pri tome treba napomenuti da se ovim postupkom ništa od podataka koji su proknjiženi ne gubi i da su svi proknjiženi dokumenti vidljivi iz novog softvera kao da su u njemu izvršena knjiženja.
Rokovi od kada je moguć prelazak na novu verziju softvera su takođe vidljivi u tabeli. Sada ostaje da se objasni pojam “pretplata na apgrejd”. Ovo je samo sinonim za postojeće ugovore o održavanju koje većina korisnika ima potpisan sa našom kompanijom. Tim ugovorima se (obično član 1 ili ponegde 2) precizno definiše šta korisnik plaća Micro Business-u i šta je naša kompanija dužna da uradi za taj novac.
Pomenuti članovi Ugovora se obično odnose na pravo korisnika, ukoliko redovno izmiruje obaveze prema Micro Business-u, da redovno dobija:
verzije softvera usklađene sa najnovijim zakonskim izmenama u vidu izmena postojećih verzija programa (ovo se obično naziva pravo na apdejt ili update) i
nove verzije softvera nastale kao plod rada razvojnog tima naše kompanije (ovo se obično naziva pravo na apgrejd ili upgrade).
Dakle, korisnici BusinessWare 4 koji imaju potpisan ugovor o takozvanom održavanju i koji redovno izmiruju obaveze proistekle ovim ugovorom, pravo apgrejda automatski dobijaju.
To u konkretnom slučaju znači da u slučaju prelaska sa stare na novu verziju BusinessWare 5 nisu potrebna nikakva plaćanja Micro Business-u ako su korisnici u sistemu pretplate apgrejda. Pravo je dakle stečeno posedovanjem Ugovora o održavanju, ali ovo nije jedini uslov da se može preći na novi BusinessWare 5. Potrebno je ispuniti i takozvani tehnološki uslov, a pod tim se podrazumeva:
ispunjenje zahteva za minimalne hardverske uslove i
ispunjenje zahteva za minimalne softverske uslove.
U slučaju minimalnih hardverskih zahteva sigurno Vaše preduzeće ispunjava potrebne uslove ili ih delimično ispunjava. Ako Vaše preduzeće poseduje u većini računarsku opremu tipa Pentium III ili jaču, velika je verovatnoća da je hardverski uslov ispunjen. Kad se kaže u “većini”, podrazumeva se da sa novim softverom mogu raditi samo računari koji zadovoljavaju ovaj uslov.
Minimalni hardverski uslovi dati su u tabeli niže, kako za računare “radne stanice”, tako i za servere:
Tip računara |
Procesor |
RAM memorija |
Hard disk |
Monitor |
Rezolucija |
Miš |
---|---|---|---|---|---|---|
Radna stanica |
Pentium III ili sličan, PowerPC |
128MB |
5GB |
Kolor 15” |
800x600 |
Da |
Server |
Pentium IV ili sličan, PowerPC |
512MB |
20GB |
Kolor 15” |
800x600 |
Da |
Što se tiče softverskih uslova oni su mnogo fleksibilniji i njihov izbor zavisi od izbora hardvera. Minimalni softverski uslovi dati su u tabeli niže:
Tip računara |
Operativni sistem |
Java Run-time |
Relaciona SQL baza |
---|---|---|---|
Radna stanica |
MS Windows 2000, MS Windows XP, SuSe Linux 9, RedHat Linux 9, Fedora Linux, MAC OS 9, MAC OS X |
JRE 1.4.x |
PostgreSQL V8 |
Server |
MS Windows Server 2000/2003, Novell NetWare 6/6.5, Novell Open Linux server, RedHat Enterprise Server, Sun Solaris |
JRE 1.4.x |
PostgreSQL 7.x/8.x, Oracle 9/10 |
Kao što se iz tabele iznad vidi ponuđen je raznolik minimum. Ponuda ide od potpuno besplatnog softvera zasnovanog na Linux-u, pa do komercijalnog zasnovanog opet na Linux-u, Solaris-u, Windows-u i Novell-ovom NetWare-u. Sama rantajm (run-time) Java virtuelna mašina je besplatna i ona se koristi kako bi BusinessWare 5 mogao da se interpretira na njoj. Što se tiče relacionih SQL baza podataka ponuđeno je jedno besplatno rešenje u vidu PostgreSQL relacione baze podataka i jedno komercijalno rešenje u vidu Oracle verzije 9 ili 10. Treba biti jako obazriv kada su komercijalna rešenja u pitanju jer ona diktiraju nabavku potrebnog minimalnog hardvera.
U slučaju manje računarske mreže do tri radne stanice naša kompanija ne predlaže kupovinu namenskog servera. U tom slučaju izbor opreme se svodi na kupovinu najmanje tri Pentium III ili kompatibilnih računara i kupovinom 3 licence MS Windows XP Home Edition, kao najjeftinije rešenje. Odluka da se na računarima instalira neki Linux u prelaznom periodu nije rešenje, jer u prelaznom periodu treba raditi i sa starim softverom, a on radi samo u DOS/Windows okruženju. Nabavka Linux računara dolazi u obzir samo nakon potpunog prelaska na BusinessWare 5, gde će se stari BusinessWare 4 izvršavati u DOS emulatoru na jednoj Linux mašini koja će, pored upotrebe novog softvera, pogoniti i stari BusinessWare 4.
U slučaju računarskih mreža sa brojem radnih stanica većim od tri potrebno je nabaviti namenski server. Većina korisnika BusinessWare 4 koristi kao fajl server Novell NetWare verzija 4.x, 5.x i 6.x. U ovom slučaju predlažemo nabavku Novell Open Linux Server koji će biti raspoloživ za kupovinu već od februara 2005. godine. Ovo je najpovoljnija kupovina za korisnike koji imaju licencirani neki od Novell-ovih operativnih sistema jer time stiču pravo apgrejda kod Novell-a. To savetujemo i korisnicima koji tek treba da nabave server sa mrežnim OS-om.
Kod većih korisnika BusinessWare 4, onih koji imaju izuzetno veliki broj stavaka u knjigovodstvu, kao onih koji imaju veliko zagušenje savetujemo nabavku namenskog servera. Za ekstremne korisnike sa većim brojem računara i onih sa većim opterećenjem servera savetujemo nabavku firmiranog dvo-procesorskog servera sa najmanje 2GB RAM memorije i diskovima u RAID sistemu. Ovakvi slučajevi biće razmatrani s naše strane posebno, gde ćemo neposredno svim takvim našim korisnicima ukazati na neophodnost ovakve kupovine. Što se tiče radnih stanica u većim računarskim mrežama moguća je upotreba radnih stanica koje su navedene kao tehnološki minimum. Kao operativni sistem na radnim stanicama potrebno je imati barem nekoliko Windows/DOS radnih stanica kako bi se na njima pogonio stari BusinessWare 4, ako je to zahtevan slučaj. Ostale radne stanice mogu biti sa nekom od verzija Linux operativnih sistema.
Prelazak na novi BusinessWare 5 je skopčan i sa obučenošću BusinessWare Operatera za rad sa novim BusinessWare-om 5. BusinessWare Operateri moraju dobro vladati operativnim sistemima kao što su MS Windows i Linux kako bi mogli da koriste novi BusinessWare 5. Ukoliko neki od korisnika već koriste neki od MS Windows-a bez ikakvih problema i bez posebne doobuke će moći da koriste novi BusinessWare 5. Preostali korisnici će morati da porade na svojoj obuci i da spremno dočekaju novi BusinessWare 5.
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
1 |
PIO na teret zaposlenog | 840-721111843-18 |
11.00 |
2 |
Zdravstveno na teret zaposlenog | 840-721121843-88 |
6.15 |
4 |
Nezaposlenost na teret zaposlenog | 840-721131843-61 |
0.75 |
6 |
PIO za vlasnike-osnivaÄe društava | 840-721314843-81 |
11.00 |
7 |
Zdravstveno za vlasnike | 840-721121843-88 |
6.15 |
8 |
Nezaposlenost za vlasnike | 840-721131843-61 |
0.75 |
61 |
PIO na teret poslodavca | 840-721212843-46 |
11.00 |
62 |
Zdravstveno na teret poslodavca | 840-721222843-19 |
6.15 |
64 |
Nezaposlenost na teret poslodavca | 840-721232843-89 |
0.75 |
90 |
PIO za vlasnike na teret poslodavca | 840-721314843-81 |
11.00 |
91 |
Zdravstveno za vlasnike – poslodavac | 840-721222843-19 |
6.15 |
92 |
Nezaposlenost za vlasnike – poslodavac | 840-721232843-89 |
0.75 |
99 |
PIO beneficirani 12-14 | 840-721215843-67 |
3.70 |
98 |
PIO beneficirani 12-15 | 840-721215843-67 |
5.50 |
97 |
PIO beneficirani 12-16 | 840-721215843-67 |
7.30 |
96 |
PIO beneficirani 12-18 | 810-721215843-67 |
11.00 |
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
1 |
PIO na teret zaposlenog | 840-721111843-18 |
11.00 |
2 |
Zdravstveno na teret zaposlenog | 840-721121843-88 |
6.15 |
4 |
Nezaposlenost na teret zaposlenog | 840-721131843-61 |
0.75 |
61 |
PIO na teret poslodavca | 840-721211843-39 |
11.00 |
62 |
Zdravstveno na teret poslodavca | 840-721221843-12 |
6.15 |
64 |
Nezaposlenost na teret poslodavca | 840-721231843-82 |
0.75 |
99 |
PIO beneficirani 12-14 | 840-721216843-74 |
3.70 |
98 |
PIO beneficirani 12-15 | 840-721216843-74 |
5.50 |
97 |
PIO beneficirani 12-16 | 840-721216843-74 |
7.30 |
96 |
PIO beneficirani 12-18 | 810-721216843-74 |
11.00 |
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
1 |
PIO na teret zaposlenog | 840-721113843-32 |
11.00 |
2 |
Zdravstveno na teret zaposlenog | 840-721121843-88 |
6.15 |
4 |
Nezaposlenost na teret zaposlenog | 840-721131843-61 |
0.75 |
61 |
PIO na teret poslodavca | 840-721214843-60 |
11.00 |
62 |
Zdravstveno na teret poslodavca | 840-721222843-19 |
6.15 |
64 |
Nezaposlenost na teret poslodavca | 840-721232843-89 |
0.75 |
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
24 |
PIO porodilje | 840-721217843-81 |
11.0 |
25 |
Zdravstveno osiguranje porodilje | 840-721223843-26 |
6.15 |
26 |
Nezaposlenost porodilje | 840-721233843-96 |
0.75 |
21 |
PIO bolovanje preko 30 dana | 840-781322843-30 |
11.0 |
23 |
Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana | 840-781351843-39 |
0.75 |
27 |
Zdravstveno bolovanje preko 30 dana | 840-781316843-85 |
6.15 |
81 |
PIO bolovanje preko 30 dana | 840-781322843-30 |
11.00 |
83 |
Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana | 840-781351843-39 |
0.75 |
87 |
Zdravstveno bolovanje preko 30 dana | 840-781316843-85 |
6.15 |
84 |
PIO porodiljsko | 840-721217843-81 |
22.00 |
85 |
Zdravstveno za porodilje | 840-721223843-26 |
12.30 |
86 |
Nezaposlenost porodilje | 840-721233843-96 |
1.50 |
82 |
Zdravstveno osiguranje invalida | 840-781315843-78 |
12.30 |
66 |
Komora Srbije | 205-2238-67 |
0.19 |
67 |
Komora regiona Zaječar | 160-18183-41 205-6305-88 185-545-32 245-0015612701172-77 180-0295750101110-87 330-26000235-91 |
0.35 |
67 |
Komora regona Niš | 205-92000-61 105-909-18 poziv na broj 01-1813-5 |
0.29 |
U službenom glasniku 84/2004 (od 24.07.2004) i 86/2004 objavljen je Zakon o porezu na dodatu vrednost kojim je propisan način utvrdjivanja i plaćanja ovog poreza. Zakon se primenjuje od 1. januara 2005, a stupio je na snagu 8-og dana od dana objavljivanja. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dodatnu vrdnost (SL SRJ 74/99, 4/00, 9/00, 69/00 i 70/01), a 1. januara 2005. g prestaje da važi Zakon o porezu na promet (SG RS 22/01, 73/01, 80/02 i 70/03), kao i propisi doneti na osnovu ovog zakona.
Predmet oprezivanja PDV su
isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti;
uvoz dobara u Republiku.
Mesto prometa dobara je mesto:
1) u kojem se dobro nalazi u trenutku slanja ili prevoza do primaoca ili, po njegovom nalogu, do trećeg lica, ako dobro šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice, po njegovom nalogu;
2) ugradnje ili montaže dobra, ako se ono ugrađuje ili montira od strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, od strane trećeg lica;
3) u kojem se dobro nalazi u trenutku isporuke, ako se dobro isporučuje bez otpreme, odnosno prevoza;
4) prijema vode, električne energije, gasa i toplotne energije.
Mesto prometa usluga je mesto u kojem pružalac usluga obavlja svoju delatnost.
Promet dobara nastaje danom:
1) otpočinjanja slanja ili prevoza dobara primaocu ili trećem licu, po njegovom nalogu, ako dobra šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice, po njihovom nalogu;
2) preuzimanja dobara od strane primaoca u slučaju ugradnje ili montaže dobara od strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, trećeg lica;
3) prenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobro isporučuje bez otpreme, odnosno prevoza;
4) očitavanja stanja primljene vode, električne energije, gasa i toplotne energije koje vrši isporučilac, u cilju obračuna potrošnje;
5) kada je dobro uneto u carinsko područje Republike.
Usluga se smatra pruženom danom kada je:
1) završeno pojedinačno pružanje usluge;
2) prestao pravni odnos koji je osnov pružanja usluge - u slučaju pružanja vremenski ograničenih ili neograničenih usluga.
Ako se za pružanje usluga izdaju periodični računi, promet usluga smatra se izvršenim poslednjeg dana perioda za koji se izdaje račun. Delimična usluga smatra se izvršenom u vreme kada je okončano pružanje tog dela usluge. Delimična usluga postoji ako je za određene delove ekonomski deljive usluge posebno ugovorena naknada.
Poreska obaveza nastaje danom kada se najranije izvrši jedna od sledećih radnji:
1) promet dobara i usluga;
2) naplata ako je naknada ili deo naknade naplaćen pre prometa dobara i usluga;
3) nastanak obaveze plaćanja carinskog duga, kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, danom u kojem bi nastala obaveza plaćanja tog duga.
Opšta stopa PDV za oporezivi promet dobara i usluga ili uvoz dobara iznosi 18%.
Po posebnoj stopi PDV od 8% oporezuje se promet dobara i usluga ili uvoz dobara, i to:
1) hleba, mleka, brašna, šećera, jestivog ulja od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline, jestive masnoće životinjskog i biljnog porekla;
2) svežeg i rashlađenog voća, povrća, mesa, ribe i jaja;
3) lekova koji su navedeni u listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju;
4) ortotičkih i protetičkih sredstava, kao i medicinskih sredstava - proizvoda koji se hiruški ugrađuju u organizam;
5) materijala za dijalizu;
6) đubriva, sredstava za zaštitu bilja, semena za reprodukciju, sadnog materijala i priplodne stoke;
7) udžbenika i nastavnih sredstava;
8) dnevnih novina;
9) monografskih i serijskih publikacija;
10) ogrevnog drveta;
11) usluga smeštaja u hotelima, motelima, odmaralištima, domovima i kampovima;
12) komunalnih usluga;
13) prirodnog gasa koji se isporučuje individualnim potrošačima preko gasne distributivne mreže.
Ministar bliže uređuje šta se, u smislu ovog zakona, smatra dobrima i uslugama iz stava 2 tač. 1) i 4) - 12) .
Poreska oslobođenja za promet dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza:
PDV se ne plaća na:
1) prevozne i ostale usluge, koje su povezane sa uvozom dobara, ako je vrednost tih usluga sadržana u osnovici iz člana 19 stav 2 zakona;
2) promet dobara koja obveznik ili treće lice, po njegovom nalogu, šalje ili otprema u inostranstvo;
3) promet dobara koja inostrani primalac ili treće lice, po njegovom nalogu, šalje ili otprema u inostranstvo;
4) promet dobara koja inostrani primalac otprema u prtljagu koji nosi sa sobom u inostranstvo, ako:
se dobra otpremaju pre isteka tri kalendarska meseca po isporuci tih dobara;
je ukupna vrednost isporučenih dobara veća od 10.000 dinara, uključujući PDV;
5) unos dobara u slobodnu zonu, osim dobara za krajnju potrošnju u slobodnoj zoni;
6) pružanje prevoznih i drugih usluga korisnicima slobodnih zona koje su neposredno povezane sa unosom dobara u slobodnu zonu;
7) usluge radova na pokretnim dobrima nabavljenim od strane inostranog primaoca usluge u Republici, ili koja su uvezena radi oplemenjivanja, opravke ili ugradnje, a koja posle oplemenjivanja, opravke ili ugradnje, isporučilac usluge, inostrani primalac ili treće lice, po njihovom nalogu, prevozi ili otprema u inostranstvo;
8) prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom, tranzitom ili privremenim uvozom dobara, osim usluga koje su oslobođene od PDV bez prava na poreski odbitak u skladu sa ovim zakonom;
9) usluge međunarodnog prevoza lica u vazdušnom saobraćaju, s tim što za nerezidentno vazduhoplovno preduzeće poresko oslobođenje važi samo u slučaju uzajamnosti;
10) isporuke letilica, servisiranje, popravke, održavanje, čarterisanje i iznajmljivanje letilica, koje se pretežno koriste uz naknadu u međunarodnom vazdušnom saobraćaju, kao i isporuke, iznajmljivanje, popravke i održavanje dobara namenjenih opremanju tih letilica;
11) promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama letilica iz tačke 10) ovog stava;
12) usluge međunarodnog prevoza lica brodovima u rečnom saobraćaju, s tim što za nerezidentno preduzeće koje vrši međunarodni prevoz lica brodovima u rečnom saobraćaju, poresko oslobođenje važi samo u slučaju uzajamnosti;
13) isporuke brodova, servisiranje, popravke, održavanje i iznajmljivanje brodova, koji se pretežno koriste uz naknadu u međunarodnom rečnom saobraćaju, kao i isporuke, iznajmljivanje, popravke i održavanje dobara namenjenih opremanju tih brodova;
14) promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama brodova iz tačke 13) ovog stava;
15) isporuke zlata Narodnoj banci Srbije;
16) dobra i usluge namenjene za:
službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava;
službene potrebe međunarodnih organizacija, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom;
lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove njihovih porodica;
lične potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, uključujući članove njihovih porodica, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom;
17) usluge posredovanja koje se odnose na promet dobara i usluga iz tač. 1) - 16) ovog stava.
Poresko oslobođenje iz stava 1 tačka 3) ne odnosi se na promet dobara koja inostrani primalac sam preveze radi opremanja ili snabdevanja sportskih čamaca, sportskih aviona i ostalih prevoznih sredstava za privatne potrebe.
Oslobođenje iz stava 1 tačka 16) podtač. (1) i (3) ostvaruje se pod uslovom reciprociteta, a na osnovu potvrde ministarstva nadležnog za inostrane poslove.
Inostranim primaocem dobara ili usluga, smatra se lice koje:
1) je obveznik, a čije je mesto stvarne uprave van Republike;
2) nije obveznik, a ima prebivalište ili sedište van Republike.
Način i postupak ostvarivanja poreskog oslobođenja iz st. 1 - 3 ovog člana propisuje ministar.
Poreska oslobođenja za promet dobara i usluga bez prava na odbitak prethodnog poreza:
PDV se ne plaća u prometu novca i kapitala, i to kod:
1) poslovanja i posredovanja u poslovanju zakonskim sredstvima plaćanja, osim papirnog i kovanog novca koji se ne koristi kao zakonsko sredstvo plaćanja ili ima numizmatičku vrednost;
2) poslovanja i posredovanja u poslovanju akcijama, udelima u društvima i udruženjima, obveznicama i drugim hartijama od vrednosti, osim poslovanja koje se odnosi na čuvanje i upravljanje hartijama od vrednosti;
3) kreditnih poslova, uključujući posredovanje;
4) preuzimanja obaveza, garancija i drugih sredstava obezbeđenja, uključujući posredovanje;
5) poslovanja i posredovanja u poslovanju depozitima, tekućim i žiro računima, nalozima za plaćanje, kao i platnim prometom i doznakama;
6) poslovanja i posredovanja u poslovanju novčanim potraživanjima, čekovima, menicama i drugim sličnim hartijama od vrednosti, osim naplate potraživanja za druga lica.
PDV se ne plaća i na promet:
1) usluga osiguranja i reosiguranja, uključujući prateće usluge posrednika i agenta (zastupnika) u osiguranju;
2) zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili neizgrađenog);
3) objekata, osim prometa objekata iz člana 4 stav 3 tačka 7) ovog zakona;
4) usluga zakupa stanova i stambenih objekata, ako se koriste za stambene potrebe;
5) udela, hartija od vrednosti, poštanskih vrednosnica, taksenih i drugih važećih vrednosnica po njihovoj utisnutoj vrednosti u Republici;
6) poštanskih usluga od strane javnog preduzeća, kao i sa njima povezanih isporuka dobara;
7) usluga koje pružaju zdravstvene ustanove u skladu sa propisima koji regulišu zdravstvenu zaštitu, uključujući i smeštaj, negu i ishranu bolesnika u tim ustanovama, osim apoteka i apotekarskih ustanova;
8) usluga koje pružaju lekari, stomatolozi ili druga lica u skladu sa propisima koji regulišu zdravstvenu zaštitu;
9) usluga i isporuke zubne protetike u okviru delatnosti zubnog tehničara, kao i isporuka zubne protetike od strane stomatologa;
10) ljudskih organa, tkiva, telesnih tečnosti i ćelija, krvi i majčinog mleka;
11) usluga socijalnog staranja i zaštite, dečje zaštite i zaštite mladih, usluga ustanova socijalne zaštite, kao i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti;
12) usluga smeštaja i ishrane učenika i studenata u školskim i studentskim domovima ili sličnim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezan promet dobara i usluga;
13) usluga obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) i profesionalne prekvalifikacije, kao i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti, ako se ove delatnosti obavljaju u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast;
14) usluga iz oblasti kulture i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost;
15) usluga iz oblasti nauke i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost;
16) usluga verskog karaktera od strane registrovanih verskih organizacija i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga;
17) usluga javnog radiodifuznog servisa, osim usluga komercijalnog karaktera;
18) usluga priređivanja igara na sreću;
19) usluga iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja licima koja se bave sportom i fizičkim vaspitanjem, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost.
Ministar bliže uređuje način i postupak ostvarivanja prava na poreska oslobođenja iz stava 2 tač. 7), 11), 12), 13), 14), 15) i 18) ovog člana.
Poreska oslobođenja kod uvoza dobara:
PDV se ne plaća na uvoz dobara:
1) čiji promet je u skladu sa članom 24 stav 1 tač. 5), 10), 11) i 13) - 16) i članom 25 stav 1 tač. 1) i 2) i stav 2 tač. 5) i 10) ovog zakona oslobođen PDV;
2) koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno uvoze i ponovo izvoze, kao i stavljaju u carinski postupak aktivnog oplemenjivanja sa sistemom odlaganja;
3) koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromenjenom stanju ponovo uvoze;
4) za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak prerade pod carinskom kontrolom;
5) u okviru carinskog postupka, nad tranzitom robe;
6) za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak carinskog skladištenja;
7) za koja je u skladu sa članom 192 tač. 1) - 10) i članom 193 stav 1 tačka 6) Carinskog zakona ("Službeni glasnik RS", broj 73/2003) propisano oslobođenje od carine.
Uslovi za odbitak prethodnog poreza
Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako dobra nabavljena u Republici ili iz uvoza, uključujući i nabavku opreme i objekata za vršenje delatnosti, odnosno primljene usluge, koristi ili će ih koristiti za promet dobara i usluga:
1) koji podleže PDV;
2) za koji u skladu sa članom 24 ovog zakona postoji oslobođenje od plaćanja PDV;
3) koji je izvršen u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici.
Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako poseduje:
1) račun izdat od strane drugog obveznika u prometu o iznosu prethodnog poreza, u skladu sa ovim zakonom;
2) dokument o izvršenom uvozu dobara, u kojem je iskazan prethodni porez, odnosno kojim se potvrđuje da je primalac ili uvoznik tako iskazani PDV platio prilikom uvoza.
U poreskom periodu u kojem su ispunjeni prethodni uslovi obveznik može da odbije prethodni porez od dugovanog PDV, i to:
1) obračunati i iskazani PDV za promet dobara i usluga, koji je ili će mu biti izvršen od strane drugog obveznika u prometu;
2) PDV koji je plaćen prilikom uvoza dobara.
Pravo na odbitak prethodnog poreza može da ostvari i poreski dužnik iz člana 10 stav 1 tač. 2) i 3) ovog zakona, pod uslovom da je na naknadu za primljena dobra i usluge obračunao PDV u skladu sa ovim zakonom i da primljena dobra i usluge koristi za promet dobara i usluga koji podleže PDV.
Izuzimanje od odbitka prethodnog poreza
Obveznik nema pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu:
1) nabavke, proizvodnje i uvoza putničkih automobila, motocikala, plovnih objekata i vazduhoplova, rezervnih delova, goriva i potrošnog materijala za njihove potrebe, kao i iznajmljivanja, održavanja, popravki i drugih usluga, koje su povezane sa korišćenjem ovih prevoznih sredstava;
izdataka za reprezentaciju obveznika;
3) nabavke ili uvoza tepiha, električnih aparata za domaćinstvo, televizijskih i radio prijemnika, umetničkih dela likovne i primenjene umetnosti i drugih ukrasnih predmeta, koji se koriste za opremanje administrativnih prostorija;
4) izdataka za smeštaj u hotelima i sličnim objektima i izdataka za ishranu i prevoz lica.
Izuzetno od stava 1 tačka 1) ovog člana, obveznik ima pravo na odbitak prethodnog poreza ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje delatnosti:
1) prometa i iznajmljivanja navedenih prevoznih sredstava i drugih dobara;
2) prevoza lica i dobara ili obuku vozača za upravljanje navedenim prevoznim sredstvima.
Obveznici poreza na dohodak građana na prihode od poljoprivrede i šumarstva na osnovu katastarskog prihoda (u daljem tekstu: poljoprivrednici), imaju pravo na nadoknadu po osnovu PDV (u daljem tekstu: PDV nadoknada), pod uslovima i na način određen ovim zakonom.
PDV nadoknada priznaje se poljoprivrednicima koji izvrše promet poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga obveznicima.
Ako poljoprivrednici izvrše promet dobara i usluga, obveznik je dužan da obračuna PDV nadoknadu u iznosu od 5% na vrednost primljenih dobara i usluga, o čemu izdaje dokument za obračun (u daljem tekstu: priznanica).
Obveznici koji obračunaju PDV nadoknatu imaju pravo da odbiju iznos PDV nadoknade kao prethodni porez, pod uslovom da su PDV nadoknadu i vrednost primljenih dobara i usluga platili poljoprivredniku.
Obveznik je dužan da izda račun ili drugi dokument koji služi kao račun (u daljem tekstu: račun) za svaki promet dobara i usluga drugim obveznicima.
Obaveza izdavanja računa iz stava 1 ovog člana postoji i ako obveznik naplati naknadu ili deo naknade pre nego što je izvršen promet dobara i usluga (avansno plaćanje), s tim što se u konačnom računu odbijaju avansna plaćanja u kojima je sadržan PDV.
Račun naročito sadrži sledeće podatke:
1) naziv, adresu i PIB obveznika - izdavaoca računa;
2) mesto i datum izdavanja i redni broj računa;
3) naziv, adresu i PIB obveznika - primaoca računa;
4) vrstu i količinu isporučenih dobara ili vrstu i obim usluga;
5) datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;
6) iznos osnovice;
7) poresku stopu koja se primenjuje;
8) iznos PDV koji je obračunat na osnovicu;
9) napomenu o poreskom oslobođenju.
Račun se izdaje u najmanje dva primerka, od kojih jedan zadržava izdavalac računa, a ostali se daju primaocu dobara i usluga.
KORISNI LINKOVI:
Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV
Uredba o količini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom)na koji se ne plaća PDV
Normativ za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV
Ovim pravilnikom uređuje se oblik, sadržina i način vođenja evidencije o PDV, koja obezbeđuje vršenje kontrole pravilnog obračunavanja i plaćanja PDV.
Član 2
Obveznik je dužan da, saglasno članu 46 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/2004 i 86/2004 - u daljem tekstu: Zakon), radi pravilnog obračunavanja i plaćanja PDV, vodi evidenciju o prometu dobara i usluga na način koji omogućava kontrolu obračunavanja i plaćanja PDV u svakom poreskom periodu.
Obveznik je dužan da u evidenciji iz stava 1 ovog člana (u daljem tekstu: evidencija) obezbedi podatke o:
izdatim računima;
primljenim računima;
iznosu oporezivog prometa po opštoj stopi, bez PDV;
iznosu oporezivog prometa po posebnoj stopi, bez PDV;
iznosu obračunatog PDV za izvršen promet po opštoj stopi;
iznosu obračunatog PDV za izvršen promet po posebnoj stopi;
iznosu izvršenog prometa za koji je propisano oslobođenje od PDV sa pravom na odbitak prethodnog poreza;
iznosu izvršenog prometa u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici;
iznosu izvršenog prometa za koji je propisano oslobođenje od PDV bez prava na odbitak prethodnog poreza;
iznosu izvršenog prometa u inostranstvu, ako za taj promet ne bi postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici;
vrednosti dobara unetih u slobodnu zonu, osim dobara za krajnju potrošnju u slobodnoj zoni;
vrednosti prevoznih i drugih usluga pruženih korisnicima slobodnih zona, a koje su neposredno povezane sa unosom dobara u slobodnu zonu;
iznosu izvršenog i naplaćenog prometa prema teritoriji Republike Crne Gore;
iznosu izvršenog i naplaćenog prometa prema teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija;
nabavnoj ceni dobara, odnosno usluga izvršenih od lica koja nisu obveznici PDV;
nabavnoj ceni dobara, odnosno usluga sa obračunatim PDV;
iznosu obračunatog PDV po računima i drugoj dokumentaciji za nabavljena dobra i usluge;
nabavnoj ceni dobara, odnosno usluga čiji promet je oslobođen PDV;
iznosu unapred primljenih uplata (avansne uplate) i obračunatom PDV;
iznosu unapred izvršenih uplata (avansno plaćanje);
vrednosti uvezenih dobara na koja se plaća PDV;
iznosu naknade za uvezena dobra na koja se ne plaća PDV;
iznosu PDV koji je plaćen prilikom uvoza;
izdatim priznanicama i iznosu PDV nadoknade plaćene poljoprivredniku iz člana 34 Zakona;
vrednosti primljenih dobara i usluga plaćenih poljoprivredniku iz člana 34 stav 3 Zakona;
prometu iz člana 4 stav 4 tač. 1), 2) i 3) i člana 5 stav 4 tač. 1) i 2) Zakona;
momentu prve upotrebe opreme i objekata za vršenje delatnosti;
ispravci odbitka prethodnog poreza za nabavljenu opremu i objekte za obavljanje delatnosti;
vrednosti poslovnih uzoraka iz člana 6 stav 1 tačka 3) Zakona;
licima kojima su dati pokloni manje vrednosti iz člana 6 stav 1 tačka 4) Zakona, kao i vrednosti tih poklona;
iznosu refakcije izvršene stranom državljaninu - inostranom primaocu iz člana 24 stav 1 tačka 4) Zakona;
iznosu poreske obaveze.
Obveznik je dužan da, na osnovu podataka iz stava 2 ovog člana, za svaki poreski period sačini pregled obračuna PDV na osnovu kojeg unosi podatke u poresku prijavu.
Član 3
Obveznik koji vrši promet dobara i usluga licima iz člana 24 stav 1 taÄka 16) Zakona dužan je da vodi posebnu evidenciju o ovom prometu.
Evidencija iz stava 1 ovog člana sadrži najmanje sledeće podatke:
naziv, adresu i PIB diplomatskog ili konzularnog predstavništva, odnosno međunarodne organizacije;
ime i prezime lica iz člana 24 stav 1 tačka 16) podtač. (3) i (4) Zakona;
broj i datum izdavanja potvrde ministarstva nadležnog za inostrane poslove o postojanju reciprociteta iz člana 24 stav 3 Zakona;
vrstu i količinu dobara, odnosno vrstu i obim usluga;
iznos naknade za isporučena dobra, odnosno pružene usluge.
Član 4
Obveznik iz člana 35 Zakona, dužan je da u evidenciji, pored podataka iz člana 2 ovog pravilnika, obezbedi i podatke o:
iznosu ukupne naknade koju plaća putnik;
iznosu naknade koji obveznik plaća za prethodne turističke usluge;
poreskoj osnovici.
Ako obveznik iz člana 35 Zakona obavlja i druge vrste prometa dobara i usluga, dužan je da u evidenciji obezbedi podatke iz člana 2 ovog pravilnika odvojeno od podataka iz stava 1 ovog člana.
Član 5
Obveznik iz člana 36 Zakona, koji za obračun PDV koristi oporezivanje razlike, dužan je da u evidenciji, pored podataka iz člana 2 ovog pravilnika, obezbedi i podatke o:
iznosu nabavne i prodajne cene polovnih dobara, umetničkih dela, kolekcionarskih dobara i antikviteta;
iznosu razlike između nabavne i prodajne cene dobara iz tačke 1) ovog člana;
iznosu PDV koji je sadržan i razlici iz tačke 2) ovog člana.
Ako obveznik iz člana 36 Zakona obavlja i druge vrste prometa dobara i usluga, dužan je da u evidenciji obezbedi podatke iz člana 2 ovog pravilnika odvojeno od podataka iz stava 1 ovog člana.
Član 6
Humanitarne organizacije iz člana 54 Zakona dužne su da u evidenciji, pored podataka iz člana 2 ovog pravilnika, obezbede i podatke o:
nazivu i količini izvezenih dobara;
iznosu PDV za dobra nabavljena u Republici, odnosno plaćenom iznosu PDV pri uvozu;
datumu plaćanja nabavne cene dobara, uključujući PDV;
imenu i adresi inostranog primaoca dobara;
datumu izvoza dobara;
svrsi korišćenja dobara isporučenih u inostranstvo.
Ako obveznik iz člana 54 Zakona obavlja i druge vrste prometa dobara i usluga, dužan je da u evidenciji obezbedi podatke iz člana 2 ovog pravilnika odvojeno od podataka iz stava 1 ovog člana.
Član 7
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine.
Član 1
Ovim pravilnikom bliže se uređuje šta se smatra: uzimanjem dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica; svakim drugim prometom dobara bez naknade; upotrebom dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica; pružanjem usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade, za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica; uobičajenim količinama poslovnih uzoraka koje se za tu namenu besplatno daju kupcima ili budućim kupcima i poklonom manje vrednosti koji se povremeno daje različitim licima.
1. Uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika i svaki drugi promet dobara bez naknade
Član 2
Uzimanjem dobara, u smislu člana 4 stav 4 tačka 1) Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/2004 i 86/2004 - u daljem tekstu: Zakon), smatra se uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za sopstvenu potrošnju poreskog obveznika, za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica (u daljem tekstu: sopstvena potrošnja).
Sopstvenom potrošnjom, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se naročito:
davanje dobara na ime naknade za rad, odnosno zarade licu zaposlenom kod poreskog obveznika, odnosno drugom licu koje za poreskog obveznika obavi određene poslove po bilo kom pravnom osnovu;
uzimanje dobara za sopstvene potrebe poreskog obveznika koje nisu povezane sa njegovom poslovnom delatnošću;
uzimanje dobara za lične potrebe osnivača, članova njegove porodice i drugih lica;
svako drugo uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika u neposlovne svrhe.
Član 3
Sopstvenom potrošnjom smatra se i manjak dobara.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, sopstvenom potrošnjom ne smatra se manjak dobara koji se može pravdati višom silom ili na drugi propisani način (elementarna nepogoda, krađa, saobraćajni udes i sl.), utvrđen na osnovu akta nadležnog organa, odnosno organizacije, kao i poreski priznat rashod utvrđen u skladu sa propisom kojim se uređuje količina rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se ne plaća PDV.
Član 4
Svakim drugim prometom dobara bez naknade, u smislu člana 4 stav 4 tačka 2) Zakona, smatra se poklanjanje dobara, osim poklanjanja poslovnih uzoraka i poklona manje vrednosti iz čl. 7 i 8 ovog pravilnika.
2. Upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika i pružanje usluga bez naknade
Član 5
Upotrebom dobara, u smislu člana 5 stav 4 tačka 1) Zakona, smatra se privremena, odnosno povremena upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica.
Upotrebom dobara, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se naročito:
pružanje usluga putem korišćenja dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika na ime naknade za rad, odnosno zarade licu zaposlenom kod poreskog obveznika, odnosno drugom licu koje za poreskog obveznika obavi određene poslove po bilo kom pravnom osnovu;
upotreba dobara za sopstvene potrebe poreskog obveznika koje nisu povezane sa njegovom poslovnom delatnošću;
upotreba dobara za lične potrebe osnivača, članova njegove porodice i drugih lica;
svaka druga upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika u neposlovne svrhe.
Član 6
Pružanjem usluga, u smislu člana 5 stav 4 tačka 2) Zakona, smatra se svaka usluga koju poreski obveznik izvrši bez naknade za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica. Uobičajene količine poslovnih uzoraka i pokloni manje vrednosti
Član 7
Uobičajenom količinom poslovnih uzoraka, u smislu člana 6 stav 1 tačka 3) Zakona, smatraju se dobra koja nisu namenjena prometu, a koja su rezultat poslovanja poreskog obveznika ili koja su neposredno povezana sa obavljanjem njegove delatnosti, bez obzira da li je na tim dobrima utisnut logotip poreskog obveznika.
Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obeležena kao takva, a ako ne mogu biti obeležena kao poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakovanju različitom od oblika i pakovanja tih dobara namenjenih prometu.
Član 8
Poklonom manje vrednosti, u smislu člana 6 stav 1 tačka 4) Zakona, smatra se dobro pojedinačne tržišne vrednosti manje od 2.000 dinara, bez PDV, koje obveznik daje povremeno različitim licima (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnog partnera i sl.), a da za to ne postoji pravna obaveza.
Poslovnim partnerima smatraju se osobe sa kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istom licu u poreskom periodu.
Ukupna vrednost poklona manje vrednosti u poreskom periodu ne može biti veća od 0,25% ukupnog prometa obveznika u tom poreskom periodu.
Član 9
Ukupnim prometom iz člana 8 ovog pravilnika smatra se promet dobara i usluga, osim prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti, bez PDV.
Član 10
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine.
Član 1
Ovom uredbom utvrđuje se količina rashoda (kalo, rastur, kvar i lom - u daljem tekstu: rashod), na koji se, u smislu člana 4 stav 4 tačka 3) Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/2004 i 86/2004), ne plaća porez na dodatu vrednost.
Član 2
Rashodom se smatraju gubici koji nastaju pri manipulaciji dobrima, kao posledica prirodnih uticaja, tehnološkog procesa ili kao posledica preduzimanja neophodnih radnji u postupku proizvodnje i prometa dobara.
Član 3
Obveznik poreza na dodatu vrednost (u daljem tekstu: obveznik) utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu.
Utvrđivanje rashoda vrši ovlašćeno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvršenom popisu obavezno se sastavljaju zapisnik i popisna lista.
Član 4
Porez na dodatu vrednost ne plaća se na rashod iz čl. 2 i 3 ove uredbe do količine utvrđene prema Normativu za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrednost (u daljem tekstu: Normativ rashoda), koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika, ako nadležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.
Normativ rashoda iz stava 1 ovog člana izražava se u procentu od količine robe koja je u određenom poreskom periodu nabavljena, prerađena, proizvedena ili prodata.
Član 5
Izuzetno od člana 4 ove uredbe, na rashod nastao usled dejstva više sile ne plaća se porez na dodatu vrednost u količini utvrđenoj aktom organizacije nadležne za osiguranje, odnosno aktom nadležnog državnog organa za procenu štete.
Izuzetno od člana 4 ove uredbe, na rashod nastao zbog proteka roka trajanja proizvoda ne plaća se porez na dodatu vrednost, pod uslovom da je rok trajanja utisnut odštampavanjem na proizvodu ili je na drugi način određen od strane proizvođača i ako je pri utvrđivanju rashoda bio prisutan predstavnik Poreske uprave. Ako se predstavnik Poreske uprave u roku od pet dana od dana podnošenja zahteva ne odazove pozivu obveznika, priznaju se utvrđene količine iskazane u zapisniku obveznika.
Član 6
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine.
Red. br. Naziv Stopa PROIZVODNJA Proizvodnja etil-alkohola 1. etil-alkohol 0,30 Proizvodnja alkoholnih pića 1. etil-alkohol 0,30 2. viski i drugi destilati 0,50 3. vino u rinfuzi 3,00 4. rakija u rinfuzi 3,00 5. ambalaža (staklene boce) 1,00 6. ostala ambalaža 0,50 7. gotovi proizvodi 1,00 Proizvodnja osvežavajućih bezalkoholnih pića 1. sirovine i reprodukcioni materijal 0,50 2. ambalaža 0,30 3. gotovi proizvodi 0,30 Proizvodnja i promet derivata nafte 1. specijalni benzini 0,15 2. motorni, avionski i ostali benzini 0,425 3. dizel-goriva 0,325 4. lož ulje 0,325 5. ostali derivati, osim motornih i mineralnih ulja 0,06 6. motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, ostala mineralna i druga ulja 0 Proizvodnja cigareta 1. cigarete i ostale prerađevine od duvana 0 Proizvodnja luksuznih proizvoda 1. luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izrađni sa više od 2% zlata i drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa više od 50% srebra 0 2. prirodno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera 0 3. kože reptilija i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krznos zastupljeni sa najmanje 50% 0 TRGOVINA NA MALO 1. Voće - južno voće (pomorandže, limun, banane, mandarine, ananas i sl.) 3,00 - orah, badem, lešnik, kesten, rogač 1,70 - jagodasto voće, sveže smokve 4,00 - jabuke, kruške, šljive, dunje, lubenice 3,00 - koštičavo voće: kajsije, breskve, trešnje i višnje 4,00 - sušeno voće - šljive 1,00 - sušeno voće - smokve i ostalo 1,00 - egzotično voće 3,00 - ostalo voće 1,80 2. Povrće - kupus kiseli u rinfuzi 4,00 - kupus, kelj, blitva, zelena salata sveža 4,00 - boranija, grašak, paprika, paradajz i tikvice 3,20 - krompir i šargarepa rana, celer i peršun 3,50 - zamrznuto voće i povrće - pakovano 0,50 - krompir, šargarepa, luk 1,50 - pasulj 0,80 - pečurke, šampinjoni - sveži 4,00 - ostalo povrće 0,80 3. Cveće - cveće sveže (rezano) 4,00 - cveće ostalo 2,50 4. Žitarice - pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge žitarice 0,20 5. Ostali prehrambeni proizvodi - brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač u rinfuzi 1,00 - brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač upakovano 0,50 - mak i pšenične mekinje 0,80 - pecivo svih vrsta 0,50 - kolači industrijski 1,00 - proizvodi od brašna (dvopek, mrvice, keks) 0,50 - sladoled, krem 1,00 - jaja sveža 1,00 - med 0,20 - sirće alkoholno, vinsko i voćno 1,00 - šećer (kristal, u prahu, u kocki) 1,00 - so za jelo (morska, kamena i vakumirana) 1,00 - povrće konzervirano (svih vrsta pakovanja) 1,00 - jela gotova i polugotova 0,30 - bombone i drugi proizvodi od šećera 0,30 - Čokolada i proizvodi od čokolade i kakaoa 1,00 - kafa svih vrsta - u pakovanju 0,80 - začini u originalu i čajevi 0,80 - mast jestiva 0,80 - ulje jestivo flaširano 1,00 - ostalo 0,50 6. Pića-alkoholna i bezalkoholna - u flašama i drugom pakovanju 0,70 7. Meso, suhomesnati proizvodi i riba - meso sveže 1,80 - riba sveža 2,30 - riba smrznuta 1,00 - riba sušena 0,50 - slanina sveža, loj, svinjsko salo, mast (topljena) 0,80 - suhomesnati proizvodi i vakumirano meso 1,00 - ostalo 0,80 8. Stočna hrana 2,00 9. Hemijski proizvodi - firnajz, boje i lakovi, git 1,00 - deterdženti za pranje rublja 1,30 - sredstva za čišćenje 1,00 - kozmetički i higijenski proizvodi 1,00 - ostali hemijski proizvodi 1,00 10. Građevinski materijal - cement, gips 1,80 - mermerne ploče 1,00 - salonit ploče i cevi 2,00 - pesak, šljunak 3,00 - izolacione mase 1,00 - izolacioni materijal (staklena i kamena vuna) 2,00 - ter papir krovni 1,50 - crep, opeka, mont blokovi i gredice 2,00 - betonski proizvodi (cevi, ploče, kocke) 1,00 - rezana građa i ploče od drva 1,50 - ostali građevinski materijal, osim građevinske stolarije 1,50 - građevinska stolarija 0 11. Ogrev - ugalj drveni u rinfuzi 3,00 - ugalj u vrećama 0,50 - ugalj lignit u rinfuzi 2,00 - ostali ugalj 1,00 - ogrevno drvo 1,00 12. Ostalo - staklo ravno i šuplje, osim optičkog 1,50 - keramika i porcelan 1,00 - užarija 0,20 - posuđe od metala (emajlirano i neemajlirano) 0,50 - posuđe od stakla, porcelana i keramike 1,50 - sanitarni uređaji od keramike 1,00 - dečje igračke razne 0,50 - gramofonske ploče, kasete i nosači zvuka 1,00 - video kasete, fotografski filmovi 1,00 - tkanine metražne 1,50 - Čarape ženske 1,00 - ostala tekstilna roba 1,50 - sijalice 2,00 - baterijski ulošci 2,00 - kancelarijski materijal 1,00 - cigarete i ostale prerađevine od duvana 0 - motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, ostala mineralna i druga ulja 0 - luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni sa više od 2% zlata i drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa više od 50% srebra 0 - prirodno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera 0 - kože reptilija i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno zastupljeni sa najmanje 50% 0 - ostalo nespomenuto 0,50 TRGOVINA NA VELIKO - svi proizvodi navedeni za trgovinu na malo 50% od procenta za trgovinu na malo
%
.
Posle dužeg perioda pred Vama je još jedan Business Bilten, ovog puta broj 15, koji obradjuje aktuelnu problematiku našeg zakonodavstva i novine koje mi kao informatička kompanija plasiramo na tržištu. Bilo je i ranije potrebe za izdavanjem Biltena ali smo čekali kompletna zakonska rešenja i izmene.
Izmene koje su obrađene u ovom biltenu predstvaljaju deo zakonske regulative koji je objavljen do kraja juna 2004.g,.U toku jula i do kraja ove godine očekujemo nove izmene, koje ćemo obraditi u narednom broju našeg biltena. U toku jula meseca očekujemo usvajanje Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje kojim se vrše izmene u načinu obračuna plate, po pitanju najnižih osnovica (predvidjeno je postojanje samo jedne), po pitanju isplate akontacije i drugo, zatim Zakon o porezu na dobit preduzeća, kao i Zakon o porezu na dodatnu vrednost, ali zbog hitnosti promena koje su se desile u prvoj polovini ove godine morali smo da dosadašnje promene obradimo sada.
Do narednog broja, koji će izaći nadamo se uskoro, želimo Vam puno uspeha u radu i mnogo poslovne sreće.
Srdačno Vaš Micro Business
Reč je o potpuno novom, dakle ispočetka napisanom, softveru koji treba da zameni dosadašnju verziju 4.8x BusinessWare-a. Ovo je jedna od najvećih investicija naše komanije od osnivanja pa do danas koja treba da bude završena do kraja ove, 2004. godine. Sa pripremama za novu verziju BusinessWare-a počelo se još 2002. godine, kada je oformljen razvojni tim koji danas broji šestoro programera i projektanata. Ova nova snaga u kompaniji treba da iznedri do sada tehnološki najsavremeniji računovodstveni softver koji će zameniti vremešni BusinessWare 4.
Novi BusinessWare 5 ima sledeće karakteristike:
Koristi relacionu bazu podataka (RDBMS). Za sada je od baza podržana nekomercijalna verzija PostgreSQL relacione baze, a od komercijalnih Oracle i uskoro Microsoft SQL server. Prednost relacionih baza nad sistemom datoteka, koji je korišćen u verzijama do verzije 5, se ogleda prvenstveno u skalabilnosti celokupnog sistema. To praktično znači da će sistem zadržati dobre performanse (brzinu rada) i sa drastičnim povećanjem broja operatera.
Celokpan softver u verziji 5 je napisan u programskom jeziku Java uz pomoć Borlandovog razvojnog sistema JBuilder. To omogućava multiplatformnost, što praktično zani da će novi BusinessWare 5 raditi na sistemima kao što su Windows, Unix, Linux, Mac OS X, AIX, Solaris i ostalima za koje je postoji Java virtuelna mašina. Ovo daje ogromnu prednost BusinessWare-u 5 nad konkurentskim softverima koji su platformski zavisni (uglavnom rade svi samo na Windows platformama).
Rad u grafičkom režimu na svim pomenutim platformama uz podršku ispisa na laserskim (i InkJet), kao i matričnim štampačima, što je prava retkost za softver pisan u grafičkom režimu. Rad u grafičkom režimu potpuno ostavlja funkcionalnu upotrebu tastature, bez potrebe da često koristite miša.
Laka i potpuno automatska migracija podataka sa platforme iz verzije 4 u verziju 5. Naime bilo kada u toku bilo kog perioda u godini moguć je prelazak na novi softver uz potpuno preseljenje podataka iz sistema datoteka u RDBM sistem.
Lak i brz apgrejd softvera preko Interneta uz potpuno automatizovane procedure, sa svega nekoliko klikova mišem.
Nema posebne obuke za stare korisnike, jer je sistem potpuno kompatibilan sa prethodnom verzijom. To praktično znači da se obuka i starih korisnika ipak mora sprovesti, ali samo na ukazivanju razlika koje ipak postoje u radu sa starim i novim softverom.
I na kraju, svi korisnici BusinessWare 4 koji plaćaju paušalno održavanje sistema, mogu u toku 2005. godine preći na novi BusinessWare 5 bez ikakve nadoknade, uz besplatnu migraciju podataka.
Kao što se vidi spisak karakteristika novog BusinessWare 5 je impozantan. U momentu izlaska ovog biltena nekoliko korisnika već uveliko testiraju novi BusinessWare 5. Za sada su povratne informacije veoma povoljne, što samo potvrđuje da će nova verzija softvera zadovoljiti i najizbirljivije korisnike.
Za sada postoji veliko interesovanje korisnika za novi softver. S obzirom da Busi-nessWare 5 još ne poseduje sve programkse celine, ne može se izaći svim korisnicima u susret. To znači da ga mogu dobiti malobrojni korisnici koji imaju tehničke preduslove za njegovu implementaciju i kojima odgovara skup novonapisanih programskih paketa.
Koji su tehnički preduslovi za rad BusinessWare 5 ?
Pod tehničkim preduslovima podrazumevamo hardverske i softverske preduslove. Minimalna hardverska konfiguracija trebalo bi da bude ona na kojoj će stabilno raditi neka od najnovijih verzija operativnog sistema (Linux ili WIndows). To obično znači da to mora biti računar u klasi Pentiuma III sa najmanje 128 MB RAM memorije, slobodnim prostorom od 50-tak MB na hard disku, kolor monitorom koji podržava rezoluciju od najmanje 800x600 i mišem. Ako se računar ne koristi u mreži BusinessWare 5 može raditi i kao jednokorisnički sa relacionom bazom i instaliranim softverom na jednom računaru. Za mrežni rad potreban je i mrežni adapter. Hardverski preduslovi ujedno rešavaju i softverske, pa tako pravilnim izborom opreme treba dodati i pravilan izbor sistemskog softvera (Windows, Linux...).
Ako na pojedinim računarima u mreži ne želite instalirati Windows, možete instalirati Linux i na taj način izbeći plaćanje skupih licenci za Windows. Što se tiče operativnih sistema dobro bi došao neki noviji Windows (2000 ili XP) ili pak Linux u verzijama od 8, 9 i više, kao i Mac OS X. Mešavina (heterogenost) operativnih sistema je moguća i sasvim preporučljiva.
Što se tiče servera za mrežne varijante BusinessWare 5, preporučljiv je Linux (SuSe, Red Hat, Mandrake...), Microsoft Windows ili Novell NetWare. Pored ostalih kvaliteta server treba da ima barem 512 MB RAM memorije i dovoljan prostor na diskovima.
Treba napomenuti da korsnici koji su radili u DOS okruženju moraju proći kurseve za korišćenje nekih od pomenutih operativnih sistema. Ovo je potrebno kako bi se prelazak na novu platformu učinio lakšim, jer je za njih mnogo teži prelazak na rad u grafičkom okruženju od korišćenja nove verzije BusinessWare-a.
S obzirom da je prelazak na novi BusinessWare potpuno besplatan za ogromnu većinu korisnika ipak treba izdvojiti određena sredstva za poboljšanje hardverske i softverske strukture opreme u preduzećima. Ovo je idealna prilika da se obnovi hardver i softver i da se mirno dočeka prelazak na novu verziju BusinessWare-a.
Izmenama i dopunama zakona o porezu na fond zarada utvrdjen je prestanak obračuna poreza na fond zarada počev od 01.07.2004.g.
Da bi ste u programskom paketu Payrol isključili obračun poreza na fond zarada potrebno je da preko menija
PLATE / SERVISI / Promena doprinosa
šifra doprinosa 68
stopa doprinosa 0
doprinos se plaća na – unesete 0 kod svih kategorija radnih odnosa
Na ovaj način isključen je dalji obračun poreza na fond zarada.
Od 1. jula 2004.g povećane su stope doprinosa za socijalno osiguranje, tako da je stopa za PIO od 20,60% povećana na 22,00%, ili 1,4 procentna poena, tj povećanje od 6,80%, stopa za zdravstveno osiguranje povećana od 11,90% na 12,30%, ili za 0,4 procentna poena, tj povećanje od 3,36%, i stopa za nezaposlenost povećana od 1,10% na 1,50%, ili 0,40 procentna poena, tj povećanje od 36,30%. U skladu sa odlukom po povećanju stopa dopriosa promenjene su i stope za ostale primanja radnika (bolovanje, porodiljsko, invlaidnina...), o čemu dajemj pregled u narednoj tabeli.
Za poslodavce koji se ne finansiraju iz budzeta
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
---|---|---|---|
1 |
PIO na tered zaposlenog |
840-721111843-18 |
11,00 |
2 |
Zdravstveno na teret zaposlenog |
840-721121843-88 |
6,15 |
4 |
Nezaposlenost na teret zaposlenog |
840-721131843-61 |
0,75 |
6 |
Pio za vlasnike-osnivače društava |
840-721314843-81 |
11,00 |
7 |
Zdravstven za vlasnike |
840-721121843-88 |
6,15 |
8 |
Nezaposlenost za vlasnike |
840-721131843-61 |
0,75 |
61 |
PIO na teret poslovavca |
840-721212843-46 |
11,00 |
62 |
Zdravstveno na teret poslodavca |
840-721222843-19 |
6,15 |
64 |
Nezaposlenost na teret poslodavca |
840-721232843-89 |
0,75 |
81 |
PIO bolovanje preko 30 dana |
840-781322843-30 |
22,00 |
83 |
Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana |
840-721232843-89 |
1,50 |
90 |
Pio za vlasnike na teret poslodavca |
840-721314843-81 |
11,00 |
91 |
Zdravstveno za vlasnike – poslodavac |
840-721222843-19 |
6,15 |
92 |
Nezaposlenost za vlasnike – poslodavac |
840-721232843-89 |
0,75 |
99 |
PIO beneficirani 12-14 |
840-721215843-67 |
3,70 |
98 |
PIO beneficirani 12-15 |
840-721215843-67 |
5,50 |
97 |
PIO beneficirani 12-16 |
840-721215843-67 |
7,30 |
96 |
PIO beneficirani 12-18 |
810-721215843-67 |
11,00 |
Za poslodavce koji se finansiraju iz budzet
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
---|---|---|---|
1 |
PIO na tered zaposlenog |
840-721111843-18 |
11,00 |
2 |
Zdravstveno na teret zaposlenog |
840-721121843-88 |
6,15 |
4 |
Nezaposlenost na teret zaposlenog |
840-721131843-61 |
0,75 |
61 |
PIO na teret poslovavca |
840-721211843-39 |
11,00 |
62 |
Zdravstveno na teret poslodavca |
840-721221843-12 |
6,15 |
64 |
Nezaposlenost na teret poslodavca |
840-721231843-82 |
0,75 |
81 |
PIO bolovanje preko 30 dana |
840-781322843-30 |
22,00 |
83 |
Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana |
840-721231843-82 |
1,50 |
99 |
PIO beneficirani 12-14 |
840-721216843-74 |
3,70 |
98 |
PIO beneficirani 12-15 |
840-721216843-74 |
5,50 |
97 |
PIO beneficirani 12-16 |
840-721216843-74 |
7,30 |
96 |
PIO beneficirani 12-18 |
810-721216843-74 |
11,00 |
Za zaposlene kod preduzetnika:
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
---|---|---|---|
1 |
PIO na tered zaposlenog |
840-721113843-32 |
11,00 |
2 |
Zdravstveno na teret zaposlenog |
840-721121843-88 |
6,15 |
4 |
Nezaposlenost na teret zaposlenog |
840-721131843-61 |
0,75 |
61 |
PIO na teret poslovavca |
840-721214843-60 |
11,00 |
62 |
Zdravstveno na teret poslodavca |
840-721222843-19 |
6,15 |
64 |
Nezaposlenost na teret poslodavca |
840-721232843-89 |
0,75 |
Za SVE poslodavce:
Šifra |
Naziv |
Uplatni račun |
stopa |
---|---|---|---|
84 |
PIO porodiljsko |
840-721217843-81 |
22,00 |
85 |
Zdravstveno za pordilje |
840-721223843-26 |
12,30 |
86 |
Nezaposlenost porodilje |
840-721233843-96 |
1,50 |
82 |
Zdravstveno osiguranje invalida |
840-781315843-78 |
12,30 |
66 |
Komora Srbije |
205-2238-67 |
0,19 |
67 |
Komora regiona Zaječar |
160-18183-41 205-6305-88 185-545-32 245-0015612701172-77 180-0295750101110-87 330-26000235-91 |
0,35 |
67 |
Komora regona Niš |
205-92000-61 105-909-18 poziv na broj 01-1813-5 |
0,29 |
Koeficijent Neto na Bruto = 0.681 ili 1,468428781204
Zbirna stopa doprinosa za redovan rad i bolovanje do 30 dana je 17.90% ( 11,00 + 6,15 + 0,75), porez 14%, ukupno 31,90%, i plaćaju se članarine privrednim komorama samo za zarade a ne i za naknade zarada. Stavovi za knjiženje:
520 / Troškovi zarada i naknada (bruto)
/ 450 Obaveze za neto zarade i naknadae
/ 451 Obaveze za porez na zarade i naknade
/ 452... Obaveze za doprinose
521 / Troškovi poreza i doprinosa na teret poslodavca
/ 453... Obaveze za doprinose na teret poslodavca
554 / Troškovi članarina
/ 469... Ostale obaveze – članarine komorama
Zbirna stopa za bolovanje preko 30 dana je 23,50% ( 22,00 + 1,50), porez 14,00%, ne plaćaju se članarine komorama. Stavovi za knjiženje:
228 / Ostala potraživanja
/ 454 Obaveze za neto naknade koje se refundirajue
/ 455 Obaveze za porez na naknade zarada koje se refundiraju
/ 456 Obaveze za doprinose koji se refundiraju
Zbirna stopa naknade zarade porodiljama je 35,80% (22,00 + 12,30 + 1,50), i porez 14%, ne plaćaju se članarine komorama. Stavovi za knjiženje su isti kao i kod bolovanja preko 30 dana sa posebnom analitikom za doprinose.
Stopa doprinosa za invalide rada II kategorije je 12,30%, i porez 14,00%., a knjiženja su ista kao i kod bolovanja preko 30 dana, sa posebnom analitikom za doprinose.
Pravilnikom o Kontom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za preduzeća, zadruge i preduzetnike izvršene su izmene dostadašnjeg Kontnog okvira i njegovo usaglašavanje sa Medjunarodnim standardima finansijskog izveštavanja (MSFI). Kontni okvir se primenjuje na preduzeća i zadruge, druga pravna lica i preduzetnike koji su odlučili da poslovne knjige vode po sistemu dvojnog knjigovodstva. Na ovaj način je raniji Kontni okvir za druga pravna lica ukinut, pa sada druga pravnalica (sindikati, udruzenja...) svoje poslovne knjige vode po istom kontnom okviru po kome vode i preduzeća i zadruge.
U kontom okviru su propisane trocifrene oznake računa, dok je samom korisniku dopušteno dalje raščljanivanje na 4 i više cifara. Kontni okvir stupa na snagu danom objavljivanja a primenju se od 01.01.2004.g. Preduzeća i druga pravna lica su dužna da svoje knjigovodstvo usaglase sa novim Kontnim okvirom najdalje do 31.12.2004.g, ali ako u toku godine vrše neke preseke i prikaze poslovanja to su dužna da urade po odredbama novog Kontnog okvira, tj dužna su da pre tog iskazivanja izvrše usaglašenje svog knjigovodstva sa novim kontnim okvirom.
U skladu sa navedenim izmenama izvršili smo dopune i promene podataka u našem programskom paketu BusinessWare. Preknjiženje sa starog na novi kontni okvir je interaktivno, tj program Vas vodi i sugeriše Vam koji konto se preknjižava na koji konto. Ukoliko neki od analitičkih konta treba da podelite sa starog na više novih, ovim programom preknjižavanja preknjižite sve na jedan konto, a zatim pregledom stavaka sa tog konta napravite nalog za knjiženje kojim će te razdeliti konto na više konta.
Osnovna specifičnost je da je za sve vrste ispravki vrednosti zaliha i potraživanja (klasa 1 i 2) otvoren sintetički konto ispravke vrednosti gde treba preknjižiti sve ispravke vrednosti analitički prema prema vrstama zaliha i potraživanja.
Da bi prepis podataka i preknjiženje sa starog na novi konti okvir bilo kvalitetno potrebno je da pre preknjiženja imate svoj analitički kontni okvir i u skladu sa njim i uporednim pregledom preknjiženja koji dajemo u narednoj tabeli izršite preknjiženje podataka.
Servisni program preknjiženja se nalazi na meniju
FINANSIJSKO / SERVIS BAZE / Promena kontnog okvira
Navedeni program menja stare oznake konta u nove u:
finansijskom knjigovodstvu- knjiženjima
zatvorene stavke
matični podaci o skladištima i drugim objektima
stavovi za knjiženje (veze)
uradjene kompenzacije
podaci o osnovnim sredstvima
cenovnik komunalnih usluga
Primena MRS/MSFI predstavlja složen zadatak i zahteva da se prethodno izvrši izbor i usvajanje računovodstvenih politika. Postupak preknjižavanja sa računa prethodno važećeg Kontnog okvira na nove račune zahteva, pored sagledavanja razlika između prethodno važećeg i novog Kontnog okvira, definisanje opštim aktom računovodstvene politike u skladu sa MRS/MSFI. Računovodstvenom politikom treba utvrditi priznavanje, početno merenje i naknadno merenje bilansnih pozicija.
Računovodstvene politike su definisane pojedinačnim MRS, s tim što su u nekim standardima MRS dat osnovni i dozvoljeni alternativni postupak za priznavanje i merenje bilansnih pozicija a neke samo osnovni, pa ih samo treba fromalno usvojiti. Za primenu novog kontnog okvira potrebno je otvoriti analitičke račune u okviru propisanih trocifrenih računa. Preduzeća vrše reklasifikaciju i usklađivanje početnog stanja na dan 1. januar 2004. godine u skladu sa Pravilnikom, a za sredstva, obaveze i kapital za koje prelaznim odredbama Pravilnika nisu predviđeni posebni postupci, reklasifikovanje i vrednovanje izvršiće se u skladu sa usvojenim računovodstvenim politikama, shodno zahtevima MSFI 1 - Prva primena Međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja.
Pravilnikom je propisano da se za imovinu koja je rashodovana ili otuđena do dana stupanja na snagu ovog pravilnika, ne vrši se reklasifikovanje i vrednovanje u skladu sa MRS. Preduzeća koja imaju alat i inventar koji se kalkulativno otpisuje, izvršiće njegov prenos sa ranijeg računa 024 na račun 023 - Postrojenja i oprema, jer je poseban račun za alat i inventar brisan.
Rezervni delovi priznaju se kao osnovno sredstvo ako se očekuje da će se koristiti duže od jednog perioda (jedna godina), u suprotnom priznaju se kao trošak. Važniji rezervni delovi i servisna oprema koji se povremeno koriste za pružanje usluga prilikom upotrebe konkretnog osnovnog sredstva, priznaju se kao osnovno sredstvo. Njihov period amortizacije jednak je veku trajanja konkretnog osnovnog sredstva. Ako neki sastavni delovi osnovnog sredstva imaju različit vek trajanja u odnosu na vek trajanja osnovnog sredstva i na različite načine donose korist preduzeću, ukupan izdatak nastao za osnovna sredstva se raspoređuje na njegove sastavne delove i svaki deo se iskazuje kao posebna bilansna pozicija. S obzirom na to da sastavni delovi osnovnog sredstva mogu da imaju različit vek trajanja, prilikom njihovog obračuna amortizacije primenjuju se različite stope ili različite metode obračuna amortizacije..Osnovna sredstva nabavljena iz ekonomskih i sigurnosnih razloga koja ne donose neposrednu ekonomsku korist, ali koja su neophodna radi sticanja ekonomske koristi od drugih sredstava, priznaju se kao osnovna sredstva. Ova osnovna sredstva priznaju se samo do visine koju je moguće nadoknaditi korišćenjem sredstava sa kojima su povezana.
Preduzeće može da primenjuje jednu od sledećih vrednosti, kao novu knjigovodstvenu vrednost pozicije nekretnina, postrojenja i opreme:
fer vrednost na datum prelaska na MSFI,
revalorizovanu vrednost prema prethodnim propisima ili
fer vrednost na datum događaja kao što je privatizacija ili inicijalna javna ponuda akcija.
Vrednosno usklađivanje, odnosno svođenje knjigovodstvene vrednosti na fer vrednost može da se sprovede, prema stavu 33 MRS 16, na jedan od sledećih načina:
proporcionalnom korekcijom nabavne vrednosti i ispravke vrednosti, tako da sadašnja vrednost bude jednaka fer vrednosti ili
korekcijom ispravke vrednosti, tako što:
nabavna vrednost ostaje nepromenjena, a ispravka vrednosti se smanjuje ili
ispravka vrednosti se eliminiše u celini, a nabavna vrednost se svodi na fer vrednost.
Prilikom usklađivanja početnog stanja po osnovu Prve primene MSFI, na računu 330 - Revalorizacione rezerve, iskazuju se pozitivni efekti fer vrednosti osnovnih sredstava, dok se negativni efekti priznaju na teret neraspoređene dobiti (ili gubitka) ranijih godina.
Iznosi revalorizacije učešća u kapitalu banaka za 2003. godinu koji su obračunati u skladu sa propisima iz oblasti računovodstva koji su se primenjivali do 31.12.2003. godine, storniraju se na teret neraspoređene dobiti (ili gubitka) ranijih godina.
Dugoročna rezervisanja po osnovu odloženog revalorizacionog dobitka, paušalnog pokrića dubioznih potraživanja i ostalih dugoročnih rezervisanja čije priznavanje nije u skladu sa MRS 37 - Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva ukidaju se u korist neraspoređene dobiti (ili gubitka) ranijih godina.Izuzetno, dugoročna rezervisanja po osnovu troškova investicionog održavanja priznata u skladu sa propisima o računovodstvu koji su se primenjivali do 31.12.2003. godine, reklasifikuju se na ostala dugoročna rezervisanja i ukidaju prema planu investicionog održavanja osnovnih sredstava.
U nastavku dajemo uporedni prikaz konta po starom i novom kontnom okviru. Još jednom napominjemo da u skladu sa donetim računovodstvenim politikama po pitanju prihvatanja osnovnih ili alternativnih postupaka priznavanja odredjenih rashoda i imovine, vršite preknjiženje na odgovarajuća konta tamo gde je data alternativa, tj više novih konta za jedan stari.
Prilikom poziva programa za promenu kontnog okvira prvo se vrši ispis stanja konta, koje je potrebno da odštampate, a pri završetku promene konta u arhivi finansijskog knjigovodstva ponovo se poziva ispis stanja konta pa je potrebo uporediti ova dva ispisa i uvedeti eventaualne greške. Pre promene kontnog okvira potrebno je da izvršite sigurnosno snimanje podataka.
Osnovna sredstva (nekretnine, postrojenja, oprema) definisana su kao materijalna sredstva koje preduzeće drži u cilju korišćenja u proizvodnji, prometu i pružanju drugih usluga, za izdavanje u zakup ili obavljanje administrativnih poslova, pod uslovom da to korišćenje traje duže od jednog obračunskog perioda, tj jedne godine (MRS 16, stav 6). Stav 11 MRS 16 predvidja obavezu pojedinačnog vodjenja osnovnih sredstava i dozvoljava da se grupno vodjenje primeni samo na opremu beznačajne vrednosti kao što su kalupi, alati i sl. Kada za neke rezervne delove pouzdano znamo da će neredovno biti korišćeni u vezi sa odredjenim osnovnim sredstvom, ti rezervni delovi se priznaju kao osnovna sredstva i amortizuju se tokom veka koji nije duži od veka konkretnog osnovnog sredstva. Dozvoljeno je i raščljanjivanje sredstva na delove i odvojeno vodjenje amortizacije tih delova ako im je korisni vek različit.
Početno priznavanje osnovnih sredstava po MRS 16, stav 14 do 18 je vrednovanje po nabavnoj vrednosti ili ceni koštanja. Stavovi 23 do 27 istog standarda bave se priznavanjem naknadnih troškova na postojećim osnovnim sredstvima. Ovi troškovi se dele na troškove održavanja uslovljene održavanjem OS i troškove sa ciljem produženja veka upotrebe, povećanja i poboljšanja kvaliteta učinka sredstva. Prvi izdaci imaju tretman troškova tekućeg perioda. Drugi izdaci se pripisuju vrednosti sredstva samo ako je verovatno da će priliv budućih ekonomskih vrednosti od nje biti veći od prvobitno procenjenog priliva, u suprotnom se priznaju kao tekući troškovi tj rashodi održavanja.
Osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrednost umanjena za procenjeni ostatak vrednosti po završetku korišćenja osnovnog sredstva. Ukoliko se očekuje beznačajna vrednost sredstva po završetku korišćenja onda se ona ne uzima u obzir pa je osnovica za obračun amortizacije nabavna vrednosti.
Obavezi otpisivanja ne podleže zemljište kao prirodno bogatstvo koje se ne troši, jednom otpisano osnovno sredstvo ne može biti predmet ponovne procene niti naknadne amortizacije, nezavisno od toga dali je u upotrebi ili ne, osim u slučaju prelaska na prvu primenu MRS.
Prilikom prelaska na prvu primenu MRS dozvoljena je ponovna procena vrednosti osnovnog sredstva i utvrdjivanje stope amortizacije u narednom periodu. Za sredstva koja su već otpisana ukoliko se utvrdi da ista nebi bila otpisana da je bila primenjivana realna stopa amortizacije moguće je ponovno utvrdjivanje njegovie nabavne vrednosti i njegove otpisane vrednsoti na osnovu predvidjene stope amrotizacije i dosadašnjeg veka korišćenja i dobijanja sadašnje vrednosti, kao i njegova dalja amortizacija.
Po pitanju amortizacije ne postoje propisane stope amortizacije, već će samo u Zakonu o porezu na dobit preduzeća biti predvidjene poreske stope (po našem saznanju u predlugu zakona po članu 10 predvijene su 5 gupe i to 2,5%, 10, 15, 20, i 30%, s tim da se samo prvoj grupu priznaje proporcionalni otpis, a za ostale grupe degresivni metod, s tim što se ostavlja ministru finansija da izvrši razvrstavanje sredstava po grupama). Istim članom 10, stav 2 predvidjeno je da se stalnim sredsvima priznaju materijalna sredstva čiji je vek trajanja duži od jedne godine i čija je pojedinačna nabavna cena u vreme nabavke veća od prosečne bruto zarade po zaposlenom u republici.
Obzirom da su zakonom propisane samo 5 amortizacione grupe, od čega samo 1 sa proporcionalnim otpisom (ukoliko ovakav predlog zakona bude usvojen), a računovodstvenim standadrima predvijeno je utvrdjivanje otpisnog vega sredstva u skladu sa njegovim korišćenjem potrebno je utvrdditi stopu amortizacije tako što 100 podelimo sa previdjenim vekom korišćenja osnovnog sredstva. Na ovaj način amortizaciona stopa neposredno zavisi od stepena i vremena korišćenja osnovnog sredstva, pa je moguća situacija da ista sredstva koja se koriste sa različitim inenzitetom imaju različite stope amortizacije.
Članovima 49 do 51 predvidjeno je periodično preispitivanje korisnog veka trajanja nekretnina, kako za sredstva za koja je izvršeno dodatno ulaganje tako i za sredstva kod kojih je iz nekih razloga došlo do promene korisnog veka (tehničko tehnološki napredak ili zastarelost, promene na tržištu...).
U skladu sa napred navedenim stavovima Medjunarodnih računovodstvenih standarda izvršili smo dopune u programskom paketu Osnovna sredstva, gde prilikom otvaranja amortizacione grupe (možete kao grupe nastaviti sa korišćenjem dosadašnjim amortizacionih grupa) unosimo poreski priznatu amortizacionu stopu i način obračuna amortizacije, a za svako konkretno sredstvo unosimo njegovu stopu amortizacije i način obračuna amortizacije. Prilikom obračuna amortizacije koristimo stopu iz osnovnih sredstva, a kao početnu stopu prihvatamo trenutnu stopu amortizacije iz postojećih amortizacionih grupa. Pošto se u poreskom zakonu kao poreski trošak priznaju samo 5 grupe amortizacije, a MRS nam ne dozvoljavaju da sva sredstva otpisujemo istom stopom javlja se potreba za uporedni obračun amortizacije po propisanoj poreskoj stopi i stvarnim stopama radi iskazivanja podatka u poreskom bilansu i isti će do kraja godine biti uradjen tj po izlasku Zakona o prezu na dobit prieduzeća i preciziranju načina obračuna amortizacije za grupe sredstava, kao i samo preciziranje koja srestva u koju grup spadaju.
DNEVNA POENTAŽA
U cilju omogućavanja unosa evidencije rada po danima uveli smo dnevnu poentažu kao deo programskog paketa preko koga se unosi evidencija rada radnika neposredno od strane poslovodje i to za svaki dan rada posebno. Preko menija PLATE / DNEVNA EVIDNECIJA / Unos evidencije vršimo unos podataka o dnevnom radu svih radnika za odredjeni dan. Unose se iste šifre plaćanja koje su postavljene kod unosa evidencije rada za mesec. Pre unos unosi se datum za koji se veže evidencija.Preko menija PLATE / DNEVNA EVIDENCIJA / Dnevna evidencija vršimo unos podataka za odredjenog radnika po danima kada i kako je radio.Unos dnevne evidnecije je nezavisan od evidencije podataka za obračun plate i postoji nezavisno od obračuna plate, tako da je moguć ažuran i stalni unos evidencije bez obzira za koji mesec se vrši obračun plate.
Na meniju PLATE / DNEVNA EVIDNECIJA / Dnevnik evidencije vršimo ispis podataka dnevne evidencije po danima za radnika za odeljenje.
Po završetku obračuna plate za odredjeni mesec vršimo prepis podataka iz dnevne evidencije u evidenciju rada za mesec preko menija PLATE / DNEVNA EVIDENCIJA / Prepis u evidenciju. Ovom programom se poništava evidencija rada iz programa za obračun plata i prepisuju se podaci o dnevnoj evidenciji u evidenciju za obračun plate. Obračunski radnik treba još dodatno da unese podatke kojima poslovodja nije raspolagao i evenetualno podatke o bolovanjima i drugim nadoknadama.
Istim programom je moguć i unos dnevne evidencije u jednom zbriu za ceo mesec na jedan odredjeni dan (obično zadnji dan u mesecu), tako da se nezavisno od meseca obračuna plata vrši ažuran unos podataka o evidenciji.
PRAĆENJE PRAVA I ISKORIŠĆENJA PO VRSTAMA PLAĆANJA
U okviru Kadrovske evidencije i praćenja evidencije ostvarenog i iskoričćenog prava po vrstama plaćanja omogućili smo dodeljivanje prava za odredjene vrste plaćanja i praćenje iskorišenog prava po vrstana plaćanja.
Da bi se koristila ova mogućnost potrebo je da za vrste plaćanja koje hoćete da pratite (godišnji odmor, plaćeno odstustvo...) u matičnim podacima za vrstu plaćana (PLATE / MATICE PLATE / Šifre plaćanja ) promenljivu Prati karnet setujete na 1. Na ovaj način prilikom svakog unosa podatka o ostvarnim satima za vrstu plaćanja kumulira se podataka o ukupno ostvarenim satima. Unos podataka o pravu za odredjenu vrstu plaćanja vršimo preko menija PLATE / KADROVSKA / Unos prava za VP.
Kada želimo da krenemo praćenje ostvarenja po vrstama plaćanja od početka, preko menija PLATE / KADROVSKA / Reset prava za VP vršimo svodjenje na 0 tj na ostatak neiskorišćenog ili više iskorišćenog prava.
Prilikom unosa evidencije za obračun plate ili dnevne evidencije po danima prikazuju se podaci o ukupnom pravu i iskorišćenom pravu za unetu šifru plaćanja. Podatak se stalno ažurira sa unetim iznosom prava tj iskorišćenog prava.
UPLATA ZARADE DIREKTNO NA RAČUN ZAPOSLENOG
Većina poslovnih banaka prilikom otvaranja tekućeg računa omogućuje uplatu direktno na tekući račun radnika. Ukoliko želite da koristite ovu opciju potrebno je da kod otvaranja poslovne banke setujete parametar POJEDINAČNI VIRMAN ZA RADNIKA na 1, u pozivu na broj banke upišete karakteristični broj banke (180, 260, 235...), a kod radnika u polju broj tekućeg računa upištete njegov lični broj tekućeg računa, BEZ crtica.
U skladu sa zahtevima tržišta, od skora, uvedena je podrška za fiskalne uređaje (fiskalna kasa – FK i fiskalni štampač – FŠ) u BusinessWare 4 programskom paketu i to prvenstveno na onaj deo koji se odnosi na maloprodaju. U početnoj fazi ta podrška je urađena za fiskalne kase proizvođača SHARP i to za sve njegove modele, kao i za Fiškalov model MIKRO.
Uskoro, u vreme izlaska ovog biltena, očekuje se direktna podrška za fiskalni štampač Galeb FP-550. Ova podrška biće ugrađena na nivou programskog paketa BusinessWare Safe (računarska kasa).
Naime poznato je da svi SHARP-ovi modeli imaju mogućnost praćenja zaliha i omogućavanje dnevnih izveštaja o prodatim artiklima. Upravo ove mogućnosti ovih fiskalnih uređaja omogućuju nadovezivanje na programski paket BusinessWare Trade. Da bi smo objasnili način podrške moramo objasniti neke termine koji su veoma bitni za razumevanje rada fiskalnih uređaja:
Prodajno mesto – mesto na kome se vrši prodaja i rad sa kupcima na fiskalnom uređaju;
Bekofis (Back Office) – mesto na kome se koncetrišu informacije iz prodajnih mesta, a koji se nalaze u samom objektu gde i prodajna mesta ili blizu njega. Često, kada je to moguće za jedno ili manji broj prodajnih mesta, bekofis ne mora postojati.
Centralna baza – mesto na kome se vrši evidencija ulaza / izlaza (knjigovodstvo) i na kome se prikupljaju informacije sa svih prodajnih mesta i bekofisa.
Softverom proizvođača fiskalnih uređaja, podaci o prodatim artiklima, se preuzimaju sa prodajnih mesta ili bekofisa u centralnu bazu. Odatle se podaci “uvoze” u bazu podataka, tako da ta baza sadrži sve ulazno / izlazne promene. Dakle, na kraju dana ili na kraju perioda imamo u centralnoj bazi stanje iz svih maloprodajnih objekata preduzeća. Preuzimanje podataka sa prodajnih mesta vrši se obično modemski, putem telefonskih linija ili direktno kablom (za bliža rastojanja do 30m), ili pak prenosnim računarom (laptop ili notebook). Svi proizvođači fiskalnih kasa za svoje uređaje distribuiraju softver kojim se ovo može uraditi i jedini problem ostaje da se reši u samom računovodstvenom i knjigovodstvenom softveru.
Ovaj problem je rešen tako u BusinessWare 4 što mora biti omogućeno robno praćenje zaliha u maloprodaji. Šifre artikala moraju biti tako izabrane da ih podržavaju fiskalni uređaji i šifriranje artikala mora biti jedistveno za sve maloprodajne objekte. Ovo nije obavezan slučaj, ali je veoma poželjan kako bi se mogle pratiti zalihe artikala bez obzira u kom su maloprodajnom objektu. U matičnim podacima artikala u maloprodaji uveden je novi podatak koji se odnosi na naziv artikla u fiskalnom uređaju. S obzirom da postoji ograničenje u dužini naziva artikla u fiskalnim uređajima ovo je uvedeno kako bi se lakše održavala baza artikala u fiskalnim uređajima. Artikli se jednostavno mogu eksportovati iz centralne baze i biti preuzeti u fiskalni uređaj bez ikakve prepravke, što veoma olakšava posao kod postavljanja novih fiskalnih uređaja. Dakle da bi se ostvarila podrška fiskalnom uređaju treba:
Fiskalni uređaj i softver koji dolazi uz njega, da omogućava davanje izveštaja o dnevnoj ili periodičnoj prodaji artikala;
U matičnim podacima za objekte maloprodaje (vrsta “M”) treba za dotični maloprodajni objekat omogućiti robno i finansijsko praćenje zaliha;
U matičnim podacima za objekte maloprodaje poželjno je da se uključi opcija za šifriranje artikala na nivou firme. Ovim će šifre artikala biti iste u svim objektima, što olakšava praćenje zaliha. Ovo donosi pogodnost kod otpreme robe iz lokalnih skladišta u maloprodajne objekte, jer šifre na ovaj način bivaju iste sa skladišnim.
U matičnim podacima za objekte maloprodaje može se uneti podatak o dužini naziva artikla za dotični maloprodajni objekat, a prema dužini artikala koju podržava fiskalni uređaj u tom objektu. Ako ima više fiskalnih uređaja u objektu različitog tipa (što je redak slučaj) onda se mora ograničiti dužina naziva artikla na najkraći.
Šifrirati artikle u maloprodaji i skladištima tako da odgovaraju šiframa u fiskalnim uređajima. U ovu svrhu se mogu koristiti i 13-cifreni barkodovi.
Sigurno se primećuje problem početka ovakve evidencije u toku poslovne godine, kada već imamo šifrirane artikle koji, najčešće, ne odgovaraju onima u fiskalnim uređejima. U ovom slučaju naša kompanija nudi pomoć onim preduzećima koji su zainteresovani i to besplatno za kupce fiskalnih uređaja SHARP i Fiškal MIKRO. Za ostale korisnike BusinessWare-a, koji imaju fiskalne uređaje drugih proizvođača, ovakve intervencije biće naplaćivane.
U programskom paketu BusinessWare Trade, nakon preuzimanja dnevnog izveštaja o prodatim artiklima sa fisklnih uređaja, sa menija:
MALOPRODAJA / Prihodi / Knjiž. fiskal. izv.
pozivamo program kojim se “uvozi” dnevni izveštaj o prodaji artikala iz maloprodajnog objekta, kao na slici:
Nakon popunjavanja polja na masci otvara se dijalog za izbor datoteke u koju je smešten dnevni izveštaj. Nakon provere dnevnog izveštaja nudi se “Knjiženje” stavki iz tabele. Napominjemo da je moguće izvršiti knjiženje samo onda kada su podaci u tabeli svi označeni kao ispravni. Neispravnost može nastupiti usled nesinhronizovanja šifri u fiskalnim uređajima sa centralnom bazom podataka.
“Uvoz” artikala treba ponoviti za saki maloprodajni objekat, ako ih ima više. Ovim će Vaša centralna baza sada sadržati sve promene iz svih maloprodajnih objekata. Sada možete pristupiti ispisu lagera po objektima ili pak ispisu artikla u svim objektima. Za ovo pogledajte meni u maloprodaji “ROBNI ISPISI”.
Kao što ste već najverovatnije i obavešteni prva grupa radnji i pravnih subjekata je već fiskalizovana, dok je datum za fiskalizaciju druge grupe određen kao krajnji 30. septembar. Većina je već nabavila ili uplatila 10% od vrednosti kase i time ispunila svoju zakonsku obavezu.
Često postavljano pitanje od strane kupaca našem servisu je:
Da li mogu sa mojom fiskalnom kasom da pratim zalihe ?
Saznali smo da mali broj modela na tržištu poseduje ovu karakteristiku. Među modelima koji je poseduju su fiskalne kase SHARP i to samo modeli ER-A277S, ER-A457S, ER-A457SF za ugostiteljstvo i trgovinu. Pored ovoga SHARP fiskalni uređaji svi od reda podržavaju priključivanje modema, što u mnogome olakšava daljinsko očitavanje ovih uređaja.
Pored ostalog treba napomenuti da su ovo fiskalni uređaji veoma robusne izrade namenjni za rad u otežanim uslovima velikog dnevnog prometa sa zanemarljivim otkazima. To se vidi i po garanciji koju daje proi-zvođač ovih uređaja, koja je jedinstvena na našem tržištu i iznosi 2 godine.
Sa prethodnim modelima, pre fiskalizacije, SHARP je imao dosta dobrog iskustva, jer su neki od modela radili do 25 godina, bez većih popravki. To samo ukazuje na ozbiljnost ovih proizvoda i na njihovu pouzdanost, tako da se praktično ne mogu ni rangirati, po ovom pitanju, sa konkurentskim modelima.
Ovaj bilten, inače 14. po redu karakterišu opisi novog softvera koji je nastao kao produkt rada našeg razvojnog tima. S obzirom da je BusinessWare dosta zaokružen i završen programski paket, ove dorade i izmene praktično stavljaju tačku na slovo "i". Naravno da ima mesta poboljšanju i finom doterivanju BusinessWare softvera, ali se to "glancanje" nanovo naruši nekom zakonskom izmenom, kao što je slučaj sa budžetskim kontnim okvirom.
Kako ne bismo zamarali ne-budžetske korisnike ovim informacijama ostavićemo priliku da zainteresovani sami pročitaju o čemu se radi, a ostali mogu da svoje vreme posvete novotarijama u BusinessWare-u, kojih ima, barem po našem mišljenju, dovoljno.
Novih rešenja ima prilikom fakturisanja u BusinessWare Magic programskom paketu, zatim u BusinessWare Wizard, a naravno i novom softveru koji radi pod Windows-om.
Tu je i potpuno novi programski paket BusinessWare iFinex, koji omogućava internacionalno, odnosno, devizno poslovanje u finansijskom i robno-materijalnom knjigovodstvu (BusinessWare Finex, BusinessWare Magic i BusinessWare Wizard).
Pravilnikom o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i raspored sredstava sa tih računa, ministar finansija i ekonomije propisao je uslove i našin vođenja računa.
Prema ovom pravilniku broj raÄuna za uplatu javnih prihoda sastoji se iz tri odvojena dela:
trocifreni broj konsolidovanog računa trezora – 840,
0000 + šestocifreni uplatni račun iz Plana računa + trocifreni broj 843,
dvocifreni kontrolni broj po modulu 97
Prilikom pisanja naloga nije obavezan unos vodećih nula, dok su u elektronskom unosu vodeće nule obavezne.
Broj modela poziva na broj odobrenja je obavezan i unosi se po modelu:
22 – kada pravna lica i preduzetnici, za obaveze po osnovu javnih prihoda koje su nastale u 2002.g. i za obaveze po osnovu javnih prihoda po osnovu rešenja poreskog orgrana iz 2002.g. , a plaćaju se u 2003.g. (akcize, porez na promet, porez na dobit, porez na imovinu, porezi i doprinosi po osnovu obavljanja samostalne delatnosti, komunalnih taksi, naknada za građevinsko zemljište itd.)
97 – u slučaju kada se plaćaju obaveze nastale posle 1.1.2003.g.
Poziv na broj odobrenja, kod modela 97, sastoji se iz tri dela:
dvocifreni kontrolni broj, po modulu 97
trocifreni broj opštine, tj. teritorije
obeležje za identifikaciju obveznika (poreski identifikacioni broj i dr.)
Za sve račune javnih prihoda obavezan je unos poziva na broj odobrenja i to redosledom: kontrolni broj – broj opštine – identifikacioni broj.
Kod modula 22 poziv na broj se piše: šifra opštine – poreski broj tj. na osnovu rešenja poreskog organa.
Bitno je da banka, tj. organizacija koja obavlja platni promet neće izvršiti nalog za plaćanje ukolko nalog nije popunjen u skladu sa napred navedenim pravilnikom
U skladu sa prelaskom platnog prometa na banke izvršena je i promena žiro računa firmi, kao i uplatnih računa poreza i doprinosa. Uporedni pregled nekih uplatnih računa poreza i doprinosa dali smo u posebnom članku, a ovde ćemo Vam pomoći kako da u pojedinim delovima programskog paketa BusinessWare izvšite promene uplatnih računa.
FINANSIJSKO KNJIGOVODSTVO
- Žiro račun Vaše firme – Kroz meni FINANSIJSKO/MATIČNI PODACI/NAZIVI, vrsta naziva F, u polje BROJ ŽIRO RAČUNA unesite Vaš novi broj računa. Po unosu osnovnog broja žiro računa otvara Vam se maska za unos još nekoliko brojeva žiro računa. Ukoliko nemate više brojeva žiro računa samo predjite enterom preko traženih podataka.
Pošto ste već na unosu matičnih podataka firme izvršite ažuriranje:
U polju PORESKI BROJ unesite podatak o Vašem poreskom broju koji ste do sada pisali prilikom uplate poreskih obaveza (porez na dobit, porez na imovinu...),
u polju PORESKI IDENT.BROJ unesti novi PIB koji ste dobili krajem 2002.g.
ŽIRO RAČUNI VAŠIH POSLOVNIH PARTNERA
Kroz meni FINANSIJSKO/MATIČNI PODACI/PARTNERI za konkretnu šifru poslovnog partnera izvršite promenu žiro računa. Po unosu prvog – osnovnog broja žiro računa otvara Vam se maska za unos još nekoliko brojeva žiro računa ukoliko Vaš poslovni partner ima više žiro računa, a ukoliko nema enterom predjite preko traženih podataka.
OBRAČUN PLATA
U programskom paketu Payrol – plate potrebno je da izvršite sledeće promene računa:
-žiro račun firme sa koga se vrši isplata – plaćanje doprinosa:
Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/MESTA TROŠKA,
- za šifru mesta troška unesite ENTER, i ukoliko se obračun odnosi na radnju – preduzetnika u polju VRSTA ORGRANIZOVANJA unesite vrednost 1, u suprotnom tu treba da bude vrednost 0
- dugmetima PGDW i PGUP dodjite do šifre vaše firme (od 1 do 9), u zavisnosti koja je osnovna šifra troškovnog mesta (u većini slučajeva 1), i u polje žiro račun unesite vaš broj žiro računa. Ukoliko imate više brojeva žiro računa, i neznate sa kog računa će biti plaćani doprinosi i vršena isplata plate, ovo polje neka ostane prazno, tako da na virmanu neći biti nikakvog podatka, a vi će te ga naknadno ručno popuniti
RAČUNI DOPRINOSA ZA UPLATU:
Kroz meni PLATE/SERVIS/PROMENA DOPRINOSA izvršite promene sledećih računa: (Kod KOMORE JUGOSLAVIJE – šifra 65, promenite i stopu sa 0,125 na 0,119)
Šifra doprinosa |
Stari osnovni račun |
Novi osnovni račun |
Stari broj računa |
Novi broj računa |
1 |
843 |
840 |
14968 |
721111843-18 |
2 |
843 |
840 |
37139 |
721121743-88 |
4 |
843 |
840 |
76886 |
721131843-61 |
61 |
843 |
840 |
14926 |
721212843-46 |
62 |
843 |
840 |
42008 |
721222843-19 |
64 |
843 |
840 |
76802 |
721232843-89 |
65 |
678 |
205 |
8-4119937 |
1397-68 |
66 |
678 |
205 |
4-119825 |
2238-67 |
67 |
678 |
|
8-4023035 |
|
68 |
840 |
840 |
1221 |
712112843-75 |
81 |
843 |
840 |
11214 |
745162843-80 |
82 |
843 |
840 |
1905 |
745161843-73 |
83 |
843 |
840 |
76802 |
721232843-89 |
84 |
843 |
840 |
11209 |
721217843-81 |
85 |
843 |
840 |
10703 |
721223843-26 |
86 |
843 |
840 |
78950 |
721233843-96 |
Posebni žiro računi za preduzetnike i organizacije koje se finansiraju iz budžeta:
Šifra doprinosa |
Stari osnovni račun |
Novi osnovni račun |
Stari broj računa |
Novi broj računa |
---|---|---|---|---|
1 |
843 |
840 |
14973 |
721113843-32 |
61 |
843 |
840 |
14947 |
721214843-60 |
61 |
843 |
840 |
14994 |
721211843-39 |
62 |
843 |
840 |
42013 |
721221843-12 |
64 |
843 |
840 |
76818 |
721231843-82 |
68 |
840 |
840 |
1216 |
712112843-68 |
Žiro račun za PIO za vlasnike – osnivače koji u firmi primaju platu:
1,61 |
843 |
840 |
18007 |
721314843-81 |
Žiro računi za koje nemamo podatke u tabeli kada budu objavljeni, popunite tabelu i na isti način izvršite njihovu izmenu.
RAČUNI SAMODOPRINOSA
Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/OPŠTINE
- unesite šifru opštine (0045, Knjaževac, 0002 Aleksinac...)
- za opštinske samodoprinose kod šifre mesne zajednice otkucajte samo enter, pa u poljima proračun i partija unesite nove račune za samodoprinos, dirkom PGDW ili PGUP krećite se dalje po mesnim zajednicama i kod mesnih zajednica gde ima samodoprios na isti način izvršite promenu računa (u polje proračun unesite prvi deo žiro računa – banku, a u polje partija unesite konkretnu partiju računa i kontrolni broj, koje će te razdvojiti crticom (-).
RAČUNI BANAKA
Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/BANKE,
- opcija 1 – unos banaka, unesite šifru tražene banke i izvršite promenu žiro računa banke
- opcija 2 – unos računa za virmane, unesite šifru firme (obično 1), i šifru vrste plaćanja, pa zatim izvršite promenu podatka o žiro računu banke.
ŽIRO RAČUNI KREDITORA
Kroz meni PLATE/MATICE KREDITI/KREDITOR, unesite šifru kreditora (počnite od broja 1) i izvršite promenu žiro računa kreditora.
ŠIFRE VRSTE PLAĆANJA NA VIRMANIMA:
Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/TABELA DOPRINOSA izvršite promene šifre na virmanu:
Šifra doprinosa |
Stara šifra na virmanu |
Nova šifra na virmanu |
1 |
132 |
155 |
2 |
132 |
155 |
3 |
132 |
155 |
4 |
132 |
155 |
61 |
159 |
154 |
62 |
159 |
154 |
63 |
159 |
154 |
64 |
159 |
154 |
65 |
159 |
154 |
66 |
159 |
154 |
67 |
159 |
154 |
68 |
159 |
154 |
81 |
280 |
133 |
82 |
159 |
133 |
83 |
280 |
154 |
84 |
159 |
154 |
85 |
159 |
154 |
86 |
159 |
154 |
Ovo su šifre na virmanima sa kojima trenutno raspolažemo, ukoliko dodje do naknadnih promena na isti način izvršiti njihovu izmenu.
U skladu sa poslednjim zakonskim izmenama koje stupaju na snagu od 1. januara 2003. godine potrebno je izvršiti promenu poreskih računa u maloprodaji.
Za ovu radnju potrebno je da se steknu nekoliko uslova:
uraditi konačni obračun poreza na promet i pritom ispuniti sve uslove koji su potrebni za izradu konačnog obračuna poreza na promet;
uraditi zaključak poslovne 2002. godine u maloprodaji, takođe uz ispunjenje svih potrebnih preduslova i
izvršiti nivelaciju početnog stanja u 2003. godini sa datumom nivelacije 01.01.2003.
Nakon ovoga, postupkom nivelacije, biće promenjeni poreski računi u bazi podataka maloprodaje. Ovde će biti objašnjen postupak nivelacije i popuna polja na masci za nivelaciju.
Nakon zaključka poslovne 2002. godine u maloprodaji (vidi članak u biltenu!), pristupite nivelaciji pozivajući opciju sa menija maloprodaje:
MALOPRODAJA / KALKULACIJE / Nivelacije cena
Poželjno je da se nivelacija cena uradi odmah nakon zaključka poslovne godine, odnosno da redni broj nivelacije bude rađen pod kalkulacijom broj 2. Naravno ovo možda nije slučaj ako ste knjižili kalkulacije u 2003. godini, što apsolutno ništa ne remeti regularnost nivelisanja. Za datum knjiženja i datum naloga u nivelaciji, kao i za ostala polja, izaberite podatke u skladu sa pravilima pod kojim ih dodeljujete. Ovde ćemo Vam skrenuti pažnju na datum nivelacije, jer on mora nositi datum 01.01.2003.
Ako zalihe u maloprodajnom objektu vodite robno potrebno je nivelisati svaki artikal ponaosob, ne menjajući pritom ništa (nivelacija se radi samo zbog promene poreskih računa).
Ako zalihe pratite samo finansijski, radi boljeg snalaženja odštampajte kalkulaciju sa početnim stanjem, a zatim nivelisanje izvršite po poreskim grupama artikala koji su vidljive na samoj kalkulaciji.
I u jednom i u drugom slučaju efekat nivelacije možete proveriti izradom knjige poreza na promet na opciji sa menija:
MALOPRODAJA / ISPISI / Priprema KPP
Na ovaj način izvršiće se priprema podataka za ispis KPP i kod ispisa uključite ("čekirajte") opciju "Ispis podataka po uplatnim računima" i "Ispis samo salda poreskih tarifa". Nakon izvršene pripreme štampe odštampajte ovaj izveštaj i iskontrolišite salda starih poreskih računa, koji moraju biti sa vrednošću "0". Ovo je jedini dokaz da je nivelacija sprovedena u potpunosti. Ukoliko to nije slučaj ponovite postupak nivelacije za iznos neslaganja.
Prilikom zaključka poslovne 2002. godine stari poreski računi, u bazi podataka u kojoj knjižite uplate poreza po akontacijama, biće konvertovani u nove poreske račune. Za korisnike koji porez na promet plaćaju primenom prosečnih preračunatih stopa, prilikom izrade prve akontacije poreza na promet biće sračunate nove preračunate stope sa novim poreskim računima.
VAŽNA NAPOMENA:
Treba napomenuti da je prilikom knjiženja uplate akontacija i u knjizi poreza KPP i dalje zadržana šifra filijale SPP. Ovo je urađeno iz razloga kompatibilnosti baza podataka iz ranijih godina, a pogotovu u početnoj fazi primene novih poreskih računa. U kasnijoj fazi, tokom marta 2003. godine, treba očekivati izbacivanje podataka o šifri filijale.
BusinessWare FINOP – finansijska operativa
Programski paket koji je nastao od pojedinih delova programskog paketa FINEX – finansijsko knjigovodstvo i uslužnih programa. Ovaj paket predstavlja skup programskih rešenja namenjenih ljudima u finansijskoj operativi, kao što su predlozi kompenzacija, specifikacija partnera, priprema i štampanje virmana, izračun kontrolnih brojeva, specifikacija čekova, specifikacija poslovnih partnera, promet poslovnog partnera, uporedna kartica i uporedno stanje partnera na dva konta, i dr. A tu je i nekoliko programa koji rade pregled unetih podataka u knjigovodstvu po operaterima.
BusinessWare IFINEX – devizno poslovanje
Devizno poslovanje obuhvata podatke u finansijskom i robnom knjigovodstvu.
U finansijskom knjigovodstvu je potrebno u matičnim podacima za konta konto označiti kao devizni konto. U toku knjiženja finansijskih podataka za konta koja su označena kao devizna konta otvara se maska za unos valute u kojoj se knjiži stavka. Ukoliko ne postoji valuta ili kurs za traženu valutu otvara se maska za unos podataka o valuti i kursu. Dinarski iznos se preračunava na bazi unetog kursa u iznos u valuti sa mogućnošću korekcije istog. U robnom knjigovodstvu uz pomoć deviznog poslovanja moguće je fakturisanje i ispis računa u valuti. Za pravilno funkcionisanje deviznog knjigovodstva neophodno je održavanje kursne liste. Programski paket omogućava ispis devizne kartice kao i obračun kursnih razlika.
BusinessWare KOMERC – komercijalno poslovanje
Za potrebe komercijale u preduzeću urađen je programski paket koji na jednom mestu omogućava ispis svih podataka neophodnih za pravilno odlučivanje i organizovanje komercijale. Pored standardnih ispisa, kroz ovaj paket moguće je određivanje minimalnih, maksimalnih kao i optimalnih zaliha, pregled kritičnih zaliha, odredjivanje valutne cene, održavanje kursne liste i dr.
BusinessWare SITIN – sitan inventar
Ovim programskim paketom omogućava se vođenje podataka o sitnom inventaru po računopolagačina. U okviru jednog magacina – sitan inventar u upotrebi evidentiraju se promene na sitnom inventaru po računopolagačima, uz mogućnost ispisa kartica računopolagača po svakom artiklu, stanje artikala kod računopolagača i dr. Programskim paketom je posebno rešeno zaduženje računopolagača uz mogućnost automatskog razduženja količina koje trenutno duži kod tog artikla. Veoma pogodno za inventar koji se prilikom novog zaduženja automatski razdužuje, kao što su zaštitne rukavice, mantili i dr.
BusinessWare EVIDAM – evidentna ambalaža
Za potrebe preduzeća koja ambalažu koju isporučuju svojim poslovnim partnerima vode kao evidentnu ambalažu pripremljen je ovaj paket koji omogućuje praćenje stanja ambalaže po licima koja se zadužuju uz evidenciju od koga su zadužili istu, tj. kome su predali svoju zalihu. Tu je i pregled stanja, kao i kartice po svakom parnteru, uz mogućnost usaglašenja stanja.
Osnovno stado – izvršena je dogradnja ovog paketa sa mogućnošću unosa podataka o osnovnom stadu, sa unosom tetovažnog broja kao osnovnog ključa (umesto inventurnog broja kod osnovnih sredstava) i unosa računopolagača koji je zadužen. Obračun amortizacije i revalorizacije u skladu sa zakonom i odnosom tržišne i klanične vrednosti stada kao i količinski prinos stada.
Pretraživanje - ugrađena je mogućnost pretraživanja računopolagača po delu naziva – imena računopolagača, kao i pretraživanje osnovnih sredstava po delu naziva osnovnog sredstva. Pretraživanje se ostvaruje pritiskom na funkcijsku dirku F9 kada se nadjete na polju šifra osnovnog sredstva ili šifra računopolagača. Pretraživanje je ugradjeno u svim programima gde se unosi šifra računopolagača ili inventruni broj osnovnog sredstva. Prilikom pretraživanja nije od uticaja da li ste podatak koji tražite uneli malim ili velikim slovima, a pretraživanje se vrši na osnovu početnih reči u traženom nazivu, reči koje počinju posle tačke, zareza, znaka navoda ili crtice.
Ulaganje u osnovno sredstvo – Povećanje vrednosti osnovnog sredstva kroz novo ulaganje je na meniju OSNOVNA SREDSTVA/MATIČNI PODACI/ULAGANJE U OS gde se posle unosa inventurnog broja osnovnog sredstva prikaže trenutna vrednost osnovnog sredstva, a unosi se podatak o iznosu ulaganja i novoj nabavnoj, sadašnjoj vrednosti kao i iznosu ispravke vrednosti. Datum ulaganja je bitan zbog obračuna amortizacije i revalorizacije koji se u daljem radu koristi kao datum preseka. Opis ulaganja je korisno uneti zbog kasnijeg lakšeg snalaženja prilikom čitanja kartice osnovnog sredstva.
Izmene odredjenih podataka – Promena računopolagača ili konta na kome se vodi osnovno sredstvo se radi kroz meni OSNOVNA SREDSTVA/IZMENE, gde je moguće izvršiti promenu svih sredstava jednog računopolagača na drugog ili pojedinačno sredstvo po sredstvo, kao i promena šifre konta svih sredstava na jednom kontu kao i pojedinačna promena podataka na jednom osnovnom sredstvu. Ukoliko prilikom unosa osnovnih sredstava niste imali tačan podatak o datumu nabavke osnovnog sredstva, na istom meniju se nalazi i program koji omogućava promenu datuma nabavke odredjenog osnovnog sredstva.
BusinessWare FINEX – finansijsko knjigovodstvo
Brojevi žiro računa – Uvedena je mogućnost unosa više brojeva žiro računa. Prilikom unosa podataka o žiro računu otvara se maska za unos drugih žiro računa ukoliko ih imate. Prvi žiro račun se smatra osnovnim.
Kontakt lica – Unos podataka o kontakt licima u firmi
Broj telefona – Uvedena je mogućnost unosa više brojeva telefona
Utvrdjivanje i knjiženje rezultata – Na meniju FINANSIJSKO/OBRAČUNI su programi za utvrdjivanje rezultata – odnos prihoda i rashoda, vrši se unos obračunatog poreza na dobit, odredjenih konta za knjiženje i knjiženje utvrdjenog rezultata u glavnu knjigu, sa prenosom sa klasa troškova i prihoda na klasu za obračun, utvrdjivanje salda na svakom kontu obračuna, utvrdjivanje rezultata (dobit i gubitak), korekcija istog sa obračunatim porezom iz rezultata i prenosom na konta dobiti ili gubitka. Program radi u grafičkom okruženju i potreban je računar ranga PENTIUM II ili jači i instaliran Windows 98 ili jači.
Poreska prijava PP4 – Za vlasnike radnji vrši se priprema i ispis obrasca PP4 sa unosom potrebnih podataka. Podaci u obrascu PP4 na odredjeni datum se pamte i mogu se naknadno po potrebi ponovo odštampati. Program radi u grafičkom okruženju i potreban je računar ranga PENTIUM II ili jači i instaliran Windows 98 ili jači.
Broj dokumenta – Polje za unos broja dokumetna u finansijskom knjigovodstvu je povećano na 20 znaka, gde se može uneti kombinacija slova i brojeva. Kod analitičkih konta prilikom unosa ovog polja prikažu se podaci na tom kontu za taj dokument, a pritiskom na dirke F7, F8 i F9 dobijaju se različite vrste pregleda. Ukoliko u matičnim podacima za konto stavite kao oznaku konta stavite broj 4 – po broju dokumenta, isti konto možete koristiti kao analitički konto poreza po uplatnim računima, o čemu smo pisali u jednom od prethodnih brojeva našeg biltena.
Pretraživanje troškovnog mesta – Pritiskom na dirku F9 moguće je pretraživanje mesta troška po delu naziva, bez obzira dali je naziv unet malim ili velikim slovima.
Dodeljivanje nove šifre poslovnog partnera – Kada se nalazite na polju šifra poslovnog partnera pritiskom na dirku INSERT otvara se program za unos matičnih podataka o poslovnim partnerima. U programu za unos matičnih podataka o poslovnim partnerima pritiskom na dirku INSERT vrši se dodeljivanje šifre novom poslovnom partneru. Program automatski pronalazi zadnjeg poslovnog partnera i dodeljuje naredni broj. Ukoliko unesete neki broj tom broju se dodeljuju još vrednosti od 000 i traži se prvi slobodan broj. Tako na primer, ukoliko unesete 1 pa insert traži se prvi slobodan broj od broja 1000, ako unesete 10 traži se prvi slobodan broj od broja 10000.
Pretraživanje poslovnih partnera po delu žiro računa – Prelaskom na novi sistem platnog prometa preko poslovnih banaka izvršena je promena logike žiro računa, tako da se broj žiro računa sada sastoji iz tri dela, Prvi deo je oznaka, tj. šifre banke u dužini od 3 znaka, drugi deo od ukupno 13 znaka i slobodno je formiranje njegove sadržine, i treći deo je kontrolni broj po modelu 97 u dužini od 2 znaka. Prilikom unosa dela broja žiro računa pretraživanje se vrši po broju partije žiro računa, tj. po drugom delu žiro računa.
BusinessWare MAGIC – magacinsko knjigovodstvo
Preuzimanje šifre magacina – U polju šifra magacina ukoliko unesete šifru 0 ili pritiskom na dugme F9 na ekranu se prikaže spisak svih otvorenih magacina, strelicama naniže i naviše, kao i dugmetom PgDw ili PgUp vrši se traženje konkretnog magacina, a pritiskom na dugme ENTER vrši se izbor konkretnog magacina.
Knjiženje naredne poslovne godine pre zaključka stare – Unosom podatka o poslovnoj godini koju knjižite moguće je knjiženje naredne poslovne godine pre zaključka tekuće. Ovu opciju treba koristiti samo u slučaju nemogućnosti knjiženja popisa i zaključka godine a potrebe za knjiženjem nove godine. Preporučujemo da istu opciju koristite samo za potrebe fakturisanja, a sam popis i otvaranje poslovne godine uraditi što pre, a zbog stalnog računanja stanja magacina, računanja prosečne cene i dr. Po završetku popisa i zaključka poslovne godine vrši se prepis stavaka koje su knjižene. U slučaju automatske nivelacije kod vodjenja zaliha po prodajnim cenama potrebno je posle otvaranja nove godine izvršiti finansijsku nivelaciju zbog svodjenja cena.
Prošireno polje za broj otremnice – Moguć je unos više otpremnica ili prijemnica na osnovu kojih se vrši knjiženje. Broj znakova je povećan na 60 slova ili brojeva.
Pretraživanje troškovnog mesta – Pritiskom na dirku F9 moguće je pretraživanje mesta troška po delu naziva, bez obzira da li je naziv unet malim ili velikim slovima.
Unos radnog naloga – Ukoliko želite da pratite troškove proizvodnje po radnim nalozima u matičnim podacima za magacin u polju UNOS RADNOG NALOGA KOD KNJIŽENJA stavite 1 i prilikom knjiženja trebovanja dobićete masku za unos radnog naloga za koji se vrši trebovanje. Broj radnog naloga je sadržan od 3 grupe polja i to: tip radnog naloga u dužini od 3 znaka (slova ili brojevi), broj radnog naloga u dužini od 6 znaka (broj) i broj podnaloga u dužini od 2 znaka (broj). Prilikom otvaranja radnog naloga definiše se za koji artikal u magacinu gotovih proizvoda je taj radni nalog, kao i kratak opis – naziv radnog naloga i raspisana količina za proizvodnju. Na meniju MATERIJALNO/FINANSIJSKI PODACI moguć je ispis radnih naloga, kao i stavaka iz trebovanja po radnim nalozima sa ispisom ukupne vrednosti svih trebovanih koliÄina za taj radni nalog, količinom uradjenih proizvoda i cenom koštanja po jedinici proizvoda.
Knjiženje u glavnu knjigu svakog magacinskog dokumenta – Ukoliko u matičnim podacima za magacin u polju AUTOMATSKO KNJIŽENJE U FINANSIJE unesete 1, a prilikom završetka knjiženja dokumenta u magacinskom knjigovodstu na pitanje da li je dokumenta završen odgovorite sa DA, prepis podataka u glavnu knjigu, po unapred zadatim stavovima, se vrši odmah, tako da kod mrežnog rada se odmah može videti promena koju je izazvao taj dokument. Uslov za korišćenje ove mogućnosti je postojanje programskog paketa BusinessWare WIZARD.
Automatsko dodeljivanje naredne šifre artikla – Kod unosa matičnih podataka za artikal, na polju šifra artikla, pritiskom na dirku INSERT vrši se automatsko dodeljivanje prve slobodne šifre artikla počev od broja 1.
Šifriranje artikala na nivou firme – U matičnim podacima za svaki magacin možete izabarati opciju da li je u tom magacinu dodeljivanje šifara artikala na nivou firme ili su šifre samo u magacinu. Ukolko se unese broj 1, moguće je šifriranje artikala na nivou firme, tako da jedan artikal u svim magacinima ima istu šifru. Moguć je selektivni izbor, tj. kod nekih magacina da se izabere šifriranje na nivou firme, a kod nekih na nivou magacina.
Broj računa na nivou firme – Ukoliko u matičnim podacima za magacin kod polja Broj računa na nivou firme unesete oznaku 1, brojevi računa će biti generisani na nivou firme. MoguÄ je selektivni izbor po magacinima, tj. za neke magacine da se broj računa dodeljuje na nivou firme a za neke na nivou magacina.
Korisnička grupa artikla – Kod unosa matičnih podataka o artiklima moguće je definisanje korisničkih grupa artikala koja se sastoji iz dva dela. Prvi deo u dužini od 2 znaka označava odredjenu grupu (kao na primer proizvodi od plastike, proizvodi od stakla ...) ,a drugi deo od 3 znaka označava celinu u okviru grupe (proizvodi od plastike – burad, proizvodi od plastike - flaše i td.). Ispis podataka po korisničkim grupama artikal biće podržan u BusinessWare KOMERC – komercijalno poslovanje.
BusinessWare TRADE – maloprodaja
Čarobnjaci za finansijsko – Moguće je definisanje stavova za knjiženje u glavnu knjigu za prihodovnu stranu trgovačke knjige. Stavovi se definišu po šiframa vrste prometa. U skladu sa tipom vrste prometa prilikom knjiženja pazara za trgovačku knjigu, ako je tip vrste prometa račun vrši se unos podatka o poslovnom partneru, i čarobnjaci za glavnu knjigu vrše zapis podataka po zadatim stavovima kad god se promeni vrsta prometa ili partner. Za korišćenje ove opcije potreban je programski paket BusinessWare WIZARD.
Vodjenje maloprodaje po artiklima – U matičim podacima za objekat kod načina vodjenja zaliha odaberite robno vodjenje zaliha, i prilikom knjiženja promena u maloprodajnom objektu vrši se otvaranje artikala. Kroz opciju ROBNI ISPISI mogući su ispisi kartice artikla, stanja artikla i dr. Moguć je selektivni izbor načina vodjenja zaliha po objektima, tj. da se neki objekti vode robno a neki ne.
Računarska kasa – U skladu sa odredbama Zakona o uvodjenju fiskalnih kasa u maloprodaji pripremljen je ovaj deo programskog paketa, koji pripada maloprodaji, preko koga je moguća evidencija pazara u maloprodaji sa ispisom paragon bloka, rekapitulacijom i drugim opcijama. Kada zakonodavac bude propisao šta treba da sadrži i kako treba da izgleda računarska kasa, ukoliko bude dozvoljeno da kasa bude računar, izvršiće se usaglašenje ovog programa sa zahtevima i primena istih.
Brzo pretraživanje poreskih grupa – Pritiskom na dirku F9 u maloprodaji vrši se brzo pretraživanje poreskih grupa artikala ili šifara artikala bilo da se objekat vodi robno ili finansijski.
BusinessWare KAM – obračun kamate
U grafičkoj verziji ovog paketa moguće je:
Pamćenje kamatnih obračuna, njihova dopuna, izmene i ponovni obračun.
Preuzimanje podataka iz finansijskog knjigovodstva - Moguće je podatke za obračun kamate preuzeti iz finansijskog knjigovodstva, jednostavno birajući pojedinačno stavke sa kartice partnera, uz poštovanje datuma valute i datuma izdavanja računa.
Ispis kamatnog lista za nove i postojeće (snimljene) kamatne obračune
Shvatajući potrebe potencijalnih i sadašnjih korisnika našeg programskog paketa BusinessWare, kao i potrebu da se jasno iskaže profil naše kompanije na Internetu potpuno je redizajniran sajt kompanije na adresi www.micro.co.yu. Sajt je urađen standardnim tehnikama i namera mu je da potpuno informiše svakog o delatnosti i načinu rada kompanije. Radi se o veoma velikom broju informacija koje su sistematizovane i gde je pristup njima omogućen sa uvodne strane. Takođe su postavljeni i unakrsni linkovi na skoro sve pojmove i oblasti na sajtu, tako da je navigacija i dolazak do pravih informacija umnogome olakšan.
Pored standardnih informacija po prvi puta se na sajtu piše o distributerskom kanalu i uslovima za pristupu tom kanalu. Po prvi put se piše o lokalnom sistemu MicroNet On-Line, kao i o mogućnostima za apdejt sa Interneta ili On-line sistema. Kako se ipak radi o informacijama koje treba pregledati, pristupite sajtu na Internetu na adresi www.micro.co.yu i razgledajte ga, sigurno ćete naći informacije koje Vas interesuju.
Ministar za nauku i tehnologiju je dana 26.12.2002.g. doneo Pravilnik o utvrdjivanju računara, računarske opreme i softvera na koje se ne plaća porez na promet, koji je objavljen u Službenom glasniku RS br. 90/2002, i stupio je na snagu 26.decembra 2002.g.
Odredbama ovog pravilnika porez na promet se ne plaća na: personalne računare, laptope – prenosne računare, notbukove i palmtopove. Računarom se smatra digitalni sistem za obradu podataka sa sopstvenom procesorskom jedinicom, u jednom ili više delova, koji može nezavisno funkcionisati.
Računarskom opremom se, u smislu člana 1 ovog pravilnika smatraju svi uređaji koji se priključuju na računare opisane u članu 1 ovog pravilnika, a koji ne mogu ostvarivati svoju osnovnu funkciju nezavisno, odnosno kada nisu priključeni na računar - ulazni uredjaji: tastature, miševi, tablice, džojstikovi, mikrofoni, skeneri, štampači, monitori, displeji od tečnog kristala, projektori, slušalice i zvučnici. U uredjaje za skladištenje podataka na koje se ne plaća porez spadaju magnetni, optički i magnetno optički diskovi i fleš memorije, a u komunikacione uredjaje spadaju analogni i digitalni modemi, radio komukacione i infracrvene kartice i kartice za pristup lokalnoj računarskoj mreži.
Pod softverom na koji se ne plaća porez na promet podrazumevaju se sva programska rešenja, dozvole za njigovu privremenu ili trajnu upotrebu (sistemska, aplikativna, razvojna i druga), u izvornom ili izvršnom kodu, koja se isporučuju upakovana na medijima svih vrsta, ili preko komunikacionih mreža, ili se ugradjuju na računar korisnika od strane proizvodjača.
Zakonom o porezu na promet (Sl. Glasnik br 22/2001, 73/2001 i 80/2002), članom 38 predvidjeno je:
Poreski obveznik - pravno lice i preduzetnik za svaki pojedinačno ostvareni promet proizvoda, odnosno za svaku pojedinačno izvršenu uslugu dužan je da kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluge izda račun (fakturu) o vrsti, količini i ceni prodatih proizvoda, odnosno izvršenih usluga, a ako se promet evidentira preko registar-kase, odgovarajući isečak kasene trake na kojoj je taj promet evidentiran.
Lica koja vrše promet proizvoda na malo, odnosno promet usluga fizičkim licima, dužna su da evidentiraju svaki pojedinačni promet preko registar kase sa fiskalnom memorijom (u daljem tekstu: fiskalna kasa).
Obaveza izdavanja računa, odnosno registrovanja prometa preko fiskalne kase odnosi odnosi se na svako fizičko lice koje kod poreskog obveznika prodaje proizvode, odnosno vrši uslugu.
Obaveza iz st. 1 i 2 ovog člana ne odnosi se na poljoprivrednog proizvođača i vlasnika samostalne zanatske radnje koji na pijačnim tezgama i sličnim objektima prodaju poljoprivredne proizvode i sopstvene proizvode zanatstva i domaće radinosti.
Lice iz st. 1 i 2 ovog člana, dužno je da za prodate proizvode, odnosno izvršene usluge kupcu, odnosno korisniku usluge izda račun (fakturu), odnosno odgovarajući isečak kasene trake, bez obzira na to da li je kupac to posebno zahtevao ili ne. Kupac proizvoda, odnosno korisnik izvršene usluge dužan je da takav poreski dokumenat sačuva neposredno po izlasku iz radnje ili drugog poslovnog objekta i pokaže ga, na zahtev, organu nadležnom za poslove kontrole.
Vlada Republike Srbije donosi bliže propise o načinu evidentiranja prometa preko fiskalne kase i dinamiku uvođenja tih kasa, s tim što se uvođenje fiskalnih kasa mora završiti najkasnije do 31. decembra 2003. godine.
U skladu sa napred navedenim odredbama Zakona, naša firma je krajem 2002.g. zaključila ugovor o prodaji i servisiranju fiskalnih kasa sa preduzećem Digitron-ist, koje je ovlašćeni distributer kompanije SHARP za SRJ, pa je na taj način naša firma postala ovlašćeni prodavac i serviser registar kasa SHARP za teritoriju opštine Knjaževac i Sokobanja. Ovako sklopljeni ugovor omogućiće našim korisnicima da nabavku SHARP-ovih fiskalnih (registar) kasa mogu vršiti kod firme DOO "MICRO BUSINESS" po istim cenama i uslovima po kojima se one prodaju u drugim gradovima. Ovim ugovorom naša firma je stekla ekskluzivitet, tj. pravo da jedino mi možemo SHARP-ove fiskalne kase pusiti u rad, kao i vršiti njihovo održavanje u toku korišćenja istih.
Početkom ove 2002. godine Microsoft (u daljem tekstu Majkrosoft) je otvorio svoju kancelariju, odnosno predstavništvo, u Beogradu i tim potezom najavio svoje permanentno prisustvo u Jugoslaviji. Pre toga je prethodio sporazum sa Vladom Srbije kojim je najavljeno nekoliko hiljada besplatnih licenci softvera za potrebe Vlade, koje je Majkrosoft poklonio našoj Vladi.
Mislim da je svakome poznata činjenica da se softver, koji potpada pod intelektualnom svojinom, "piratizuje", odnosno neovlašćeno distribuira, instalira, kopira ili na bilo koji drugi način još i danas rastura, predstavljajući na taj način krivično delo prema članu 183. saveznog Zakona o autorskim i srodnim pravima SRJ. Sve ovo dobilo je dodatnu težinu otvaranjem pomenute kancelarije u Beogradu, kao i potpisivanjem sporazuma Vlada – Majkrosoft.
U periodu sankcija nije ni bilo moguće legalno kupiti bilo koju vrstu softvera, pa svesni ove činjenice, strani proizvođači softvera su ponudili jako povoljne uslove za legalizaciju postojećeg stanja i to samo u periodu od septembra do kraja decembra 2002. godine. Kada smo već kod "povoljnih uslova" treba reći da se popusti i diskaunti kreću do 50% od cena, što iskreno govoreći nije malo.
Da li se treba legalizovati i kada?
Ovo pitanje je praktično "biti ili ne biti" i za mnoge privredne subjekte i pojedince je dilema. Mnogi su skloni mišljenju da je to samo priča i da od toga neće ništa biti. Drugi su na smrt preplašeni i skupljaju informacije šta je potrebno da bi se ušlo u legalizaciju. Ova dilema praktično ne postoji. Takođe u ovoj godini je osnovana BSA, agencija koja će štititi strana autorska prava i intelektualnu svojinu. Naime radi se o agenciji na međunarodnom nivou, koja funkcioniše svuda u svetu sa istim ciljem i koja ima zadatak da bude neka vrsta "javnog tužioca", ako se negde pokaže da se krše autorska i intelektualna prava osnivača ove agencije. Iskustva iz našeg komšiluka (Hrvatska i BIH) pokazuju da su oni ozbiljni u svojim namerama i da je legalizacija tamo uzela maha, naročito u velikim firmama, državnim organima u prvoj godini, a skoro svuda pa i kod pojedinaca u kasnijem periodu.
BSA (Business Software Alliance) je dakle neka vrsta pravnog zastupnika udruženja proizvođača softvera iz celog sveta. Na njihov predlog se pokreće utvrđivanje krivične odgovornosti, gde se daje nalog MUP-u da ispita slučaj. MUP šalje lice sa veštakom koje utvrđuje činjenično stanje i dalje sve prelazi u nadležnost sudova. Po članu 183. Zakona o autorskim i srodnim pravima SRJ predviđena je kazna do tri godine za odgovorno lice ili novčana kazna, za počinioce po ovom članu Zakona. Kada se ovo sve ima u vidu "dilema" iz ovog članka gubi stvarno smisao pa se preporučuje što hitnija reakcija jer vremena ima malo do kraja 2002. godine, kada se inače može ovaj posao uraditi po povoljnim cenama.
Kako BSA može znati za Vas ?
Veoma jednostavno. Svako ko legalizuje svoj softver potrošiće dosta novaca u tu svrhu i samim tim će se to odraziti i na njegovu konkurentnost na tržištu. Svakome je stalo da konkurencija bude lojalna i da svi konkurenti imaju iste uslove pa će se sigurno sama konkurencija pobrinuti da, recimo, i drugi imaju legalan softver na kome rade i da to isto učine kad i oni. Pojavom stranih kompanija u Jugoslaviji, koje su članovi BSA, širi se i dilerska mreža među našim kompanijama koje zastupaju interese stranih kompanija u Jugoslaviji, pa se uglavnom očekuje da upravo one budu "motor" u legalizaciji softvera. To znači da će upravo dilerska mreža insistirati na legalizaciji, pa je predviđeno da se u ovu svrhu održe razni seminari i skupovi gde bi se pojasnila njihova uloga u procesu legalizacije i predožile mnoge povoljnosti kupcima u periodu legalizacije.
Naša kompanija je ovlašćeni diler ili riseler (Dealer & Reseller) softverskih kompanija Novell i Microsoft, što praktično znači da će u ovom regionu zastupati interese svojih partnera. Tako budući učesnici u legalizaciji mogu da se obrate nama za sve informacije oko legalizacije softvera i oko tehničke podrške za pomenute dve kompanije Novell i Microsoft na već poznate telefone, a dodatne informacije se mogu naći na Internetu na sajtovima kompanija:
www.bsa.org/yugoslavia
www.novell.com
www.microsoft.co.yu
http://www.micro.co.rs/
Otvaranjem svoje kancelarije u Beogradu Microsoft najavljuje svoje stalno prisustvo u našoj zemlji. Mnogo puta odlagana kampanja legalizacije softvera ipak je krenula od 01.09.2002. godine i trajaće do 31.12.2002. godine. U ovom periodu Microsoft nudi veoma povoljne uslove legalizacije postojećeg piratskog softvera, kao i neke nove mogućnosti koje će biti pomenute ovde u ovom tekstu. Svo ovo odlaganje legalizacije kao da je čekalo novi program Microsoft-ovog licenciranja koji nosi verziju 6.0 u kome su objašnjeni svi principi kupovine i održavanja, ili osiguranja, Vašeg već licenciranog softvera koji Microsoft naziva Open Licensing 6.0.
Ovaj program pored kupovine Microsoft-ovog softvera nudi i neke potpuno nove mogućnost, kao što je Software Assurance ili SA (osiguranje softvera) i Open Subscription Licesing ili OSL (pretplata na nove verzije softvera). Malo je primera u svetu koji su primenjivali ovakav način rada. Kao poenta svega Microsoft teži da svoje kupce preusmeri na korišćenje novih proizvoda i da im omogući, kroz jedan period od nekoliko godina da to plate, što će sigurno smanjiti udare na ionako tanak IT budžet.
Kada je u pitanju kupovina novog softvera ili apgrejda (prelazak sa stare na novu verziju softvera) više – manje je svakom poznat sistem, ali kada je u pitanju Software Assurance (SA – softver ašurans), složićete se, skoro nikom nije poznat termin.
SA je takav način kupovine softvera gde se ugovor sklapa na dve godine i uslov za njegovo potpisivanje je posedovanje legalne licence. Tim ugovorom se daje pravo korisniku da ukoliko izađe nova verzija softvera automatski postane njen vlasnik u periodu ugovora. Nakon isteka ugovora korisniku ostaje u vlasništvu poslednja verzija softvera iz perioda ugovora. SA praktično zamenjuje apgrejd softvera, jer se pravo apgrejda u Open Licensing 6.0 ukida. To znači da ako imate legalnu verziju softvera, a nemate potpisan SA, ne možete preći na novu verziju putem apgrejda (sa otprilike 50% popusta) već morate platiti punu cenu. Kod SA je bitno zapaziti da po isteku ugovora ostajete u vlasništu softvera.
Open Subscription Licensing ili OSL (open sabskripšn lajsensing) je takođe nova vrsta saradnje sa Microsoft-om. Ova vrsta saradnje predstavlja sporazum između Microsoft-a i korisnika njihovog softvera da korisnik može koristiti, sa privremenim licencama, softver iz sporazuma za period od tri godine. OSL sporazum se odnosi na korisnike koji imaju 10 i više računara i obuhvata takozvanu "OSL platformu". OSL platforma je paket softvera koji obuhvata MS Windows XP Upgrade, MS Ofice Profesional, MS CAL. OSL platforma može biti i "krnja" sa samo MS Windows XP Upgrade, bez preostale dve komponente. Kao uslov za potpisivanje OSL sporazuma je kupovina Windows SKU, odnosno licence Windows Profesional 2000, po veoma povoljnoj ceni. Po isteku OSL sporazuma, ako ga korisnik ne produži na još godinu ili tri, korisniku ostaje u vlasništvu samo Windows 2000 Profesional, jer su licence bile privremene i važile dok važi OSL ugovor.
Postavlja se pitanje šta će učiniti firme i pojedinci sa manjim brojem računara, tj. manjim od 10. Za njih je namenjen Open Licesing Product Business ili Open Licesing Product Volume, zavisno od veličine početne kupovine. Naravno tu je i standardni OEM kanal gde se softver kupuje uz opremu ili delove računarske opreme. Podrazumevani način kupovine je i Full Packet Product (FPP) gde se softver kupuje u kutiji sa odgovarajućom dokumentacijom i to praktično predstavlja najskuplji način kupovine softvera.
S obzirom da je Micro Business od skora postao autorizovani Microsoft Dealer, za sve vrste kupovina Microsoft-ovih proizvoda možete se obratiti na već poznate telefone. U skorijem planu je i dobijanje Microsoft Certified Partner statusa, što će našim korisnicima značiti kvalitetniji izvor informacija i bolju inžinjersku podršku. Bliže informacije možete potražiti i na Internetu:
Za razliku od Microsoft-a Novell je duže prisutan u Jugoslaviji preko svojih partnerskih firmi, koje ima nekoliko u Jugoslaviji. Za ovu 2002. godinu ne planiraju otvaranje kancelarije kod nas i stavljaju akcenat na legalizaciju softvera serverskih platformi. Legalizacijska kampanja u Jugoslaviji praktično traje u kontinuitetu od 1997. godine i nije prekidana ni do danas.
Zahvaljujući ovome Novell-ovi serverski proizvodi se mogu nabaviti dosta povoljno, povoljnije čak i od konkurentnih proizvoda. Novell trenutno ima lansiranu verziju 6.0 svog popularnog serverskog proizvoda NetWare. On se na tržištu nudi u enterprajz i smolbiznis (Enterprise & Small Business) varijanti, gde je prva varijanta namenjena skalabilnim serverskim platformama u većim preduzećima, dok je druga namenjena malim kompanijama sa 2 do 25 računara u mreži. Prelazak s manje na veću verziju servera je moguć uz zaštitu investicije (doplaćuje se samo razlika).
Novo u odnosu na dosadašnju praksu je bilo to da se sada broj korisničkih licenci kupuje samo za klijentski pristup, dok se serverske licence mogu koristiti neograničeno. Do sada se kupovinom nekog Novell-ovog serverskog proizvoda kupovala jedna serverska licenca i onoliko klijentskih licenci koliko je bilo potrebno za pristup tom serveru. To znači da u višeserverskim mrežama moramo kupiti onoliko serverskih licenci koliko imamo servera i za svaki server moramo pojedinačno kupiti klijentskih licenci koliko nam je potrebno. Sada je situacija mnogo drugačija i povoljnija (to je taj novi momenat) pa kupujemo samo jedan serverski proizvod, koga možemo instalirati na neograničenom broju servera, a takođe kupujemo onoliko klijentskih licenci koliko nam je potrebno (koliko imamo radnih stanica) za pristup svim serverima na mreži. Znači štedimo na dodatne licence po serveru plus klijentske licence po serveru.
U proces legalizacije mogu ući i korisnici koji momentalno ne poseduju nikakav Novell-ov piratski softver, ili koji koriste konkurentski softver za svoje servere. Ovo je moguće zahvaljujući tome jer se u procesu legalizacije ne proverava postojanje bilo kakve verzije Novell-ovog softvera, pa makar ona bila i konkurentska. Legalizacija se vrši na taj način što se kupuje apgrejd (upgrade) Novell NetWare 6.0 za onoliki broj računara na mreži za koliko Vam je potrebno. Pod apgrejdom Novell podrazumeva prelazak korišćenja sa starije verzije softvera na novu verziju. To praktično znači da legalizacijom dobijate najnoviju verziju Novell NetWare 6.0 serverskog softvera.
Kada je u pitanju apgrejd i njegova cena, ona je po pravilu skoro 50% jeftinija od pune cene softvera. Ovo pravilo važi i kod drugih proizvođača softvera, tako da ga možemo smatrati generalnim.
Micro Business je Vaša kompanija koja u dogledno vreme ima nameru da postane Novell Business Partner (NBP). Ova pogodnost će se odraziti i na našu spremnost da našim korisnicima pružimo dodatne pogodnosti po pitanju nabavke softvera, po pitanju podrške, i po pitanju roka isporuke. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na već poznate telefone, ili preko Interneta:
www.micro.co.rs
www.novell.com
Pre zaključka poslovne godine obavezno se mora ispoštovati sledeći red postupaka:
- izrada svih akontacija poreza na promet za prethodnu godinu;
- izmirivanje obaveza po osnovu akontacije poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;
- izrada periodičnog obračuna (kumulativnog obračuna) poreza na promet;
- izmirivanje obaveza po osnovu periodičnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;
- izrada popisa robe u svim maloprodajnim objektima ;
- izrada konačnog obračuna poreza na promet;
- izvršenje obaveza po osnovu konačnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na odgovarajućim poreskim kartcama;
- zaštitno snimanje podataka na nekom od medijuma;
- zaključak stare poslovne godine.
Popis robe treba izvršiti u svim maloprodajnim objektima koji imaju zalihe na dan 31.12.. Popis treba uneti na opciju sa menija:
MALOPRODAJA / POPISI / Popis robe
Nakon unešenog popisa popisna lista se može odštampati na istom meniju:
MALOPRODAJA / POPISI / Popisne liste
Maloprodajni objekti koji su radili u toku godine i prekinuli sa radom isto u toku godine imaju poseban tretman kod popisivanja. Naime opcije za konačni obračun poreza i zatvaranje godine zahtevaju urađene popise za sve maloprodajne objekte, pa je to iz tog razloga. Kako ovakvi objekti nemaju zalihe za popis onda je praktično nemoguće uraditi popis u tim objektima. Zato je uvedena nova opcija za simulaciju popisa u ovim objektima i nalazi se na meniju za popise:
MALOPRODAJA / POPISI / Zatvaranje objekta
Ova opcija ne proverava zalihe u maloprodajnom objektu, pa je njome praktično moguće uraditi zatvaranje bilo kog objekta i iz tog razloga treba voditi računa. Kao što je gore pomenuto nakon unosa popisa (i zatvaranju objekata koji su prestali sa radom) moguć je rad konačnog obračuna poreza i zaključak poslovne godine.
Nakon zaključka stare poslovne godine i otvaranja nove poslovne godine biće urađeno:
- prenos zaliha po popisu (kod zatvorenih objekata neće biti preneto nikakvo stanje);
- sva knjiženja u novoj godini, knjižena pre zaključka poslovne godine, biće preneta u novu poslovnu godinu i pri tome će zadržati brojeve u trgovačkoj knjizi;
- popis (početno stanje) će dobiti novi redni broj u trgovačkoj knjizi, što apsolutno neće remetiti ništa u daljim obračunima i knjiženjima;
- u poreskim karticama biće prenešena samo pozitivna salda po poreskim računima;
- stara poslovna godina u maloprodaji biće vidljiva, na već poznati način, iz programa ARHIVA.
Tek nakon zaklučene stare i otvorene nove poslovne godine mogu se raditi akontacije poreza na promet u novoj godini.
Prilikom zaključivanja poslovne godine podatke iz stare poslovne godine je potrebno arhivirati - opdštampati bilo na papriu bilo na nekom od magnetnih medija. Ispis podataka za štampanje je automatsko prilikom zaključivanja godine u svakom od delova paketa BusinessWare.
DOS verzija
Zapravo zaključivanjem se ispisuju svi podaci iz evidencija u datoteke na disku tako da se mogu pregledati bilo kojim programom za pregled tekstualnih datoteka. Prilikom arhiviranja se kreira program ARHIVA.BAT kojim se mogu pregledati arhivirani podaci i koji ostaje u trajnom vlasništvu imaoca arhiviranih podataka.
Program za pregled arhiva se poziva tako što se nalazite na dirktorijumu tekuće godine firme za koju se vodi knjigovodstvo i iz DOS prompta otkucate
ARHIVA
nakon čega ne treba zaboraviti da pritisnemo Enter dirku. Program je sam dovoljno intuitivan da ga nećemo objašnjavati. Pojedine opcije se biraju tako što se pritisne broj ili znak na tastaturi bez pritiskanja Enter dirke. Najpre se mora izabrati poslovna godina koju hoćemo da gledamo, a zatim poslovna evidencija. Sam uvid arhiva vrši se poznatim programom LIST.
Često puta potrebno je pronaći neko pojavljivanje nekih znakova (nekog teksta) u arhivi programom LIST, kao što je to slučaj sa pregledom arhive kupaca i dobavljača. Na slici su dati podaci koji su dobijeni iz opcije sa menija:
Kartica partnera
Kada se pritisne “1” dobija se:
LIST 1 10-31-97 19:44 FIN93\KARTPP.TXT
Firma "MOJA FIRMA" 93
Konto 041000 ULOZENA SREDSTVA U BANKE N.P
19350 KNJAŽEVAC tel.
KARTICA PARTNERA NA KONTU PO DATUMU NALOGA OD 01/01/93 DO 31/12/93
Software by Micro Business
********************************************************************************
Nalog i datum Vez.dok Dokument i datum Duguje Potražuje
********************************************************************************
1 10193 1 10193 ,01
5/11 310393 8/11 150393 1,14
5/27 310393 3651 110393 1,09
1/243 251093 243 251093 500.000,00
DEN 131293 131293 131293 131293 500.002,24-
DEN 131293 131293 131293 131293 1,00
================================================================================
UKUPNO ZA PARTNERA 1,00
SALDO PARTNERA 1,00
UKUPNO NA KONTU 1,00
Command *** Top of file *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help
Ovo je poznati izgled programa LIST. U poslednjoj liniji na ekranu nalazi se komandna linija programa LIST. Ukoliko želimo da pretražujemo kartice partnera (kupaca i dobavljača) potrebno je otkucati slovo “S” ili “s” da bi se pristupilo pretraživanju. Poslednja linija na ekranu promeniće izgled i sada će se od Vas zahtevati da otkucate tekst ili znakove koje želite tražiti u ovoj arhivi. Poslednja linija će izgledati ovako sa ukucanim znakovima “MOJ DOBAVLJAC” koje želimo da program LIST pronađe u arhivi:
Nakon ukucanih znakova potrebno je pritisnuti Enter kako bi započelo ptretraživanje. U toku ptretraživanja u donjem levom uglu biće ispisano:
Looking
što je znak da se vrši pretraživanje. Kada se željeni tekst pronađe biće vidno istaknut na ekranu, a ukoliko se ne nađe, poslednja linija ekrana će izgledati ovako:
Treba napomenuti da će se pronaći bilo koje pojavljivanje ukucanog teksta koje može biti sadržano i u nekom drugom kontekstu. Ukoliko nismo zadovoljni pronađenim, možemo izvršiti pretraživanje dalje, naniže, kroz arhivu pritiskom na dirku “F3”, sve dok ne pronađemo željeni podatak. Ovo je traženje nekog podatka s početka ka kraju arhive i isto je moguće učiniti samo obrnuto: s kraja ka početku arhive. Postupak je isti samo šro se namesto funkcijske dirke “F3” kuca dirka “F9”. U toku pretraživanja moguće je naizmenično koristiti tastere “F3” i “F9” za pretraživanje “na dole” i “na gore”.
Što se tiče sistema pretraživanja, uvek kada treba tražiti neki podatak potrebno je najpre proveriti da li ga ima u stanjima. To znači ukoliko tražite poslovnog partnera, potrebno je prvo proveriti da li postoji u stanju partnera, ili pak ako tražite karticu nekog artikla potrebno je prvo proveriti u stanju skladišta da li artikal uopšte postoji. Arhive sa stanjima obično su mnogo kraće za pretraživanja i mogu pružiti maltene trenutne informacije o onome šta tražimo. Tako ako želimo da tražimo neku karticu konta u arhivi kartica konta, potrebno je otići i proveriti stanje konta da li je na tom kontu uopšte knjiženo u arhiviranoj godini, jer je to mnogo brži način od beskonačnog pretraživanja arhiva kartica konta.
Iz programa LIST, o kome smo do sada govorili, moguće je vršiti i ispis na lokalnom štampaču. Ispis se vrši na taj način što se ispisuje sadržaj ekrana, tako da je najpre potrebno dovesti na početak ekrana mesto u arhivi odakle želimo da ispis počne. U tu svrhu najbolje je na početak ekrana dovesti (kursorskim strelicama) početak kartice, s obzirom da se na početku kartice nalaze kontrolni kodovi koji će Vaš štampač podesiti za ispis. Ovo treba da bude obavezujuće ukoliko želite da Vaš odštampani dokument dobije formu onoga na ekranu. Svi ispisi se rade na papiru 240x12” (A4), izuzev arhive zaključnog lista za koji se mora postaviti 380x12” (A3) papir.
Samo štampanje započinje, nakon pozicioniranja dokumenta i uključenja štampača, pritiskom na dirku “P” ili “p”. Program LIST će odštampati samo sadržaj do dna ekrana, pa za nastavak štampanja treba pritisnuti dirku Enter ili PageDown. Štampanje prekidamo tako što ponovo pritisnemo dikru “P” ili “p”, što znači da naizmenično pritiskanje ovog slova uključuje, odnosno isključuje štampanje. Nadamo se da će ovo uputstvo pomoći da se lako snalazite u pretraživanju Vaših arhiviranih podataka.
Izlazak iz programa LIST je pritiskom na dirku
Ukoliko vam nešto nije jasno, pritiskom dirke “?” ili “H” dobićete na ekranu kompletan Help za rad sa programom List na engleskom jeziku.
BusinessWare 2000™ Pregled Arhiva je program namenjen korisnicima računovodstvenog programskog paketa BusinessWare™ i služi za pregled arhiva iz prethodnih godina.
Program pripada novoj generaciji softvera, radi samo u Windows okruženju i treba da korisnicima omogući lakši, udobniji i efikasniji uvid u arhive.
Instalacija programa
Ubacite CD "Knjigovodstvena arhiva" u CD uređaj;
Otvorite ikonu My Computer (dupli klik mišem);
U prozoru My Computer pronađite i otvorite ikonu CD uređaja na kojoj piše "Arhiva";
Kada otvorite sadržaj CD-a, pronađite i otvorite direktorijum (folder) WinPrArh;
Pronađite i pokrenite program SETUP;
Po završenoj instalaciji možete startovati program klikom na dugme START i odabiranjem opcije iz Windows menija: PROGRAMS > BusinessWare 2000 > Pregled Arhiva.
Prilikom prvog startovanja programa potrebno je izvršiti konfiguraciju arhiva,
program automatski startuje modul za konfiguraciju, klikom na dugme Nova arhiva
otvara se deo za upis nove arhiveu polje naziv arhive upišite opisni naziv Vaše arhive,
na levoj strani izaberite CD uređaj, kada ste pravilno izabrali u polju Arhivski direktorijum treba da piše npr. "d:\", nakon toga pritisnite dugme upiši arhivu, zatim dugme izlaz.
Konfiguracija arhiva
Da bi program mogao uspešno da radio potrebno je pre početka upotrebe "konfigurisati arhive", tj. podesiti direktorijume sa arhivama.
Prilikom prvog startovanja programa, automatski će se startovati i program za konfiguraciju arhiva (slika 1.). Ukoliko korisnik ne unese ni jedan direktorijum sa arhivama program će prekinuti rad.
Pri startovanju konfiguracionog programa korisnik ima tabelarni pregled već upisanih arhiva i mogućnost da unese novu arhivu ili prekid rada konfiguracionog programa (slika 1.).
Pritiskom na dugme Nova Arhiva u donjem delu aktivnog programa pojavlju se polja za unos podataka (slika 2.). Program sam dodeljuje Oznaku (broj) Arhive (npr. ARHIVA1) i pozicionira se na polje za unos Naziva Arhive. U ovo polje korisnik unosi proizvoljni (opisni) naziv za Arhivu (npr. Radna Arhiva, Arhiva iz 1998 i sl.), jedino ograničenje je da naziv arhive ne može biti duži od 250 karaktera. U polje Arhivski direktorijum korisnik unosi putanju do direktorijuma sa arhivama, može je ukucati, ali je sigurnije da odgovarajući direktorijum izabere iz pregleda direktorijuma na levoj strani programa (Slika 3.).
Posle uspešnog unosa podataka korisnik pritiskom na dugme Upiši Arhivu vrši upis podataka u konfiguracionu datoteku i upisani podaci se pojavljuju u tabeli.
Pritiskom na dugme Izlaz, korisnik izlazi iz režima konfigurisanja, program nastavlja sa radom i odmah je moguć pregled novounetih arhiva.
Konfiguraciju Arhiva korisnik može izvršiti u bilo kom delu izvršavanja programa biranjem stavke Konfiguracija Arhiva iz menija Opcije.
Po startovanju, program na Navigatoru prikazuje pregled direktorijuma iz prvog definisanog Arhivskog Direktorijuma (slika1.). Klikom miša na odgovarajući direktorijum, korisnik dobija pregled sadržaja arhive (slika 2.).
Naziv arhive sadrži broj, koji označava poslovnu godinu, i vrstu knjigovodstva na koju se odnosi data arhiva (npr. "1999 Finansijsko knjigovodstvo"). Klikom miša na odgovarajuću stavku na donjem delu Navigatora pojavljuje se spisak Arhiva čiji se uvid može izvršiti klikom miša na naziv odgovarajuće arhive (npr. "Stanje partnera"), posle čega se sadržaj traženog dokumenta pojavljuje na desnoj strani programa i spreman je za pregled i štampu.
Program sadrži detaljno uputstvo za rad tako da korisnik može u svakom trenutku, pritiskom na taster F1 da dođe do informacija kako da izvrši određenu operaciju.
Tema ovog novogodišnjeg broja su izmene u samom BusinessWare-u. Dugo najavljivani prelazak na Windows verziju BusinessWare-a je uobličen u obliku BusinessWare Enterprise 2000, ili skraćeno BW2K. O čemu se zapravo radi čitajte u ovom biltenu.
Početak nove poslovne godine je idealan za poreske promene, pa nas je tako naša Vlada obradovala poreskim olakšicama, o čemu iscrpno pišemo u ovom broju. Konačno je uređen i pojam «rastura, kala i loma», pa je to propraćeno odgovarajućim izmenama u samom BusinessWare-u, iako se radi o uredbi Vlade.
Početak 2002. godine je značajan i po novoj monetarnoj jedinici Evropske unije EVRO €, pa neka nam je
srećna Nova 2002. godina sa puno €.
Svaka zamena starog softvera novim softverom mora proteći u nekom periodu koga obično nazivamo vreme paralelizma. Taj period treba da omogući potpunu tranziciju sa starog softvera na novi, ne namećući preterano korisnicima potrebu da suviše investiraju u novi hardver. Period paralelizma biće praćen i odgovarajućim akcijama i promocijama koje treba korisnicima da što više približe novu platformu.
Zvanična promocija BusinessWare Enterprise 2000 biće započeta od 1. januara 2002 godine i trajaće do 31. decembra 2003. godine. U tom periodu svi korisnici BusinessWare za DOS okruženje treba da pređu na korišćenje nove verzije BusinessWare Enterprise 2000, ili kako ga skraćeno nazivaju BW2K (BW od BusinessWare i 2K od 2000).
Šta je zapravo BusinessWare Enterprise 2000?
To je potpuno nova verzija popularnog programa BusinessWare koja je namenjena radu u grafičkom okruženju Windows operativnih sistema. Kod nove, BW2K, verzije zadržana je modularnost i nezavisnost programskih paketa namenjenih pojedinačnim poslovima u računovodstvu i poslovanju, tako da je prelazak sa stare na novu verziju potpuno «bezbolan». Svi korisnici koji imaju ugovor o paušalnom održavanju BusinessWare-a dobiće, bez nadoknade, novu verziju BW2K u periodu tranzicije.
Šta je potrebno da korisnici urade ?
Korisnici treba u periodu tranzicije, 01.01.2002 do 31.12.2003. godine, da ispune tehničke uslove pomenute u ovom biltenu i da izvrše obuku kadrova za rad sa Windows operativnim sistemom, kao i samim BW2K. Za ispunjavanje tehničkih uslova, odnosno nabavku nove ili upotrebljavane opreme, kao i za obuku kadrova za rad sa tekućom verzijom Windows operativnog sistema, korisnici se mogu obratiti našoj kompaniji. Akcija obuke trajaće ceo period tranzicije po posebnom, skraćenom, programu koji treba da uvede korisnika u korišćenje nove platforme. Takođe će biti sprovedena obuka i za BusinessWare Administratore s obzirom da su u BW2K uključeni neki novi elementi administracije BusinessWare-a.
Da li je obavezan prelazak na BusinessWare Enterprise 2000 ?
U neku ruku da. Naime u periodu tranzicije polako će se prelaziti na BW2K i stari BusinessWare za DOS okruženje će se polako napuštati. Posle 1. januara 2004. godine stara verzija BusinessWare za DOS neće se više usavršavati i razvijati, pa će korisnici koji insistiraju na staroj platformi i ostati na njoj, ali bez mogućnosti dogradnje novog i bez usaglašavanja sa zakonskim izmenama nakon ovog perioda. Naime, razvijaće se i dograđivati samo BW2K, što je i normalno s obzirom na cenu razvoja. Korisnici koji ne pređu u periodu tranzicije na BW2K moraće da kupe novi BW2K, bez obzira ako imaju ugovor o paušalnom održavanju i bez obzira ako su vršili plaćanja po osnovu tog ugovora.
Kolika je cena prelaska na novi BusinessWare Enterprise 2000?
To je relativna stvar. Za korisnike sa paušalnim načinom održavanja u periodu tranzicije prelazak na BW2K je besplatan. Van tog perioda nije. S obzirom da je potrebno načiniti dodatnu investiciju za nabavku nove opreme i obuku kadrova za rad sa novom opremom i operativnim sistemom, cena prelaska se svodi na cenu investicije u novu opremu i kadrove.
Da li će biti moguć paralelan rad starog i novog BusinessWare-a na mreži?
To je bio u neku ruku i osnovni zahtev naših korisnika. U svakom slučaju DA. Na lokalnoj mreži korisnika mogu paralelno da funkcionišu računari sa starom verzijom BusinessWare-a i računari sa novom BW2K verzijom. Čak je moguć paralelan rad i na istom računaru. Kada se kaže paralelan rad to znači da sve promene koje se načine na staroj platformi, bez konverzije su vidljive na novoj i obrnuto.
Da li je potrebna promena u mrežnoj infrastrukturi za BW2K ?
U principu ne. Naravno ako se radi o ugradnji novog mrežnog softvera ili povečanju protoka podataka na mreži to su efekti koji su poželjni ali ne i neophodni da bi BW2K funkcionisao. Kao i do sada BW2K će funkcionisati na bilo kojoj mreži sa Novell NetWare 4.x ili jačim, Windows 95 ili jačim mrežnim sistemom.
Najavom smene BusinessWare za DOS radno okruženje i lansiranjem potpuno novog softvera kao što je to BusinessWare Enterprise 2000 zahteva i objašnjenje koji su to tehnički preduslovi za rad sa novim softverom. Moram odmah reći da to nikako nisu nikako nedostižni uslovi i potpuno sam ubeđen, sa čim će se i većina korisnika složiti, da će ogroman broj računara koji naši korisnici poseduju ući u uži izbor.
Naime za rad BusinessWare Enterprise 2000 potreban je, verovali ili ne, minimalno računar tipa 486 sa sledećim tehničkim karakteristikama:
Ubeđen sam da većina korisnika koji koriste BusinessWare za DOS imaju i noviju opremu tako da ne moraju brinuti. Svakako minimalni uslovi u principu ispunjavaju i minimalne zahteve, pa se uglavnom preporučuje bolja oprema za rad BusinessWare Enterprise 2000:
Na ovakvom računaru rad sa BusinessWare Enterprise 2000 će biti konforan, brz i pouzdan. Korisnici koji ne ispunjavaju gore navedene uslove imaju rok od dve godine da zamene svoje računare tipa 286, 386 i 486 novim, ili upotrebljavanim sa gore pomenutim karakteristikama. Moram priznati da takve korisnike, kao i broj računara koje treba zameniti ima veoma malo i da su pomenuti korisnici odavno u razmišljanju da zamene takve računare. Uglavnom se računari 286, 386 i stariji modeli 486 ne koriste i nisu u upotrebi, pa tako mogu slobodno reći da su se potpuno stvorili uslovi za prelazak na novi BusinessWare Enterprise 2000.
Od samog osnivanja kompanije do danas postojala je namera da se napusti DOS radno okruženje i da se kvalitativno i kvantitativno pređe na novo, grafičko, radno okruženje. Da se nije samo ostalo na namerama primećuje se i u ovom biltenu koji je skoro ceo posvećen ovoj temi.
Naime kompanija je punih deset godina razvijala jedan sistem za DOS operativni sistem, koji je radio i u svim verzijama Windows operativnih sustema, ali u takozvanom «DOS prozoru». Teškoće koje smo imali pri razvoju ovakvog jednog sistema kakav je BusinessWare za DOS operativni sistem bile su ogromne i uglavnom su se odnosile na stabilnost i pouzdanost sa ogromnom redundancijom u pisanju softvera, što je uglavnom nametao sam operativni sistem DOS.
Trenutna verzija BusinessWare za DOS ima skoro 900.000 linija programskog koda i nimalo nije lak posao napustiti ovako jedan glomazan sistem i preći na drugi ostavljajući mogućnost da se paralelno radi na jednom i na drugom. Paralelnost rada je bio projektni zadatak No.1. Trebalo je izabrati takav način za novi sistem koji će:
Kada se sve ovo sagleda odmah se golim okom vidi da je zadatak bio dosta težak, a da li je ispunjen ostaje korisnicima da odluče. Kod korisnika koji imaju uslova za prelazak na grafičko radno okruženje već je instaliran «novi» BusinessWare, odnosno BusinessWare Enterprise 2000, pa se već može isprobati rad u potpuno novom okruženju.
Zvaničan stav naše kompanije je da se u periodu januar 2002. do januara 2004. godine izvrši potpuna smena softvera koji radi u DOS okruženju sa softverom koji radi potpuno u Windows okruženju. Ovaj period je, po našem mišljenju, sasvim dovoljan i pomalo iznuđen postupcima proizvođača operativnog sistema Windows koji u novim operativnim sistemima (Windows Me, Windows 2000, Windows XP) odavno najavljuje isključivanje podrške DOS programima.
Apsolutno smo sigurni da će novije verzije Windows operativnih sistema, nakon Windows-a XP, biti bez te podrške. Ako bi smo zadržali staru DOS platformu za BusinessWare bili bi smo osuđeni na upotrebu neke starije verzije Windows-a, a samim tim ostali uskraćeni za puno toga što nude novije verzije.
Prelazak na novo grafičko radno okruženje će se odvijati tempom koji diktiraju naši korisnici. Naime, čim se stvore uslovi za prelazak na novi sistem to će se uraditi na računarima, tamo gde su uslovi stvoreni. Tamo gde uslovi nisu stvoreni zadržaće se «stari» BusinessWare za DOS okruženje do momenta zamene računara novijim na kojem će raditi BusinessWare Enterprise 2000.
Narodna Skupština Srbije, na svom zasedanju od 21.12.2001.g. usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na promet, koji se primenjuje od 01.01.2002.g. i koji se sastoji iz sledećeg:
- povećana je stopa poreza na promet proizvoda i usluga sa 17% na 20%
- uvedena su nova oslobođenja od poreza na promet
Obzirom da od 1.1.2002. prestaje da važi Zakon o posebnom saveznom porezu na promet, po kome je stopa poreza bila 3%, povećanje stope republičkog poreza nema uticaja na promenu ukupne stope i ona ostaje 20% , samo je razlika u tome što više nije zbirna stopa od 17 + 3, već je jedinstvena 20%.
Uvedena su nova oslobođenja poreza i to:
- sveže i smrznuto voće (sve vrste svežeg voća, južnog voća i smrznutog voća: kruška, jabuka, šljiva, kajsija…., limun, narandža, bananan, kivi, ananas…., malina, kupina…)
- sveže i smrznuto povrće (krompir, luk, šargarepa, celer, peršun, pasulj, grašak, paprika …)
- sveće i smrznuto meso i riba (sve vrste mesa od domaćih i divljih životanja, i morka i rečna riba)
- sveža jaja
- lekovi koju su na listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje
- materijal za dijalizu
- krv i krvni produkti
- ortotička i protetička sredstva (ministar finansija treba da donese bliže propise)
- medicinska sredstva koja se hirurški ugrađuju u organizam
- ogrevno drvo
- komunalne usluge
Pored ovih, na osnovu dosadašnjih odrebi zakona porez se ne plaća i na:
- sve proizvode koji se izvoze
- proizvodi koji se uvoze, a za koje je prema čl.22-25. Carinskog zakona predviđeno oslobođenje od plaćanja carine
- sve vrste hleba i mleka
- seme i sadni materijal, đubriva, sredstva za zaštitu bilja i kompleti krmne smeše za ishranu stoke
- proizvodi koje pod uslovima reciprociteta nabavljaju diplomatska i konzularna predstavništva i strano diplomatsko osoblje...
- važeće taksene i poštanske marke i hartije od vrednosti
- proizvode koji se uvoze kao humanitarna pomoć preko ili posredstvom međunarodne humanitarne organizacije....
- publikacije od posebnog interesa za nauku, umetnost i kulturu
- predmeti koje muzeji otkupljuju kao muzejske vrednosti, kao i zlato, nakit i drugi predmeti od plemenith metala koje otkupljuje NBJ
- sredstva naoružanja o opreme koju Vosjka Jugoslavije i organi unutrašnjih poslova nabaljuju...
- proizvodi dobijeni po osnovu zamene u garantnom roku
- upotrebljavani proizvodi kod kojih se promet vrši neposredno između fizičkih lica
- poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvođač
- oprema u skladu sa propisima o amrtizaciji i rezervni delovi za tu opremu...
- poljoprivredna mehanizacija, uređaji i druga oprema i delovi poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta
- voda za piće iz vodovoda
Obaveza popisa se odnosi na sve trgovinske i ugostiteljske radnje i preduzeća koja se bave prometom na malo, sa obavezom utvrđivanja novih maloprodajnih cena sa ukalkulisanim povećanim, smanjenim ili ukinutim porezom na promet proizvoda.
Predmet popisa su skoro svi proizvodi, a vreme popisa je 01.01.2002.godine.
Za proizvode kod kojih se ne menja ukupna stopa poreza na promet ne vrši se ni promena maloprodajne cene.
Za proizvode kod kojih se ukida porez na promet do nove maloprodajne cene dolazi se množenjem tekuće cene koeficijentom 0,8333.
U cilju pravilnog iskazivanja i vođenja poreske evidencije, neophodno je izvršiti popis i razgraničenje na:
- artikle sa porezom od 20%,
- artikle sa faznim (prenetim) porezom, (kafa, cigarete, alkoholna pića)
- artikle bez poreza na promet,
- artikle koji se u 2001.g. bili oporezovani a od 1.1.2002. su bez poreza na promet.
Do premene grupa artikla došlo je samo kod grupa koje su po novim stopama podeljene, i to:
- 807, ranije VOĆE I PROIZVODI OD VOĆA, a sada samo PROIZVODI OD VOĆA, dok za voće morate koristiti neku od sledećih grupa:
1101 JUŽNO VOĆE,
1102 ORAH, BADEM,LEŠNIK,KESTEN,ROGAČ
1103 JAGODASTO VOĆE, SVEŽE SMOK.
1104 JABUKE, KRUŠKE, ŠLJIVE, DUNJE. LUBEN
1105 KOŠTIČAVO VOĆE (KAJS,BRES.TRE...)
1106 SUŠENO VOĆE – ŠLJIVE
1107 SUŠENO VOĆE – SMOKVE I OSTALO
1108 EGZOTIČNO VOĆE
1109 OSTALO SVEŽE VOĆE
- 808, ranije MESO I MESNE PRERAĐEVINE, a sada samo MESNE PRERAĐEVINE, dok za meso morate da koristite neku od sledećih grupa:
1701 MESO SVEŽE
1702 RIBA SVEŽA
1703 RIBA SMRZNUTA
1704 RIBA SUŠENA
1705 SLANINA SVEŽA,LOJ,SALO,MAST
1706 SUHOMESNATI PROIZV,VAKUM.MESO
1707 OSTALI PROIZVODI OD MESA
- 823 – ranije UGALJ I OGREVNO DRVO, a sada samo OGREVNO DRVO, a za UGALJ je potrebno koristiti neku od sledećih šifara:
2101 UGALJ DRVENI RINFUZ
2102 UGALJ U VREĆAMA
2103 UGALJ LIGNIT U FINFUZI
2104 OSTALI UGALJ
2105 OGREVNO DRVO
Obzirom da je Vlada Republike Srbije u Službenom glasniku broj 68 od 04.12.2001.g. objavila Uredbu o količini rashoda na koji se ne plaća porez na promet proizvoda, ovo je i mogućnost da se artikli razvrstaju na grupe artikala u skladu sa navedenom uredbom, i tako izvrši popis i razgraničenje zaliha. U našem programskom paketu BusinessWare uveli smo i mogućnost praćenja zaduženja po maloprodajnim i velikoprodajnim objektima po ovim grupama (videti poseban članak u ovom biltenu).
Posle sprovedenog popisa i zaključka godine, zbog promene u strukturi poreza – prelazak sa 17 + 3 na jedinstvenu stopu od 20% potrebno je proći kroz opciju nivelacija cena, sa promenom cena kod artikala kod kojih je došlo do smanjenja stope poreza – ukidanje i sa mogućnošću prebacivanja – promene poreskih grupa za artikle za koje želite da pratite zaduženje zbog izračunavanja dozvoljenog kala, rastura i loma.
MALOPRODAJA
KALKULACIJE
NIVELACIJA CENA
- datum naloga, knjiženja i nivelacije 01.01.2002.g.
- vrsta prometa 11 NIVELACIJA
- grupa artikla PORESKA GRUPA
- količina za nivelaciju: kod artikla koje unosite zbirno ovde unesite količinu 1 a u polju stara cena unesite staru vrednost, i u polju nova cena unesite novu vrednost, a artikle koje pratite po količini unesite konkretne podatke.
- Nova grupa artikla – ukoliko menjate poresku grupu ovde unesite novu grupu artikla
- Opis – unosimo naziv artikla ili kratak opis da znamo šta je sadržano u stavci, ili pak oznaku tarife i td.
Po završetku knjiženja na meniju
MALOPRODAJA
ISPISI
NIVELACIJA, POPISA
možemo ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti.
Zbog promene stope poreza na promet prilikom prve akontacije nemoguće je uzeti stope poreza koje su važile za prethodnu godinu, tj. na dan 31.12.2001.g. već ćemo 15.01.2002.g. sračunati nove preračuante stope na bazi početnog stanja i prometa za period 1.1.-15.01.2002.g.
Kod ukalkulisane metode javiće se razlika poreza, tj. više plaćen poreza na račune saveznog poreza za iznod poreza u zalihama, o čemu treba konsultovati poreski organ radi dogovora o načinu regulisanja ovog poreza, eventualnog povraćaja ili preknjižavanja.
MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO
Posle sprovedenog popisa u materijalnom knjigovodstvu pre početka knjiženja promena u novoj 2002.g., ukoliko želimo da pratimo promet artikala po grupama za dozvoljeni kalo rastur, kvar i lom potrebno je da izvršimo promenu, tj. usaglašenje poreskih grupa za svaki artikal u svakom magacinu.
Da nebismo prolazili kroz svaki artikal ručno, napravili smo servisni program koji se nalazi ma meniju
MATERIJALNO / SERVISI / PROMENA GRUPE ARTIKLA
koji automatski čita magacin koji želite i pita vas za promenu poreske grupe. Po završetku promene nastavljamo sa redovnim knjiženjem.
Za artikle koje u magacinskom vodimo sa ukalkulisanim porezom na promet (cigarete, rakija, pivo, vino i kafa) potrebno je da prođemo kroz program za nivelaciju da bi se izvršilo preračunavanje ukalkulisanog poreza na uplatne račune, i to kroz meni
MATERIJALNO
KNJIŽENJE
ULAZ, IZLAZ, FAKTURISANJE
Datum naloga, knjiženja, dokumenta 01.01.2002.g.
Vrsta promet 48 NIVELACIJA CENA
Potrebno je proći sve navedene artikle, bez obzira dali se vrši promena cene ili ne.
Kroz meni
MATERIJALNO
PREGLEDI ZALIHA
ISPIS KALKULACIJA,
izvršićete ispis kalkulacije u kojoj ste vršili nivelaciju, gde će na kraju biti ispisani potrebni podaci, a ukoliko ne menjate cenu ukupna vrednost svih podataka bi trebala da bude 0.
Narodna Skupština Srbije, na svom zasedanju od 21.12.2001.g. usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na promet, koji se primenjuje od 01.01.2002.g. i koji se sastoji iz sledećeg:
- povećana je stopa poreza na promet proizvoda i usluga sa 17% na 20%
- uvedena su nova oslobođenja od poreza na promet
Obzirom da od 1.1.2002. prestaje da važi Zakon o posebnom saveznom porezu na promet, po kome je stopa poreza bila 3%, povećanje stope republičkog poreza nema uticaja na promenu ukupne stope i ona ostaje 20% , samo je razlika u tome što više nije zbirna stopa od 17 + 3, već je jedinstvena 20%.
Uvedena su nova oslobođenja poreza i to:
- sveže i smrznuto voće (sve vrste svežeg voća, južnog voća i smrznutog voća: kruška, jabuka, šljiva, kajsija…., limun, narandža, bananan, kivi, ananas…., malina, kupina…)
- sveže i smrznuto povrće (krompir, luk, šargarepa, celer, peršun, pasulj, grašak, paprika …)
- sveće i smrznuto meso i riba (sve vrste mesa od domaćih i divljih životanja, i morka i rečna riba)
- sveža jaja
- lekovi koju su na listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje
- materijal za dijalizu
- krv i krvni produkti
- ortotička i protetička sredstva (ministar finansija treba da donese bliže propise)
- medicinska sredstva koja se hirurški ugrađuju u organizam
- ogrevno drvo
- komunalne usluge
Pored ovih, na osnovu dosadašnjih odrebi zakona porez se ne plaća i na:
- sve proizvode koji se izvoze
- proizvodi koji se uvoze, a za koje je prema čl.22-25. Carinskog zakona predviđeno oslobođenje od plaćanja carine
- sve vrste hleba i mleka
- seme i sadni materijal, đubriva, sredstva za zaštitu bilja i kompleti krmne smeše za ishranu stoke
- proizvodi koje pod uslovima reciprociteta nabavljaju diplomatska i konzularna predstavništva i strano diplomatsko osoblje...
- važeće taksene i poštanske marke i hartije od vrednosti
- proizvode koji se uvoze kao humanitarna pomoć preko ili posredstvom međunarodne humanitarne organizacije....
- publikacije od posebnog interesa za nauku, umetnost i kulturu
- predmeti koje muzeji otkupljuju kao muzejske vrednosti, kao i zlato, nakit i drugi predmeti od plemenith metala koje otkupljuje NBJ
- sredstva naoružanja o opreme koju Vosjka Jugoslavije i organi unutrašnjih poslova nabaljuju...
- proizvodi dobijeni po osnovu zamene u garantnom roku
- upotrebljavani proizvodi kod kojih se promet vrši neposredno između fizičkih lica
- poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvođač
- oprema u skladu sa propisima o amrtizaciji i rezervni delovi za tu opremu...
- poljoprivredna mehanizacija, uređaji i druga oprema i delovi poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta
- voda za piće iz vodovoda
Obaveza popisa se odnosi na sve trgovinske i ugostiteljske radnje i preduzeća koja se bave prometom na malo, sa obavezom utvrđivanja novih maloprodajnih cena sa ukalkulisanim povećanim, smanjenim ili ukinutim porezom na promet proizvoda.
Predmet popisa su skoro svi proizvodi, a vreme popisa je 01.01.2002.godine.
Za proizvode kod kojih se ne menja ukupna stopa poreza na promet ne vrši se ni promena maloprodajne cene.
Za proizvode kod kojih se ukida porez na promet do nove maloprodajne cene dolazi se množenjem tekuće cene koeficijentom 0,8333.
U cilju pravilnog iskazivanja i vođenja poreske evidencije, neophodno je izvršiti popis i razgraničenje na:
- artikle sa porezom od 20%,
- artikle sa faznim (prenetim) porezom, (kafa, cigarete, alkoholna pića)
- artikle bez poreza na promet,
- artikle koji se u 2001.g. bili oporezovani a od 1.1.2002. su bez poreza na promet.
Do premene grupa artikla došlo je samo kod grupa koje su po novim stopama podeljene, i to:
- 807, ranije VOĆE I PROIZVODI OD VOĆA, a sada samo PROIZVODI OD VOĆA, dok za voće morate koristiti neku od sledećih grupa:
1101 JUŽNO VOĆE,
1102 ORAH, BADEM,LEŠNIK,KESTEN,ROGAČ
1103 JAGODASTO VOĆE, SVEŽE SMOK.
1104 JABUKE, KRUŠKE, ŠLJIVE, DUNJE. LUBEN
1105 KOŠTIČAVO VOĆE (KAJS,BRES.TRE...)
1106 SUŠENO VOĆE – ŠLJIVE
1107 SUŠENO VOĆE – SMOKVE I OSTALO
1108 EGZOTIČNO VOĆE
1109 OSTALO SVEŽE VOĆE
- 808, ranije MESO I MESNE PRERAĐEVINE, a sada samo MESNE PRERAĐEVINE, dok za meso morate da koristite neku od sledećih grupa:
1701 MESO SVEŽE
1702 RIBA SVEŽA
1703 RIBA SMRZNUTA
1704 RIBA SUŠENA
1705 SLANINA SVEŽA,LOJ,SALO,MAST
1706 SUHOMESNATI PROIZV,VAKUM.MESO
1707 OSTALI PROIZVODI OD MESA
- 823 – ranije UGALJ I OGREVNO DRVO, a sada samo OGREVNO DRVO, a za UGALJ je potrebno koristiti neku od sledećih šifara:
2101 UGALJ DRVENI RINFUZ
2102 UGALJ U VREĆAMA
2103 UGALJ LIGNIT U FINFUZI
2104 OSTALI UGALJ
2105 OGREVNO DRVO
Obzirom da je Vlada Republike Srbije u Službenom glasniku broj 68 od 04.12.2001.g. objavila Uredbu o količini rashoda na koji se ne plaća porez na promet proizvoda, ovo je i mogućnost da se artikli razvrstaju na grupe artikala u skladu sa navedenom uredbom, i tako izvrši popis i razgraničenje zaliha. U našem programskom paketu BusinessWare uveli smo i mogućnost praćenja zaduženja po maloprodajnim i velikoprodajnim objektima po ovim grupama (videti poseban članak u ovom biltenu).
Posle sprovedenog popisa i zaključka godine, zbog promene u strukturi poreza – prelazak sa 17 + 3 na jedinstvenu stopu od 20% potrebno je proći kroz opciju nivelacija cena, sa promenom cena kod artikala kod kojih je došlo do smanjenja stope poreza – ukidanje i sa mogućnošću prebacivanja – promene poreskih grupa za artikle za koje želite da pratite zaduženje zbog izračunavanja dozvoljenog kala, rastura i loma.
MALOPRODAJA
KALKULACIJE
NIVELACIJA CENA
- datum naloga, knjiženja i nivelacije 01.01.2002.g.
- vrsta prometa 11 NIVELACIJA
- grupa artikla PORESKA GRUPA
- količina za nivelaciju: kod artikla koje unosite zbirno ovde unesite količinu 1 a u polju stara cena unesite staru vrednost, i u polju nova cena unesite novu vrednost, a artikle koje pratite po količini unesite konkretne podatke.
- Nova grupa artikla – ukoliko menjate poresku grupu ovde unesite novu grupu artikla
- Opis – unosimo naziv artikla ili kratak opis da znamo šta je sadržano u stavci, ili pak oznaku tarife i td.
Po završetku knjiženja na meniju
MALOPRODAJA
ISPISI
NIVELACIJA, POPISA
možemo ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti.
Zbog promene stope poreza na promet prilikom prve akontacije nemoguće je uzeti stope poreza koje su važile za prethodnu godinu, tj. na dan 31.12.2001.g. već ćemo 15.01.2002.g. sračunati nove preračuante stope na bazi početnog stanja i prometa za period 1.1.-15.01.2002.g.
Kod ukalkulisane metode javiće se razlika poreza, tj. više plaćen poreza na račune saveznog poreza za iznod poreza u zalihama, o čemu treba konsultovati poreski organ radi dogovora o načinu regulisanja ovog poreza, eventualnog povraćaja ili preknjižavanja.
MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO
Posle sprovedenog popisa u materijalnom knjigovodstvu pre početka knjiženja promena u novoj 2002.g., ukoliko želimo da pratimo promet artikala po grupama za dozvoljeni kalo rastur, kvar i lom potrebno je da izvršimo promenu, tj. usaglašenje poreskih grupa za svaki artikal u svakom magacinu.
Da nebismo prolazili kroz svaki artikal ručno, napravili smo servisni program koji se nalazi ma meniju
MATERIJALNO / SERVISI / PROMENA GRUPE ARTIKLA
koji automatski čita magacin koji želite i pita vas za promenu poreske grupe. Po završetku promene nastavljamo sa redovnim knjiženjem.
Za artikle koje u magacinskom vodimo sa ukalkulisanim porezom na promet (cigarete, rakija, pivo, vino i kafa) potrebno je da prođemo kroz program za nivelaciju da bi se izvršilo preračunavanje ukalkulisanog poreza na uplatne račune, i to kroz meni
MATERIJALNO
KNJIŽENJE
ULAZ, IZLAZ, FAKTURISANJE
Datum naloga, knjiženja, dokumenta 01.01.2002.g.
Vrsta promet 48 NIVELACIJA CENA
Potrebno je proći sve navedene artikle, bez obzira dali se vrši promena cene ili ne.
Kroz meni
MATERIJALNO
PREGLEDI ZALIHA
ISPIS KALKULACIJA,
izvršićete ispis kalkulacije u kojoj ste vršili nivelaciju, gde će na kraju biti ispisani potrebni podaci, a ukoliko ne menjate cenu ukupna vrednost svih podataka bi trebala da bude 0.
U Službenom glasniku 70/01 od 13.12.2001.g. objavljen je novi Zakon o radu, koji je, možemo slobodno reći, neke oblasti rada i radnih odnosa rešio na mnogo drugačiji i radikalniji način nego do sada.
Ono što je u ovom članku za nas najiteresantnije je oblast zarade i naknade zarada. Zarada, naknada zarade i druga primanja zaposlebnih obrađena su i regulisana članovima 81. do 92. ovog Zakona.
Osnovna karatkeristika ovog dela Zakona jesu suštinski nova rešenja. Odredbe o obavezi pridržavanja Opšteg, Posebnog i drugih kolektivnih ugovora je skinuta, tj. postoji samo za preduzeća članice i potpisnice ugovora, dok je ostalim subjektima ostavljena mogućnost samostalnog uređenja pitanja rada i zarada.
Zakonodavac je ostavio subjektima – poslodavcu i zaposlenom puno pravo dogovora oko zarade, s tim da neophodno poštovanje minimalne zarade koju će objavljivati Vlada Republike. Novim Zakonom nisu predviđeni nikakvi elementi utvrđivanja zarade već je to prepušteno da se reguliše ugovorom o radu ili prvalnikom.
Prema članu 81. stav 3 Zakona, zarada se sastoji:
1) od zarade koju je zaposleni ostvario
- za obavljeni rad
- za vreme provedeno na radu
2) od uvećane zarade, za
- prekovremeni rad
- rad na dane praznika koji je neradni dan
- noćni rad
- rad u smenama i
- drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu
3) od naknade zarade za
- državni praznik koji je neradni dan
- godišnji odmor
- plaćeno odsustvo
- vojna vežba
- odzivanje na poziv državnih organa
- bolovanje
- prinudni odmor
- prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca, i
4) drugih primanja predviđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.
Po starom zakonu, u novi zakon nisu kao obaveza uvršteni:
- minuli rad
- ishrana u toku rada (topli obrok)
- regeres za godišnji odmor
- terenski dodatak
ali je zato u okviru alineje 4 data mogućnost dogovora radnika i poslodavca za uvođenje nekih od navedenih ili nekih novih naknada radnika.
Ukoliko se opštim aktom ili ugovorom o radu predividi neka obaveza zarade ili drugih primanja ista je obavezujuća za poslodavca.
Osnovnu zaradu ubuduće dogovaraju zaposleni i poslodavac koja ne može biti niža od minimalne zarade koju utvrđuje i objavljuje Vlada. Pod zaradom se podrazumeva bruto zarada.
Druga primanja, kao što su otremnina za penziju, solidarna pomoć, jubilarne nagrade, pomoći u slučaju smrti zaposlenog ili ćlana njegove uže porodice više nisu obaveza poslodavca, već samo mogućnost poslodavca da isplati.
Naravno, da bi mogli da poštujemo odrebe ovog zakona potrebno je doneti niz normativnh akata u preduzeću, a stare ugovore staviti van snage. Dok se ne potpišu novi opšti akti (Pravilnk o radu...) i ugovori o radu, postoji obaveza poslodavca da poštuje ranije potpisane ugorvore o radu i kolektivne ugovore, ali samo u delu koji nisu u suprotnosti sa Zakonom.
Zakonodavac nije postavio obavezu zaključivanja novih ugovora sa radnicima, već je moguće nastaviti dalje rad i sa starim ugovorima, ali to znači i dalje obavezu poslodavca za isplatu svih zarada, naknada i dodataka predviđenih tim ugovorima koji nisu u suprotnosti sa Zakonom, pa samim tim i cene rada. Smatramo da ipak treba što pre pristupiti izradi novih normativnih akata, a pre svega zato što cene rada objavljene do 21.12.2001.g. ostaju kao zadnje i više se neće objavljivati nove, pa može doći do značajnih problema u isplati zarada.
U skladu sa napred iznetim, nema potrebe više tumačiti da li topli obrok ide za dane državnog praznika ili ne, ili pak za vreme gorišnjeg odmora, šta je osnovica za minuli rad ili neka druga pitanja, već je potrebno što pre ovu oblast urediti novim ugovorima i drugim normativnim aktima u kojima precizno treba reći koje su sve vrste rada i zarada i koja zarada na koju utiče i kako. Odmah po donošenju takvih pravilika i ugovora potrebno je da se obratite vašem dobavljaču ili direktno našoj firmi radi usaglašenja programa za obračun plata sa vašim pravilnikom, ugovorom i drugim aktima.
Na kraju natpisa ukratko ćemo i o jednoj veom bitnoj izmeni. Naime u delu kaznenih odrdbi došlo je do višestrukog povećanja kazni za poslodavca i odgovornog radnika za nepridržavanje odredbi zakona. Među mnogobrojnim kaznama je i kazna od 100.000 do 200.000 dinara ako do dana prestanka radnog odnosa zaposlenom ne izvrši isplatu svih dospelih zarada i drugih primanja, kao i kazna u iznosu od 10.000 dinara ako zaposlenom ne dostavi obračun zarade.Pre zaključka poslovne godine obavezno se mora ispoštovati sledeći red postupaka:
- izrada svih akontacija poreza na promet za prethodnu godinu;
- izmirivanje obaveza po osnovu akontacije poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;
- izrada periodičnog obračuna (kumulativnog obračuna) poreza na promet;
- izmirivanje obaveza po osnovu periodičnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;
- izrada popisa robe u svim maloprodajnim objektima;
- izrada konačnog obračuna poreza na promet;
- izvršenje obaveza po osnovu konačnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na odgovarajućim poreskim karticama;
- zaštitno snimanje podataka na nekom od medijuma;
- zaključak stare poslovne godine.
Popis robe treba izvršiti u svim maloprodajnim objektima koji imaju zalihe na dan 31.12.. Popis treba uneti na opciju sa menija:
MALOPRODAJA / POPISI / Popis robe
Nakon unešenog popisa popisna lista se može odštampati na istom meniju:
MALOPRODAJA / POPISI / Popisne liste
Maloprodajni objekti koji su radili u toku godine i prekinuli sa radom isto u toku godine imaju poseban tretman kod popisivanja. Naime opcije za konačni obračun poreza i zatvaranje godine zahtevaju urađene popise za sve maloprodajne objekte, pa je to iz tog razloga. Kako ovakvi objekti nemaju zalihe za popis onda je praktično nemoguće uraditi popis u tim objektima. Zato je uvedena nova opcija za simulaciju popisa u ovim objektima i nalazi se na meniju za popise:
MALOPRODAJA / POPISI / Zatvaranje objekta
Ova opcija ne proverava zalihe u maloprodajnom objektu, pa je njome praktično moguće uraditi zatvaranje bilo kog objekta i iz tog razloga treba voditi računa. Kao što je gore pomenuto nakon unosa popisa (i zatvaranju objekata koji su prestali sa radom) moguć je rad konačnog obračuna poreza i zaključak poslovne godine.
Nakon zaključka stare poslovne godine i otvaranja nove poslovne godine biće urađeno:
- prenos zaliha po popisu (kod zatvorenih objekata neće biti preneto nikakvo stanje);
- sva knjiženja u novoj godini, knjižena pre zaključka poslovne godine, biće preneta u novu poslovnu godinu i pri tome će zadržati brojeve u trgovačkoj knjizi;
- popis (početno stanje) će dobiti novi redni broj u trgovačkoj knjizi, što apsolutno neće remetiti ništa u daljim obračunima i knjiženjima;
- u poreskim karticama biće prenešena samo pozitivna salda po poreskim računima;
- stara poslovna godina u maloprodaji biće vidljiva, na već poznati način, iz programa ARHIVA.
Tek nakon zaključene stare i otvorene nove poslovne godine mogu se raditi akontacije poreza na promet u novoj godini.
Pre početka unosa i obrade popisa kao uslova za zaključak godine potrebno je izvršiti sva knjiženja u svim magacinima, a koja se odnose na tekuću poslovnu godinu. Takođe treba izvršiti rasknjižavanje svih rashoda, otpisa i drugih preknjižavanja sa artikla na artikal. Podrzumeva se da posle svih knjiženja treba izvršiti i slaganje podatka u finansijskom knjigovodstvu (konta zalihe) i vrednosti zaliha (svih artikala), pa tek po usaglašenju ovih podataka pristupiti daljem radu.
Ukoliko se nekada desilo da ste imali negativne zalihe, tj. da ste prvo knjižili izlaz pa onda ulaz, moguće je da je došlo do neslaganja u odnosu količina * cena i vrednosti zaliha. U tom slučaju potrebno je izvršiti i finansijsku nivelaciju na meniju:
MATERIJALNO / KNJIŽENJE / Finansijska nivelacija
Ovaj program uporedjuje vrednost zaliha sa rezultatom količina * cena, i ukoliko ima odstupanja svodi vrednost zaliha na rezultat količina * cena, a razliku knjiži kao nivelaciju. Na meniju:
MATERIJALNO / PERIODIČNE OBRADE / Liste za popis
možete izvršiti ispis popisnih listi za komisije za popis. Ispis ovih listi nije vezan za završetak knjiženja u materijalnom knjigovodstvu. Ove popisne liste služe komisiji za popis. Ukoliko se kasnije u toku meseca, a posle odštampavanja ovih listi, desi da se otvori novi artikal, komisija isti treba da dopiše na popisne liste.
Po završteku svih knjiženja i izrade Finansijske nivelacije radimo popis i obradu popisa. Obradu svih podataka moguće je vršiti odjednom za sve magacine, ili pojedinačno magacin po magacin. Bitno je samo da se sledi red radnji za svaki magacin i da se ne preskoči neka od datih opcija.
MATERIJALNO / PERIODIČNE OBRADE / Knjižno stanje (OBAVEZNO POZVATI OVAJ PROGRAM)
On vrši prenos knjižnog – knjigovodstvenog stanja u stvarno stanje, tako da se prilikom unosa popisa unose samo artikli koji imaju različito stanje od knjižnog. Nema potrebe pozivati svaki artikal. Obradu knjižnog stanja moguće je vršiti odjednom za sve magacine ili svaki magacin pojedinačno.
Unos popisa
Ovim programom se vrši unos stvarnog stanja po popisu za magacine za koje je urađen prenos knjižnog stanja u stvarno stanje. Može da se vrši unos svih artikala, a može i unos samo artikala čije se stvarno stanje razlikuje od knjižnog stanja.
Popisne liste
Vrši se ispis popisnih listi sa obračunom viškova i manjkova. Ukoliko pregledom ovih listi ustanovimo da smo negde u unosu podataka pogrešili, vraćamo se na unos popisa, i unosimo ispravno stanje gde smo pogrešili, ponovo ispisujemo popisne liste i tako dalje sve dok nam obračun popisa ne bude u redu.
Knjiženje viškova i manjkova
Ukoliko ste prilikom prepisa knjižnog u stvarno stanje uzeli opciju «svi magacini», onda je potrebno da pre ovoga programa izvšite unos popisa i ispis popisnih listi za sve magacine, pa tek kada sve popisne liste budu u redu pozivate ovaj program i vršite rasknjiženje viškova i manjkova na kartici artikla.
Ukoliko ste izabrali opciju «magacin po magacin» onda je potrebno završtiti sve programe (Knjižno stanje, Unos popisa, Popisne liste, i ukoliko ima viškova i manjkova Knjiženje viškova i manjkova), pa se onda vraćate na isti postupak za drugi magacin. Prilikom obrade popisa za svaki magacin posebno potrebno je posebno voditi računa da se ne preskoči neki magacin.
Ukoliko ste izabrali opciju obrade za sve magacine odjednom, onda se pojedinačno može vršiti unos popisa i ispis popisnih listi, a obrada viškova i manjkova po završetku svih magacina.
Po zavšetku obrade popisa vršimo ispis dnevnika rada i prepis podataka u finansikog knjigovodstvo. Prepis će biti urađen ukoliko postoje veze za knjiženje viškova i manjkova. Ukoliko ne postoje na obračunu popisa imate iznose viškova i manjkova, i iste treba proknjižiti u finansijsko knjigovodstvo.
Kada ste izvšitili unos i obradu popisa za sve magacine prelazimo na ZAKLJUČAK GODINE. Prilikom zaključka godine vrši se ispis stanja magacina, kartice artikla, stanja u magacinu po račuopolagačima i kartice po računopolagačima. Ovako ispisani podaci se zajedno sa bazama prebacuju se na poddirektorijum MATnn, gde je nn oznaka poslovne godine.
Po završetku obrade pregled podataka ranijih godina moguć je komandom:
sa tekućeg direktorijuma.
Upozoravamo vas da čuvanje ovako “odštampanih” podataka na disku nije pouzdano, a još manje je pouzdano iste snimiti na disketu. Preporučujemo da se isti prekopiraju na neki od pouzdanijih medija, kao što je Compact Disk (CD), eventualno ZIP drive ili pak izvršiti odštampavanje istih na papiru. Obaveza čuvanja i zaštite podataka prethodnih godina je u vašoj nadležnosti i vi preuzimate odgovornost za bezbednost podataka ranijih godina.
U sklopu godišnih i periodičnih obrada, programskim paketom BusinessWare Finex predviđen je ispis obrazaca Bilansa uspeha, Bilansa stanja i Aneksa. Da bi ispis obrazaca bio uspešan, kao i sam zaključak godine potrebno je pridržavati se određenih pravila.
U okviru knjiženja i ispisom stanja konta potrebno je utvrditi rezultat poslovanja i isknjižiti isti potrebnim stavovima:
- obračun i knjiženje odstupanja, razlike u ceni, poreza, amortizacije, revalorizacije i dr.
- utvrditi rezultat poslovanja
- proknjižiti prenos troškova stavovima 7.../590
- proknjižiti prenos prihoda stavovima 690/7...
- izvršiti utvrđivanje i knjiženje rezultata u okviru klase 7
- rasporediti rezultat sa klase 7 na dobit ili gubitak
Po završetku ovih stavova radi se ispis bilanasa:
- bilBilans uspeha – Pre puštanja pripreme i ispisa Bilansa uspeha potrebno je proveriti da li sva konta imaju odgovarajući saldo (naročito kupci, dobavljači, avansi i dr.), ukoliko ima potrebe iste prekinjižiti (avansi, krediti i dr.). Po utvrđivanju pravilnog salda na meniju:
FINANSIJSKO / BILANSI / Priprema i ispis BU
- vršimo pripremu podataka za ispis Bilansa uspeha i ispis istog. Ukoliko podaci u bilansu prilikom zaokruživanja u 000 dinara imaju odstupanja, programom:
Unos / ispravka BIL
- vršimo eventualne ispravke ali samo iznosa u 000 dinara. Po završetku ispravke vršimo ispis obrasca Bilansa uspeha programom
Ispis BU
- gde vršimo ispis podataka u skladu sa ispravkama koje smo uradili. Ukoliko opet postoji neko odstupanje istim postupkom vršimo potrebne izmene.
Napominjem da posle izvršenih izmena pozivamo program Ispis BU, bez programa Priprema i ispis BU, jer ukoliko bi smo pozvali ovaj program, onda bi smo poništili efekat urađenih izmena.
Na isti način vršimo ispis i ispravku Bilansa uspeha u okviru menija:
FINANSIJSKO / BILANSI / Priprema i ispis BS
FINANSIJSKO / BILANSI / Ispis BS,
a korekture zbog zaorkužavanja u 000 dinara vršimo programom:
Unos/ispravka BIL
Pre ispisa Bilansa stanja potrebno je takođe proveriti da li sva konta imaju pravilan saldo. Ukoliko neki konto ima negativan saldo, tj. suprotno nego što treba prenosom konta na odgovarajući suprotni konto regulišemo ispis bilansa. Ukoliko ste vršili otvaranje konta ISPRAVKE VREDNOSTI, potrebno je proveriti da li ste pravilno uneli oznaku AOP za taj konto, jer ukoliko nije uneta oznaka AOP, program će taj konto uzeti u okviru salda sa osnovnim kontom, a ne kao konto ispravke vrednosti.
Ukoliko ne postoje uporedni podaci za obrasce Bilans uspeha i Bilans stanja, unos istih je moguće uraditi programom:
FINANSIJSKO / BILANSI / Unos/ispravka BIL
gde vršimo unos potrebnih podataka na određeni dan.
Ispis Anex-a vršimo programom:
FINANSIJSKO / BILANSI / Ispis ANEKS I
gde se vrši samo ispis blanko obrasca ANEKS I, a popunu podataka vršimo ručno.
ZAKLJUČAK GODINE U FINANSIJKOM KNJIGOVODSTVU
Po završetku ispisa obrazaca bilansa pristupamo ZAKLJUČKU GODINE putem menija:
FINANSIJSKO / ZAKLJUČAK GODINE / Zatvaranje klasa
- vršimo rasknjižavanje (zatvaranje) u okviru klasa 5, 6, 7, i 9, tj. program vrši knjiženje na teret svakog konta u okvru klase 5 i u korist konta 590, u korist svakog konta u okviru klase 6 i na teret konta 690, zatvara sva konta u okviru klase 7 i sva konta u okviru klase 9 – datum naloga 31.12., a broj naloga ZAKLJ
- vršimo zatvaranje glavne knjige, gde program čita stanje svakog konta glavne knjige i knjiži stavove za zatvarnje glavne knjige. Datum naloga je 31.12., a broj naloga ZAKLUCAK.
Ukoliko želite da vi sami ručno zatvorite glavnu knjigu, zbog prepisa početnog stanja i ispisa podataka za pregled potrebno je da se držite pravila o datumu i broju naloga.
. Po završetku ovog knjiženja programom:
Zaključak godine
vršimo:
- ispis kartice partnera na svim kontima koja su proglašena analitičkim kontima
- ispis stanja partnera na svim kontima koja su proglašena analitičkim kontima
- ispis stanja svih konta
- ispis zaključnog lista
- zatvaranje svih ostalih konta – klasa
- ispis svih knjiženja na kontima (kartica konta)
- ispis stanja svih naloga za knjiženje
- ispis svih naloga po stavkama - analitički
- ispis kartice konta glavne knjige (sintetička kartica)
- ispis naloga – sintetika
- ispis dnevnika knjiženja po danima
- ispis poreske kartice za konta koja ste proglasili za način 4
- ukoliko imate programski paket osnovna sredstva vrši se i ispis kartica osnovnih sredstava, stanja osnovnih sredstava i popisa osnovnih sredstava
Po završetku ovih ispisa vrši se prenos podataka na poddirektorijum FINnn gde je nn oznaka godine, i prepis svih podataka i urađenih ispisa na isti. Zatim program vrši prenos početnog stanja po kontima u novu poslovnu godinu, u skladu sa načinom kako smo naveli u matičnim podacima konta (stanje konta, stanje partnera na kontu, otvorene stavke po partnerima na kontu, stanje po mestima troškova po partnerima na kontu, otvorene stavke po mestima troškova po partnerima na kontu, stanje po broju dokumenta – poreski račun), a po završetku ovog prenosa proveravamo da li je bilo knjiženja u novoj poslovnoj godini, i ukoliko je bilo vršimo prenos svih knjiženja u novu godinu.
Po završetku obrade pregled podataka ranijih godina moguć je komandom:
sa tekućeg direktorijuma. Upozoravamo vas da čuvanje ovako “odštampanih” podataka na disku nije pouzdano, a još manje je pouzdano iste snimiti na disketu. Preporučujemo da se isti prekopiraju na neki od pouzdanijih medija, kao što je Compact Disk (CD), eventualno ZIP drive ili pak izvršiti odštampavanje istih na papiru. Obaveza čuvanja i zaštite podataka prethodnih godina je u vašoj nadležnosti i vi preuzimate odgovornost za bezbednost podataka ranijih godina.
Prilikom zaključivanja poslovne godine podatke iz stare poslovne godine je potrebno arhivirati - odštampati bilo na papiru bilo na nekom od magnetnih medija. Ispis podataka za štampanje je automatsko prilikom zaključivanja godine u svakom od delova paketa BusinessWare.
DOS verzija
Zapravo zaključivanjem se ispisuju svi podaci iz evidencija u datoteke na disku tako da se mogu pregledati bilo kojim programom za pregled tekstualnih datoteka. Prilikom arhiviranja se kreira program ARHIVA.BAT kojim se mogu pregledati arhivirani podaci i koji ostaje u trajnom vlasništvu imaoca arhiviranih podataka.
Program za pregled arhiva se poziva tako što se nalazite na dirktorijumu tekuće godine firme za koju se vodi knjigovodstvo i iz DOS prompta otkucate
ARHIVA
nakon čega ne treba zaboraviti da pritisnemo Enter dirku. Program je sam dovoljno intuitivan da ga nećemo objašnjavati. Pojedine opcije se biraju tako što se pritisne broj ili znak na tastaturi bez pritiskanja Enter dirke. Najpre se mora izabrati poslovna godina koju hoćemo da gledamo, a zatim poslovna evidencija. Sam uvid arhiva vrši se poznatim programom LIST.
Često puta potrebno je pronaći neko pojavljivanje nekih znakova (nekog teksta) u arhivi programom LIST, kao što je to slučaj sa pregledom arhive kupaca i dobavljača. Na slici su dati podaci koji su dobijeni iz opcije sa menija:
1. Kartica partnera
Kada se pritisne “1” dobija se:
LIST 1 10-31-97 19:44 FIN93\KARTPP.TXT
Firma "MOJA FIRMA" 93
Konto 041000 ULOZENA SREDSTVA U BANKE N.P
19350 KNJAŽEVAC tel.
KARTICA PARTNERA NA KONTU PO DATUMU NALOGA OD 01/01/93 DO 31/12/93
Software by Micro Business
***********************************************************
Nalog i datum Vez.dok Dokument i datum Duguje Potražuje
***********************************************************
1 10193 1 10193 ,01
5/11 310393 8/11 150393 1,14
5/27 310393 3651 110393 1,09
1/243 251093 243 251093 500.000,00
DEN 131293 131293 131293 131293 500.002,24-
DEN 131293 131293 131293 131293 1,00
===================================================
UKUPNO ZA PARTNERA 1,00
SALDO PARTNERA 1,00
UKUPNO NA KONTU 1,00
Command *** Top of file *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help
Ovo je poznati izgled programa LIST. U poslednjoj liniji na ekranu nalazi se komandna linija programa LIST. Ukoliko želimo da pretražujemo kartice partnera (kupaca i dobavljača) potrebno je otkucati slovo “S” ili “s” da bi se pristupilo pretraživanju. Poslednja linija na ekranu promeniće izgled i sada će se od Vas zahtevati da otkucate tekst ili znakove koje želite tražiti u ovoj arhivi. Poslednja linija će izgledati ovako sa ukucanim znakovima “MOJ DOBAVLJAC” koje želimo da program LIST pronađe u arhivi:
Nakon ukucanih znakova potrebno je pritisnuti Enter kako bi započelo ptretraživanje. U toku pretraživanja u donjem levom uglu biće ispisano:
Looking
što je znak da se vrši pretraživanje. Kada se željeni tekst pronađe biće vidno istaknut na ekranu, a ukoliko se ne nađe, poslednja linija ekrana će izgledati ovako:
Treba napomenuti da će se pronaći bilo koje pojavljivanje ukucanog teksta koje može biti sadržano i u nekom drugom kontekstu. Ukoliko nismo zadovoljni pronađenim, možemo izvršiti pretraživanje dalje, naniže, kroz arhivu pritiskom na dirku “F3”, sve dok ne pronađemo željeni podatak. Ovo je traženje nekog podatka s početka ka kraju arhive i isto je moguće učiniti samo obrnuto: s kraja ka početku arhive. Postupak je isti samo što se namesto funkcijske dirke “F3” kuca dirka “F9”. U toku pretraživanja moguće je naizmenično koristiti tastere “F3” i “F9” za pretraživanje “na dole” i “na gore”.
Što se tiče sistema pretraživanja, uvek kada treba tražiti neki podatak potrebno je najpre proveriti da li ga ima u stanjima. To znači ukoliko tražite poslovnog partnera, potrebno je prvo proveriti da li postoji u stanju partnera, ili pak ako tražite karticu nekog artikla potrebno je prvo proveriti u stanju skladišta da li artikal uopšte postoji. Arhive sa stanjima obično su mnogo kraće za pretraživanja i mogu pružiti maltene trenutne informacije o onome šta tražimo. Tako ako želimo da tražimo neku karticu konta u arhivi kartica konta, potrebno je otići i proveriti stanje konta da li je na tom kontu uopšte knjiženo u arhiviranoj godini, jer je to mnogo brži način od beskonačnog pretraživanja arhiva kartica konta.
Iz programa LIST, o kome smo do sada govorili, moguće je vršiti i ispis na lokalnom štampaču. Ispis se vrši na taj način što se ispisuje sadržaj ekrana, tako da je najpre potrebno dovesti na početak ekrana mesto u arhivi odakle želimo da ispis počne. U tu svrhu najbolje je na početak ekrana dovesti (kursorskim strelicama) početak kartice, s obzirom da se na početku kartice nalaze kontrolni kodovi koji će Vaš štampač podesiti za ispis. Ovo treba da bude obavezujuće ukoliko želite da Vaš odštampani dokument dobije formu onoga na ekranu. Svi ispisi se rade na papiru 240x12” (A4), izuzev arhive zaključnog lista za koji se mora postaviti 380x12” (A3) papir.
Samo štampanje započinje, nakon pozicioniranja dokumenta i uključenja štampača, pritiskom na dirku “P” ili “p”. Program LIST će odštampati samo sadržaj do dna ekrana, pa za nastavak štampanja treba pritisnuti dirku Enter ili PageDown. Štampanje prekidamo tako što ponovo pritisnemo dirku “P” ili “p”, što znači da naizmenično pritiskanje ovog slova uključuje, odnosno isključuje štampanje. Nadamo se da će ovo uputstvo pomoći da se lako snalazite u pretraživanju Vaših arhiviranih podataka.
Izlazak iz programa LIST je pritiskom na dirku <ESC>, ili dirku “X”, uz uslov da je u zadnjem redu na ekranu reč COMMAND, tj. zadnji red treba da izgleda ovako:
Ukoliko vam nešto nije jasno, pritiskom dirke “?” ili “H” dobićete na ekranu kompletan Help za rad sa programom List na engleskom jeziku.
BuinessWare 2000™ Pregled Arhiva je program namenjen korisnicima računovodstvenog programskog paketa BusinessWare™ i služi za pregled arhiva iz prethodnih godina. Program pripada novoj generaciji softvera, radi samo u Windows okruženju i treba da korisnicima omogući lakši, udobniji i efikasniji uvid u arhive.
Instalacija programa
Ubacite CD "Knjigovodstvena arhiva" u CD uređaj;
Otvorite ikonu My Computer (dupli klik mišem);
U prozoru My Computer pronađite i otvorite ikonu CD uređaja na kojoj piše "Arhiva";
Kada otvorite sadržaj CD-a, pronađite i otvorite direktorijum (folder) WinPrArh;
Pronađite i pokrenite program SETUP;
Po završenoj instalaciji možete startovati program klikom na dugme START i odabiranjem opcije iz Windows menija: PROGRAMS > BusinessWare 2000 > Pregled Arhiva.
Prilikom prvog startovanja programa potrebno je izvršiti konfiguraciju arhiva,program automatski startuje modul za konfiguraciju, klikom na dugme Nova arhiva otvara se deo za upis nove arhive u polje naziv arhive upišite opisni naziv Vaše arhive, na levoj strani izaberite CD uređaj, kada ste pravilno izabrali u polju Arhivski direktorijum treba da piše npr. "d:\", nakon toga pritisnite dugme upiši arhivu, zatim dugme izlaz.
Konfiguracija arhiva
Da bi program mogao uspešno da radio potrebno je pre početka upotrebe "konfigurisati arhive", tj. podesiti direktorijume sa arhivama.
Prilikom prvog startovanja programa, automatski će se startovati i program za konfiguraciju arhiva (slika 1.). Ukoliko korisnik ne unese ni jedan direktorijum sa arhivama program će prekinuti rad.
Pri startovanju konfiguracionog programa korisnik ima tabelarni pregled već upisanih arhiva i mogućnost da unese novu arhivu ili prekid rada konfiguracionog programa (slika 1.).
Pritiskom na dugme Nova Arhiva u donjem delu aktivnog programa pojavlju se polja za unos podataka (slika 2.). Program sam dodeljuje Oznaku (broj) Arhive (npr. ARHIVA1) i pozicionira se na polje za unos Naziva Arhive. U ovo polje korisnik unosi proizvoljni (opisni) naziv za Arhivu (npr. Radna Arhiva, Arhiva iz 1998 i sl.), jedino ograničenje je da naziv arhive ne može biti duži od 250 karaktera. U polje Arhivski direktorijum korisnik unosi putanju do direktorijuma sa arhivama, može je ukucati, ali je sigurnije da odgovarajući direktorijum izabere iz pregleda direktorijuma na levoj strani programa (Slika 3.).
Posle uspešnog unosa podataka korisnik pritiskom na dugme Upiši Arhivu vrši upis podataka u konfiguracionu datoteku i upisani podaci se pojavljuju u tabeli.
Pritiskom na dugme Izlaz, korisnik izlazi iz režima konfigurisanja, program nastavlja sa radom i odmah je moguć pregled novounetih arhiva.
Konfiguraciju Arhiva korisnik može izvršiti u bilo kom delu izvršavanja programa biranjem stavke Konfiguracija Arhiva iz menija Opcije.
Po startovanju, program na Navigatoru prikazuje pregled direktorijuma iz prvog definisanog Arhivskog Direktorijuma (slika1.). Klikom miša na odgovarajući direktorijum, korisnik dobija pregled sadržaja arhive (slika 2.).
Naziv arhive sadrži broj, koji označava poslovnu godinu, i vrstu knjigovodstva na koju se odnosi data arhiva (npr. "1999 Finansijsko knjigovodstvo"). Klikom miša na odgovarajuću stavku na donjem delu Navigatora pojavljuje se spisak Arhiva čiji se uvid može izvršiti klikom miša na naziv odgovarajuće arhive (npr. "Stanje partnera"), posle čega se sadržaj traženog dokumenta pojavljuje na desnoj strani programa i spreman je za pregled i štampu.
Program sadrži detaljno uputstvo za rad tako da korisnik može u svakom trenutku, pritiskom na taster F1 da dođe do informacija kako da izvrši određenu operaciju.
Ova godina je, kao što smo i predviđali, godina promena. Nakon promena u poreskom sistemu, o čemu smo pisali u jedanaestom broju, došlo je do daljih promena.
Naravno da ne izlazi Vaš i naš bilten samo kada su u pitanju promene u zakonodavstvu, već kada za to postoji dovoljan broj razloga. Upravo sada, ovoga juna gospodnje 2001. godine, ima i previše razloga za izlazak novog broja. Tu su izmene u platama, poreskim računima i po nama najvažniji događaj promene cena BusinessWare programskog paketa.
Potpuno smo svesni da je ovo totalno nepopularan potez, ali smo takođe svi zajedno svesni da je došlo do poskupljenja svega i svačega i da je ovaj potez praktično iznuđen. Prethodni cenovnik je aktuelan još s početka 1998. godine, kada su cene struje, životnih potrebština bile mnogo puta manje i kada je taj cenovnik potpuno odgovarao tom vremenu. Novi cenovnik ne odražava linearni skok cena, već se vodilo dosta računa o odmeravanju cena prema ciljnom tržištu.
U ovom broju takođe možete naži skoro sve informacije o saradnji sa Micro Business-om.
Od 1.juna stupili su na snagu Zakoni koji regulišu bruto sistem primanja. Ovim zakonom predviđeno je utrvrđivanje cene rada i obračun plate po bruto sistemu, tj. ugovara se cena rada u bruto iznosu, od koje se odbijaju porez na liča primanja i socijlani doprinosi na teret zaposlenog, a koji su različiti u kategorijama radnih odnosa, tj, po isplatiocima plata.
Druga velika izmena je određivanje šta čini platu – zaradu radnika, i pravo radnika na isplatu:
Propisani su i novi obrasci, nešto složeniji nego do sada, ali valja ćemo se snaći.
Najbitnije izmene su u domenu obaveze plaćanja pripadajućih doprinosa na platu radnika iako ona ne bude isplaćena. Naime, stvorena je obaveza poslodavcima da do 30-tog u mesecu izvrše uplatu pripadajućih doprinosa na zaradu radnika, iako platu nisu uplatili. Ova obaveza važi počev od plate za maj 2001.g.. Poslodavci koji kasne sa isplatom plata mogu u junu mesecu da krenu sa isplatom plate za maj, ali je potrebno da prethodno se sa drugim strukturama u firmi (sindikat, radnici) usaglase rokovi i dinamiku isplate zaostalih plata. Ukoliko to ne urade, u mesecu junu ih čeka plata koja je na redu i doprinosi za mesec maj, idućeg meseca opet i tako redom. Uplata doprinosa bez plate se ne smatra izmirenjem obaveze za doprinose za mesec, već se prilikom isplate zarade za konkretni mesec vrši konačan obračun doprinosa, a uplaćuje se razlika između obračunatih i ranije uplaćenih. Ovo je zbog toga što se uplata doprinosa vrši na propisane osnovice, a kod obračuna plate doprinosi se obračunavaju i uplaćuju na podatak koji je veći izmedju plate i osnovice. Takođe do promene obračunatog doprinosa može doći i zbog promene najnižih osnovica.
Još jedna pozitivnost koja je doneta je po pitanju promena osnovica. Naime sve osnovice se sada usaglašavaju tromesečeno, a ne kao ranije za I i II stepen svakog meseca, a za ostale stepene tromesečno. Ova promena je dobra jer produžava "vek trajanja plate", tj, obračun plate može da se radi bilo kad u periodu od 3 meseca i važiće.
Iako na prvi pogled male izmene, prelazak na bruto sistem otvara mnoga pitanja. Neka od njih su:
Ovo su samo neka od pitanja za koja očekujemo odgovore, ali su to istovremeno i veoma bitna pitanja jer mnoge stvari u samom sistemu obračuna, a najviše po pitanju programskog rešenja, zavise od toga.
U našem programskom paketu BusinessWare Payrol, pokušali smo, a nadam se i da smo uspeli, da donete Zakone ugradimo i omogućimo Vam lak i prijatan rad.
Vizuelno posmatrano, trudili smo se da po pitanju ekranskog rada i unosa nema nekih velikih promena. Najbitnije su sledeće stvari:
Osim ovih, drugih vizuelnih efekata nema.
Javljaju se određeni problemi u zaokružavanju kod obrasca OD, ali efekat je u principu 1 dinar, zbog toga što odredjene kolone imaju više sabiraka, pa u zavisnosti kako se izvrši zaokružavanje u njima tako se dobijaju podaci, ali nadamo se da Služba planog prometa neće praviti problema obzirom da je to normalno u slučajevima zaokružavanja.
Pre početka rada programskim paketom potrebno je izvršiti neka dodatna podešavanja u podacima o vrstama plaćanja. Postojeće vrste plaćanja treba grupisati po vrstama datim u Pravilniku za OD obrazac i pravilniku za OZ obrazac, kao i po potrebi otvoriti nove. Po ovom pitanju preporučujemo Vam da se obavezno konsultujete sa službom tehničke podrške naše firme.
Naravno ono što je možda najbitnije, ali nije od uticaja na rad našeg programa, potrebno je izvršiti usaglašenje sa Kolektivnim ugovorom po pitanju odredjivanja cene rada i prava na određene naknade.
Određivanjem plate i cene rada u bruto iznosu kao nepoznat javlja se podatak o neto zaradi, tj, zaradi koju zaposelni nosi kući. Ovaj iznos može mnogo da varira u zavisnosti da li je bruto ostvarena plata u okviru propisane osnovice za traženu kvalifikaciju radnika, ili mnogo ispod nje, ili pak, a što će sigurno biti redak slučaj, daleko veća od nje, tj, veća i od petostrukog iznosa proseka Republike.
Na ovako definisanu zaradu obaveze su:
Osnovica za ove doprinose je konkretna zarada ukoliko je ista veća od propisanih osnovica, a ukoliko je manja osnovica je propisana osnovica
Osnovica se računa isto kao i kod doprinosa na teret zaposlenog
Ne plaća se na bolovanje na teret Zavoda, naknade za rad invalida i porodiljsko odsustvo
Jedna još veoma bitna novina je data u Kolektivnom ugovoru, a to je mogućnost da poslodavac, u skladu sa rezultatom poslovanja, može da donese odluku o umanjenju cene rada firme u odnosu na gransku cenu rada najviše u iznosu do 30%, a što je veoma povoljno za naše uslove poslovanja i rezultate rada koje ostvarujemo.
U našem programskom paktu ugradili smo sve navedene izmene, ali smatramo da u veoma brzo treba da dođu još neka pojašnjenja vezana za obračun i isplatu plate, tako da očekujemo još izmena i dopuna programskog paketa u narednom periodu.
Ministar finansija i ekonomije, na osnovu člana 89. tačka 1. Zakona o javnim prihodima i javim rashodima ("Sl. glasnik RS", br. 76/91, 41/92, 18/93, 22/93, 37/93, 67/93, 45/94, 42/98, 54/99 i 22/2001) doneo je novu Naredbu o uplaćivanju određenih prihoda budžeta Republike, autonomne pokrajine, opština, gradova, grada Beograda i prihoda organizacija obaveznog socijalnog osiguranja
Naredba je objavljena u "Službenom glasniku RS", br. 25/2001.
Pregled uplatnih računa koji su vezani za obaveze koje su nastale po osnovu novog Zakona o akcizama ("Sl. gl. RS", br. 22/2001) i novog Zakona o porezu na promet ("Sl. gl. RS", br. 22/2001), dakle za obaveze koje su nastale od 1.04.2001. godine :
Red. broj | Naziv računa | Broj računa |
1 | 2 | 3 |
POREZ NA PROMET PROIZVODA |
|
|
1.
|
Porez na promet proizvoda (opšti režim) | 840-2026 |
2.
|
Porez na promet lekova sa posebne liste | 840-20278 |
3.
|
Porez na promet ostalih lekova, medicinskih sredstava, ortopedskih pomagala i sl. | 840-20283 |
4.
|
Porez na promet duvanskih prerađevina, alkoholnih pića i kafe | 840-20299 |
POREZ NA PROMET USLUGA |
|
|
1.
|
Porez na promet usluga prometa proizvoda na veliko | 840-22001 |
2.
|
Porez na promet komunalnih usluga | 840-22017 |
3.
|
Porez na promet finansijskih usluga (kamate za date kredite i pozajmice, bankarske i druge usluge, usluge platnog prometa, berzanske usluge i usluge osiguranja i reosiguranja) | 840-22022 |
4.
|
Porez na promet ugostiteljskih i turističkih usluga | 840-22038 |
5.
|
Porez na promet usluga organizovanja priredbi i estrada | 840-22043 |
6.
|
Porez na promet usluga priređivanja igara na sreću | 840-22293 |
7.
|
Porez na promet usluga od priređivanja igara na sreću pomoću automata, koji se plaća u paušalnom iznosu | 840-22288 |
8.
|
Porez na promet usluga u godišnjem paušalnom iznosu | 840-22300 |
9.
|
Porez na promet ostalih usluga | 840-2208 |
Uplate posebnog saveznog poreza
Za uplate obaveza po osnovu saveznog poreza na promet koriste se do sada važeći računi, tj.:
Računi za uplatu obaveza po osnovu propisa su računi koji su važili do 31.03.2001.g. tj. stari uplatni raÄuni po starim stopama.
Za obaveze koje su nastale a nisu plaćene do 31.03.2001. godine po osnovu "starog" Zakona o akcizama i porezu na promet ("Sl. gl. RS", br. 43/94, 53/95, ... i 25/2000), a biće plaćene u narednom periodu, koriste se računi koji su bili u upotrebi do 31.03.2001. godine. (Na ove račune uplaćuje se evenutalna razlika po periodičnom obračunu akontacija poreza na promet za januar - mart koji se podnosi 20.04.2001. godine).
Postupak sa promenom poreza u Poslovnom paketu BusinessWare:
- Pretplate poreza po kumulativnom obračunu 1-3.2001.g. preknjižite sa starih na nove uplatne račune (cigarete, kafu i alkohol na 20299, lekove sa posebne liste na 20278, ostale lekove, medicinska sredstva i ortopedska pomagala na 20283, a sve ostalo na 2026). Kod prenetog poreza ako je pretplata po osnovu uplate istu preknjižite kao uplatu, a ako je pretplata po osnovu plaćenog poreza dobavljačima isti proknjižite kao storno zaduženja.
- Prilikom izrade akontacija u pregledu – akontaciji pojaviće se novi i stari uplatni računi. Stari uplatni računi odnose se na popis zaliha, tj. Nivelaciju po popisu od 31.03.2001.g. Kod plaćanja poreza UKALKULISANOM METODOM iznosi na ovim uplatnim računima biće u minusu i predstavljaju vrednost poreza po starim uplatnim računima i njih treba dodati (pošto su iznosi negativani u suštini izvršiće se umanjenje) na vrednost dobivenu na nove uplatne račune i stope i to savezni porez sa 20236 na 21030, a republičke poreze po vrstama republičkih poreza (cigarette, kafu i alkohol na 20299, lekove sa posebne liste na 20278, ostale lekove, medicinska sredstva i ortopedska pomagala na 20283, a sve ostalo na 2026). Isti postupak treba sprovesti kod knjiženja poreza, i na starim uplatnim računima stornirati obvezu (vrsta knjiženja 1) a proknjižiti obavezu na nove uplatne račune, tako da poreske kartice daju zbireve koje dobijete na akontacijama. (MALOPRODAJA, POREZI, Knjiženje poreza)
- Kod obračuna poreza na alkoholna pića i cigarete poreska osnovica se može umanjiti za iznos posebnih naknada koje su sadržane u vrednost popisanih zaliha proizvoda na dan 01.04.2001.g. Mogućnost umanjenja prestaje kada se zalihe tih proizvoda utvrđene popisom utroše – prodaju. Podatke o iznosu takse dobićete ispisom Knjige poreza na promet za period 01.04 do 01.04.2001.g. Dobijeni iznos takse umanjite od poreske osnovice, ili, što je lakše, na dobijeni iznos primenite preračunatu stopu poreza od 14,1667 i 2,50 i tako dobijene iznose poreza umanjite od iznosa poreza dobivenih u akontaciji.
- U robno-materijalnom knjigovodstvu kod alkoholnih pića i cigareta potatke o posebnoj taksi na vrednost popisa morate izračunati sami na bazi popisa i količina zaliha po popisu.
Prema saopšrenju RZS br. 68 od 20.03. 2001. godine, prosečne BRUTO zarade u FEBRUARU su:
O P I S | XII/2000 | I/2001 | II/2001 | Indeksi | ||
5 : 3 | 5 : 4 | |||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
SRJ | Ukupno | 6.912 | ||||
Privreda | 6.390 | |||||
Neprivreda | 8.516 | |||||
Crna Gora | Ukupno | 12.395 | ||||
Privreda | 10.462 | |||||
Neprivreda | 16.516 | |||||
Republika Srbija | Ukupno | 6.477 | 6.091 | 6.546 | 101,1 | 107,5 |
Privreda | 6.101 | 5.952 | 6.463 | 105,9 | 108,6 | |
Neprivreda | 7.669 | 6.578 | 6.836 | 89,1 | 103,9 | |
Centralna Srbija | Ukupno | 6.218 | 5.928 | 6.273 | 100,9 | 105,8 |
Privreda | 5.776 | 5.727 | 6.155 | 106,6 | 107,5 | |
Neprivreda | 7.619 | 6.627 | 6.686 | 87,7 | 100,9 | |
Vojvodina | Ukupno | 7.191 | 6.543 | 7.299 | 101,5 | 111,5 |
Privreda | 6.997 | 6.573 | 7.314 | 104,5 | 111,3 | |
Neprivreda | 7.810 | 6.442 | 7.246 | 92,8 | 112,5 | |
Beograd | Ukupno | 7.846 | 7.278 | 7.778 | 99,1 | 106,9 |
Privreda | 7.354 | 7.182 | 7.884 | 107,2 | 109,8 | |
Neprivreda | 8.910 | 7.635 | 7.496 | 84,1 | 98,2 |
Početkom 1998. godine donet je cenovnik BusinessWare 4 koji je bio sastavljen na bazi poslovnih pokazatelja koji su u to vreme važili. Kao što svi znamo to je bio period pod sankcijama sa izrazito netržišnim mehanizmima koji su pratili našu ekonomiju, gde se standard građana merio potrošačkom korpom u čiji sastav su ulazili uglavnom proizvodi čija je cena bila pod kontrolom države.
Skidanjem sankcija međunarodne zajednice, ponovnom tržišnom orijentacijom došlo je do porasta cena, koje su bile merilo standarda u pređašnjem periodu, pa je moralo, nužno, doći i do promena cenovnika BusinessWare 4 programskih paketa. Cenovnik je radikalno promenjen u smislu povećanja cena i prestruktuiranja programskih paketa.
Naime BusinessWare Remote, programski paket za distribuciju podataka iz udaljenih skladišta, pripojen je BusinessWare Wizard programskom paketu. Treba napomenuti da ovaj programski paket jedini nije promenio cenu s obzirom da je postao nezaobilazni deo kupovine u najvećem broju slučajeva. Takođe je BusinessWare Lite dobio još jednog novog člana (BusinessWare Safe) i pritom neznatno poskupeo.
Novi cenovnik BusinessWare 4 će važiti od 1. juna 2001. godine. Treba napomenuti da će svi sklopljeni ugovori, pre ovog datuma biti ispoštovani i da će čak i stare ponude, koje su date neposredno pre povećanja cena biti važeće do 30. juna. Nadamo se da će ovo biti dovoljno dug period da se započeti poslovi realizuju po veoma povoljnim uslovima po za kupce BusinessWare 4 programskih paketa.
Uslovi prodaje BusinessWare 4 nisu menjani, pa tako i dalje ostaje na snazi maksimalni rabat kod avansnog plaćanja do 20% u slučaju kupovine najmanje 2 programska paketa. Takođe se nisu promenili ni uslovi “kreditiranja”, gde Micro Business prodaje BusinessWare na otplatu do 3 rate.
Treba napomenuti da će se povećanje cena odraziti neminovno na visinu paušalnog održavanja. O ovome će već biti reči u ovom biltenu.
· BusinessWare 4 Enterprise (enterprajz),Prva varijnta je se sastoji od mnoštva programskih paketa koji se mogu kupovati po izboru kupca. U prvoj varijanti može se kupiti najmanje samo jedan programski paket i kasnije se po potrebi mogu dokupiti dodatni programski paketi. Ovo je takozvana “Enterprise” varijanta za kupce koji imaju veći broj promena u računovodstvu ili sa specifičnim zahtevima.
· BusinessWare Lite,
· BusinessWare 4 (agencijska verzija).
Druga varijanta (Lite) je namenjena ciljnom tržištu sa malim brojem promena u knjigovodstvu sa ograničenjem na 7000 stavaka u finansijskom knjigovodstvu. Lite varijanta predstavlja skup programskih paketa iz Enterprise varijante koji su najpotrebniji malim preduzećima sa pomenutim ograničenjem. Treba napomenuti da nije moguć izbor programskih paketa kao u Enterprise varijanti, što znači da nije moguće odbaciti pojedine delove na račun smanjenja cene. Mnogo više o Lite varijanti možete pročitati u ovom biltenu, dok će ovde biti bačen akcenat na kupovinu delova programskog paketa u Enterprise i agencijskoj varijanti.
Treća varijanta BusinessWare-a je u suštini identična Enterprise varijanti sa dodatnim mogućnostima koje su potrebne agencijama za vođenje knjigovodstva. Agencijska verzija je 20% skuplja od Entrerprise verzije i s obzirom da je redak slučaj kupovine nije data u cenovniku. Kod agencijske verzije BusinessWare Administrator može samostalno otvarati knjigovodstva svojih komintenata i vršiti još neke radnje koje nisu moguće u Enterprise varijanti.
Cene koje su date u cenovniku su date za prva dva računara (ili operatera) u mreži. To je praktično donji limit u pogledu broja računara koji se mogu koristiti. Naravno da je moguć rad i na samo jednom računaru, što se u većini manjih preduzeća i čini. Za svaki dodatni računar (ili operatera) dodaje se cena iz poslednje kolone cenovnika, konkretno za svaki deo BusinessWare-a.
To znači ako se kupuje BusinessWare Finex po ceni od 900 DEM za, na primer 6 radnih stanica, cena BusinessWare Finex-a računaće se prema sledećem:
- za prva dva računara 900 DEM;
- za preostala četiri računara 90 DEM x 4 = 360 DEM dodatno.
---------------------------------------------------------------
UKUPNO za sva šest računara (radnih stanica) 1260 DEM.
Pod nekim brojem radnih stanica u mreži se podrazumeva broj radnih stanica koje istovremeno mogu raditi sa BusinessWare programskim paketom.
S obzirom da ima mnogo malih preduzeća kojima je potreban veći broj radnih stanica i da ovakav način računanja njima ne odgovara (krajnji iznos je prevelik) može se odobriti popust kod kupovine do 20%, ali samo ako se kupuje u paketu od najmanje dva proizvoda.
Recimo za kupovinu u paketu sledećih proizvoda iz BusinessWare paketa:
BusinessWare Finex,
BusinessWare Magic i
BusinessWare Trade
daje se popust do 20% za veoma mala preduzeća.
Potpunom otplatom kupljenih delova BusinessWare programskog paketa kupac postaje vlasnik licenci kupljenih delova. To znači da u fazi otplate korisnik ne može biti vlasnik licence, već samo nakon potpune otplate. Kada je u pitanju kupovina BusinessWare programskih paketa može se vršiti u nekoliko mesečnih rata (najčešće tri) i pri tome se gubi popust, ukoliko je postojao.
Tokom svog postojanja Micro Business je stalno menjao politiku održavanja svog softvera. Otvaranje prema svetu i skidanje sankcija su nametnule dilemu: dali se držati svojih načela ili usvojiti opšteprihvaćeni standard u svetu, kada je u pitanju održavanje softvera. Naravno nije bilo moguće tek tako usvojiti ni jedno, a ni drugo načelo. S obzirom da je naša ekonomija u tranziciji i da su česte promene u zakonodavstvu (ponekad i radikalne) to se neminovno odražava na poslovni softver, pa su troškovi oko implementacije zakonskih izmena izuzetno visoke. Zato je načinjen kompromis između pomenuta dva načela pa je prihvaćena neka mešavina pomenuta dva.
S obzirom na česte izmene u zakonodavstvu korisnici opravdano zahtevaju da poseduju odgovarajuće verzije softvera koje će biti u skladu sa izmenama zakona. To opet naravno utiče na pomenute troškove u implementaciji tih izmena, pa je zadržano takozvano paušalno održavanje. Ovo je u svetu veoma redak slučaj održavanja softvera, mada ga nešto u poslednje vreme zagovara lider u oblasti proizvodnje softvera, Microsoft. Microsoft planira da uvede paušalno održavanje za svoje proizvode, s obzirom da njihovi proizvodi veoma često obiluju promenama, kako onih tehnoloških, tako i onih kojima se ispravljaju greške na postojećim verzijama softvera. Da li to znači da je Micro Business išao ispred Microsofta?
Šalu na stranu ali ovakav način održavanja je nametnut od velikog broja korisnika koji zahtevaju da njihov BusinessWare softver bude potpuno usklađen sa izmenama zakona. S obzirom da je veoma teško održavati različite verzije istog programskog paketa, prišlo se održavanju samo tekuće (najnovije) verzije BusinessWare-a pa je i isporuka novih verzija dodata pod paušalnim održavanjem. Za to je cena paušalnog održavanja neznatno veća u odnosu na konkurenciju (čini 25%, namesto konkurentskih 20% od vrednosti softvera na godišnjem nivou).
Na taj način BusinessWare korisnik u slučaju paušalnog održavanja, osim usklađivanja BusinessWare softvera sa zakonskim izmenama dobija ujedno i najnovije verzije pomenutog softvera za nešto uvećan godišnji iznos održavanja. Sada se može postaviti pitanje kako će biti usluženi korisnici koji ne žele paušalno održavanje njihovog BusinessWare-a?
Odgovor je jednostavan. S obzirom da ne plaćaju paušalno održavanje, sve izmene (po osnovu zakonskih izmena ili novih verzija) platiće 20% od vrednosti kupljenog softvera po trenutno važećem cenovniku za BusinessWare. Međutim treba napomenuti da ovo važi samo u periodu od 12 meseci od poslednjeg apgrejda. Ako istekne više od 12 meseci od poslednjeg apgrejda (dana kada je poslednji puta vršena izmena softvera) korisnik plaća novi apgrejd sa 50% popusta po trenutnom cenovniku. Ovo je neophodno jer je u našim uslovima period od 12 meseci dug period i za to vreme se BusinessWare radikalno poboljša ili uskladi sa zakonskim izmenama.
Da nisu česte promene zakona, kao u našem slučaju, moglo bi se raditi kao svuda u svetu i nove verzije naplaćivati 50% od vrednosti, a starije verzije pečovati (patch) besplatno radi otklanjanja sitnijih nedostataka. Pri tome stari korisnici ne bi morali da prelaze bezuslovno na nove verzije, već bi koristili stare sve dok ne reše da se tehnološki osavremene.
Paušalno održavanje:
· usklađivanje sa zakonskim izmenama
· nove, tehnološki savremenije, verzije
Održavanje po pozivu:
· u roku od 365 dana popust kod kupovine do 80% od trenutnih cena BusinessWare;
· preko 365 dana popust kod kupovine do 50%.
Dakle sadašnji korisnik BusinessWare-a se mora odlučiti:
· da li želi paušalno održavanje svog BusinessWare-a ili
· ne želi paušalno održavanje i pri tom automatski podpada pod održavanje po pozivu.
I u jedno i u drugom slučaju važe pravila koja su gore pomenuta, bar za sada.
S obzirom da je sada u 2001. godini aktuelna migracija BusinessWare-a sa DOS okruženja na potpuno Windows okruženje, korisnici koji su se odlučili za paušalno održavanje dobiće Windows verziju BusinessWare-a bez nadoknade, jer to naravno ulazi u cenu paušalnog održavanja. Korisnici koji nemaju potpisan ugovor o paušalnom održavanju mogu kupiti najnoviju Windows verziju BusinessWare-a, zavisno od toga da li je prošlo više od 12 meseci od poslednjeg apgrejda ili ne sa 50% ili 80% popusta respektivno.
Treba napomenuti da korisnici koji ne plaćaju paušalno održavanje potpadaju u drugu prioritetnu grupu, što znači da će biti usluženi kada budu opsluženi svi korisnici koji plaćaju paušalno održavanje. To praktično znači da je red čekanja dva do četiri dana. Ovo je i normalno jer se Micro Business trudi da paušalne korisnike opsluži i van radnog vremena, zbog ugovorenih obaveza, dok ostali moraju čekati na opsluženje.
Obuka za korišćenje programskih paketa iz sastava BusinessWare je predviđena i troškovi obuke su sastavni deo cene kupljenih programskih paketa. Predviđena obuka je jedan slušalac na dan po programskom paketu koji se pominje u cenovniku. Ovo je sasvim dovoljna obuka, mada korisnici sa slabim predznanjem o računarima zahtevaju više vremena. Naravno u obuku koja se ovde pominje uključeno je predavanje samo u vezi programskih paketa koji je dotična firma kupila i sve ostalo nije predmet obuke. Dodatna obuka se može sprovesti prethodno ili naknadno i naplaćuje se po cenovniku. U vezi obuke često je potrebno znati kakav profil ljudi firma kupac treba da obezbedi i kakav profil ljudi se dobija nakon obuke.
Za rad sa programskim paketom BusinessWare Micro Business vrši obuku za sticanje dve vrste zvanja:
· BusinessWare Operater i
· BusinessWare Administrator.
Obuka za profil korisnika BusinessWare Operater je uključena u cenu kupljenih delova programskih paketa i tiče se znanja upotrebe softvera koji se koristi. Ovo je ujedno i najniži nivo znanja potreban za normalan rad sa kupljenim delovima BusinessWare programskog paketa i sasvim dovoljan za normalan rad. Obuka se može vršiti u prostorijama kupca na opremi kupca ili u školskim centrima Micro Business-a, što je ređi slučaj. S obzirom da se vrši obuka samo jednog polaznika po programskom paketu kupcima je najčešće potreban veći broj operatera, pa Micro Business može izvršiti obuku dodatnih operatera. Najčešće kupci ovaj posao poveravaju svojim, već obučenim, BusinessWare Operaterima i na taj način smanjuju troškove obuke.
Obuka za profil BusinessWare Administrator se izvodi isključivo u Micro Business centrima u Knjaževcu i Aleksincu po programu koji propisuje Micro Business. Pravo da prisustvuju imaju BusinessWare Operateri koji su savladali dodatne kurseve za primenu pojedinih operativnih sistema na radnim stanicama. Dakle potrebno je predznanje o nekoj verziji Windows operativnog sistema i odslušan kurs za BusinessWare Operatera. Obuka se izvodi u vidu višednevnog seminara i na kraju se dobija sertifikat o odslušanom i položenom kursu. Ovo znanje je dovoljno za postavljanje i konfigurisanje BusinessWare programskog paketa, za samostalno vršenje apgrejda i za administraciju prava pristupa pojedinim delovima programskih paketa.
S obzirom da je BusinessWare Administrator odgovorna uloga u lancu uvođenja BusinessWare-a posebno se insistira na potrebnim znanjima za polaznike kursa, kao i na stečeni nivo znanja nakon kursa. Pravilo je da svaka iole veća implementacija BusinessWare-a ima svog BusinessWare Administratora. Kod manjih implementacija tu ulogu vrši, za račun kupca, Micro Business bez nadoknade samo prilikom kupovine BusinessWare programskih paketa. Ostala pomoć u radu iz administratorskog domena se posebno naplaćuje.
Prilikom uvođenja većih implementacija posebno se insistira od kupca da kupac obezbedi kvalitetne stručnjake u svom računskom centru, a posebno se to odnosi na:
· administratora baze podataka;
· administratora sistema i
· BusinessWare Administratora.
Ovakav sastav je neophodan u potpunoj i pravilnoj implementaciji BusinessWare programskog paketa, što je između ostalog i interes kupca, jer na taj način visoko koristi svoju investiciju.
Početkom 1999. godine nastao je BusinessWare Lite (biznisver lajt), programski paket koji je dosta sličan BusinessWare 4.x u koncepciji i arhitekturi i razlikuje se jedino u ciljnom tržištu kome je namenjen. Kao što i sam “Lite” naziv kaže radi se o softveru koji ima određena ograničenja koja ne bi trebalo da smetaju ciljnom tržištu kome je ovaj programski paket namenjen.
Kao što već sigurno znamo BusinessWare 4.x (x - je namesto brojke koja označava sve verzije koje počinju sa 4) je robustan programski paket koji je namenjen širokom tržištu i kao takav ima svoju cenu, koja nije baš za potcenjivanje za male preduzetnike. Dakle ovakav kakav je nije potpuno orijentisan na male preduzetnike koji nisu spremni da investiraju sumu novca koju će teško u svom poslovanju opravdati.
S obzirom da istraživanja tržišta pokazuju da ovakvi mali preduzetnici preovlađuju (tačnije oni čine 75% od ukupnog broja firmi), došli smo do zaključka da je opravdano omogućiti i tim malim preduzetnicima jedan računovodstveni softver kakav je BusinessWare. Naravno pri tom su načinjena neka ograničenja u pogledu broja stavki u finansijskom knjigovodstvu. Istraživanja su takođe pokazala da mali preduzetnici imaju između tri do pet hiljada stavki godišnje i da trenutni limit od 7000 stavaka koji važi u Lite verziji nije nikakvo ograničenje za ciljno tržište. Drugo ograničenje je broj od dva operatera koji mogu istovremeno raditi sa BusinessWare Lite verzijom. Sigurno je i rad samo jednog operatera za male zahteve ciljnog tržišta dovoljan, međutim često se javlja potreba da se na drugom računaru izvrše neki uvidi dok neki od operatera obavlja knjiženje na prvom računaru, što je najčešći slučaj.
Dakle ograničenja koja su ugrađena u BusinessWare Lite nikako nisu razlog za uznemirenje bilo koje vrste u odnosu na BusinessWare 4.x jer se dobija kvalitativno sve ono što već ima mnogo skuplji BusinessWare 4.x.
Šta se dobija u paketu BusinessWare Lite ?
- BusinessWare Finex (finansijsko knjigovodstvo sa bilansima);
- BusinessWare Magic (robnomaterijalno knjigovodstvo sa fakturisanjem i poreskom evidencijom);
- BusinessWare Trade (maloprodaja sa praćenjem robnih zaliha i poreskom evidencijom);
- BusinessWare Safe (računarska kasa koja u potpunosti zamenjuje jednu klasičnu kasu)
- BusinessWare Wizard (“čarobnjaci” ili automatsko knjiženje promena iz maloprodaje i robnomaterijalnog knjigovodstva u finansijsko knjigovodstvo);
- BusinessWare Utility (pomoćni programi: specifikacija čekova građana, popuna i ispis virmana, telefonski imenik, izračun kontrolnog modula za plaćanje...).
Kakva su ograničenja u BusinessWare Lite?
- Ograničenje samo u finansijskom knjigovodstvu je na 7000 stavaka godišnje.
- Maksimalno dva operatera mogu raditi istovremeno, od koji jedan može biti na kasi.
- Ne mogu se dodavati drugi programski paketi iz BusinessWare 4.x namesto gore pomenute. Ako želite recimo Payroll (plate) moraćete platiti punu cenu za taj deo BusinessWare 4.x koji će raditi odvojeno od Lite verzije.
- Ne mogu se izbacivati delovi koje čine Lite verziju, iz gornjeg spiska, i na taj način smanjivati cenu.
- Može se knjižiti samo jedna glavna knjiga, odnosno može se raditi samo jedno knjigovodstvo samo jednoj firmi.
- Ne mogu se ovim paketom izvoditi agencijske (knjigovodstvene) usluge trećim licima.
Kakva je cena i garancija za BusinessWare Lite?
- Cena je u protivrednosti 600 DEM po tržišnom kursu bez bilo kakvih popusta.
- Garancija je kao i na sve softverske proizvode jedna godina od datuma kupovine.
- Za vreme garancije se ne plaća nikakva nadoknada.
Kako je organizovana obuka za BusinessWare Lite ?
- Obuka za ovaj programski paket je predviđena samo prilikom instalacije, ako instalaciju vrši neko iz kompanije Micro Business ili neko od ovlašćenih distributera u trajanju od 3 časova po slušaocu. Ako instalaciju vrši sam korisnik potrebne informacije mogu se pročitati iz odgovarajućeg uputstva.
Kakvo je održavanje paketa BusinessWare Lite u vangarantnom roku?
- Održavanje je u visini od 50% od trenutne cene Lite verzije na godišnjem nivou. To dakle iznosi 250 DEM godišnje ili približno 20 DEM mesečno. Održavanje se može plaćati mesečno ili u dogovorenoj periodici.
Da li mogu da pređem sa BusinessWare Lite verzije na BusinessWare 4.x verziju, kada, za koju cenu i kako ?
- Prelazak sa Lite verzije na 4.x verziju je moguć bilo kada.
- Obavezan je prelazak na BusinessWare 4.x ako se ispuni limit od 7000 stavaka u finansijskom knjigovodstvu ili bilo koji drugi od limita.
- Kupovinom BusinessWare Lite verzije Vi štitite svoju investiciju. Naime u slučaju prelaska na verziju 4.x plaća se samo razlika.
- Prilikom prelaska na 4.x verziju baze podataka se ne menjaju, to jest nikakve intervencije nad bazama podataka se ne vrše (nema preknjižavanja), već se sve radi automatski.
Da li mogu i dalje da koristim verziju BusinessWare Lite po prelasku na verziju 4.x?
- Da, ako niste izvršili doplatu za prelazak na BusinessWare 4.x, već ste kupili 4.x verziju.
Kakva oprema mi je potrebna za BusinessWare Lite?
- Potreban je minimalno računar sa 486 ili jačim procesorom, 16 MB RAM memorije, CD ROM, hard disk i instaliran Windows 95 ili noviji, kao i matrični štampač.
- Poželjan je što veći hard disk i računar Pentium tipa sa kolor monitirom.
- Matrični štampač je poželjan bilo koji 9-iglični štampač A4 formata.
- Poželjan je i uređaj za “backup” (snimanje) podataka kao što je ZIP Drive ili strimer traka.
- Poželjan je i izvor za neprekidno napajanje, minimum 300 VA.
- Poželjan je faks-modem i uplaćen nalog za pristup Internet-u.
- Ako želite da povežete dva računara potreban Vam je i odgovarajući hardver u tu svrhu.
Kakvo predznanje mi je potrebno za rad sa BusinessWare Lite?
- Poznavanje opšteg računarstva i informatike u šta spada vladanje osnovnim tehnikama u radu sa računarom.
- Poznavanje rada sa Windows-om 95 ili jačim, a naročito korišćenje Internet brauzera, rada sa Internet-om, programima za backup podataka, kao i rad sa štampačem ispod Windows-a.
- Nije obavezan, ali poželjan sertifikat za BusinessWare Operater ili BusinessWare Administrator, koji izdaje Micro Business na osnovu sprovedene obuke u trening centrima.
Promene koje su se dogodile u politici počele su nužno da se reflektuju i na ekonomiju, gde pri tome podrazumevamo i promene u fiskalnoj politici. Nijedna promena nije bezbolna pa ni promene ovog tipa. Iskreno se nadamo će se prognoze Vlade Republike obistiniti i da će nove fiskalne promene načiniti naš život boljim sa što manje promena u fiskalnoj politici ubuduće. Ovaj broj Vašeg i našeg biltena je situacijom bio iznuđen, tako da je nastao u rekordnom roku. Nadam se da se to neće odraziti na kvalitet članaka, ali ako se to ipak dogodi, ne zamerite. Idući brojevi bi trebalo da se što manje tiču promena u fiskalnoj i ekonomskoj politici, a više o stvarima koje će nam konačno uvećati profite. Nadam se da takvo vreme dolazi
Vlada Republike Srbije donela je uredbe koje su objavljene U "Službenom glasniku RS", br. 51/2000 od 12.12.2000.:
Uredba o izmeni i dopuni Uredbe o posebnoj naknadi za registraciju određenih vozila.
Smanjenje naknade je kod proizvođača, tako da se maloprodajne cene ne menjaju, pa ne postoji obaveza popisa cigareta.
Trenutno, posebne naknade koje se plaćaju na cigarete su:
Tabelarno izgled ovih naknada je:
Red. br. | Vrsta – kvalitetna grupa | socijalni program | posebna naknada | za podsticaj proizvod | ukupno |
1
|
Uvozne cigarete |
2,35 pak
117,50 kgr |
4,65 pak
232,50 kgr |
1,00 pak
50,00 kgr |
8,00 pak
400 kgr |
2
|
Licencne cigareteVINSTON, VINSTON LIGHT, CAMEL, CAMEL LIGHT
|
2,35 pak
117,50 kgr |
4,65 pak
232,50 kgr |
1,00 pak
50,00 kgr |
8,00 pak
400 kgr |
3
|
Ekstra domaÄeDRINA-EX 2000
|
2,15 pak
107,50 kgr |
8,65 pak
432,50 kgr |
1,00 pak
50,00 kgr |
11,80 pak
590 kgr |
3
|
I kvaliatetna grupaCLASSIC LIGHT-2000, MAGNUS
|
1,00 pak
50,00 kgr |
8,25 pak
412,50 kgr |
1,00 pak
50,00 kgr |
10,25 pak
512,5 kgr |
4
|
II kvalitetna grupaCLASSIC STRONG, CLASSIC-2000, WELS-2000 FILTER 95-2000, GOLD-2000
|
0,85 pak
42,50 kgr |
5,35 pak
267,50 kgr |
1,00 pak
50,00 kgr |
7,20 pak
360 kgr |
5
|
III kvalitetna grupaDRINA ORIGINAL-2000, BEST PLAVI –2000, BEST CRVENI-2000, DRINA CLASSIC-2000, DIV-2000, ZETA-2000
|
0,45 pak
22,50 kgr |
3,95 pak
197,50 kgr |
1,00 pak
50,00 kgr |
5,40 pak
270 kgr |
6
|
IV kvalitetna grupaMORAVA-2000, MORAVACL-2000, VEK-2000, FORMULA-2000, VIKEND-2000
|
2,00 pak
100,00 kgr |
0,50 pak
25,00 kgr |
2,50 pak
125 kgr |
Naknada pada na teret proizvođača, nema promene maloprodajnih cena, ali dolazi do promena u strukturi maloprodajne cene, obzirom da napred navdena naknada ne ulazi u osnovicu za obračun i plaćanje poreza na promet, tako da će ukupna obaveza po osnovu poreza u daljem periodu biti manja. U skladu sa tim ne postoji obaveza popisa niti nivelacije cena cigareta u prometu na malo. Međutim, obzirom da zalihe cigareta u magacinu vodimo sa ukalkulisanim porezom na promet, potrebno je samo proći kroz nivelaciju, kako bi se izvršilo storniranje ukalkulisanog poreza po starim osnovicama, a izvršilo ukalkulisavanje poreza po novim osnovicama.
Uredbom o posebnoj naknadi na alkoholna pića SMANJENA je naknada koja se plaća u procentu na osnovicu:
- na koju se plaća akciza na promet prirodne rakije i vinjaka, osim prirodne rakije – jabukovače sa 27% (uvedena 17.11.2000. godine) na 9%, i
- na koju se plaća akciza na promet žestokih i drugih alkoholnih pića, osim prirodnih vina, piva, prirodne rakije i vinjaka sa 46% (uvedena 17.11.2000. godine) na 13%.
Uredbom o izmeni i dopuni Uredbe o posebnoj naknadi za registraciju određenih vozila za priključna vozila proizvedena 1995, 1996, 1997. i 1998. godine utvrđeno je da
- Ukupno umanjenje iznosa naknade ne može preći 60% propisanog iznosa naknade, umesto ranijih 40%.
Uvedena je odredba o umanjenju iznosa utvrđene naknade za teretna vozila i autobuse za 5% za svaku narednu godinu starosti, s tim da ukupno umanjenje ne može preći 60% propisanog iznosa naknade.
U Biltenu broj 10 obavestili smo vas o dopunama programskog paketa Finansijko poslovanje, u smislu mogućnosti evidencije poreza po uplatnim računima na jednom kontu. Tada smo napisali:
U skladu sa odredbama Zakona u okvuru poreske evidnecije potrebno je imati podatke za svaki uplatni račun. Otvaranje konta koliko ima uplatnih računa je mukotrpno i može dovesti do grešaka, pogotovu ako se pomešaju konta.
Naš predlog za prevazilaženje ovog problema je.
Na ovaj način mogućnost greške kod šifre konta sveli smo najmanju moguću meru, a dobili smo evidenciju zaduženja i uplate poreza po uplatnim računima, kao i podatak za savezni porez po opštinama.
Ispis podataka po uplatnim računima daje nam program Kartica po broju dokumetna kod Pregleda podataka u finansijkom knjigovodstvu, sa mogućnošću izbora ispisa samo stanja po uplatnim računima ili ispisa svih promena po uplatnim računima.
Od podešavanja, potrebno je samo u matičnim podacima za konto u polju oznaka konta uneti broj 4 - stanje po dokumentima, tako će i prilikom zaključka godine podaci u novu poslovnu godinu za ovako definisana konta biti preneta po dokumentima, tj. po uplatnim računima poreza.
Dopuna mogućnosti programa je kod programskog paketa BusinessWare Wizard, tj. programskog paketa čarobnjaci za prepis u glavnu knjigu.
Ukoliko ste u matičnim podacima konta, konta poreza otvorili na napred navedeni način onda će napred navedeni programski paket, prilikom knjiženja podataka iz magacina i maloprodaje, podatke za poreze preneti po uplatnim računima na kontu poreza, ali još jednom napominjemo, potrebno je da je u matičnim podacima konta rečeno da je to tip konta 4 – praćenje stanja po dokumentima. U broju dokumenta prenosi se samo uplatni račun, tj. 2010, 21030 i dr. Na ovaj način mogu da se prate sva konta poreza, i iz grupe 13, 46, 28 ili druga.
MALOPRODAJA
Bez obzira da li za efekat povećanja poreza menjate cene ili ne, kroz naredne opcije morate da prođete. Prolazak kroz navedene opcije treba da radite tek po obračunu zadnje akontacije za period 16-31.03.2001.godine, jer se promena poreza odnosi na period od 01.04.2001.g.
- plaćanje poreza UKALKULISANOM METODOM
Poreski obveznici koji akontacije plaćaju na ovaj način dužni su da izvrše popis samo artikala koji sadrže promenu poreza. Robu koja se ne menja nisu dužni da popisuju. Posle dostave popisa knjiženje u BusinessWare je:
MALOPRODAJA
KALKULACIJE
NIVELACIJA CENA
- datum knjizenja 01.04.2001
- vrsta prometa 11 NIVELACIJA
- datum nivelacije 01.04.2001
- grupa artikla PORESKA GRUPA
- količina za nivelaciju: kod artikala gde nema taksi moguce je uneti 1, a kod artikala sa taksom (cigarete, pivo, rakije, vina) mora se unositi količina u jedinicama mere zbog preračuna takse
- stara cena – kod pojedinačnih artikala unosi se stara cena, a kod artikala koji se knjiže po poreskim grupama unosi se stara vrednost
- nova cena – isto kao i prethodno, ukoliko ne menjamo cene, onda unosimo istu vrednost kao i u prethodnoj koloni
- nova grupa artikla – ne unosimo novu već samo potvrđujemo staru
- opis – unosimo naziv artikla ili oznaku tarife
Po završetku knjiženja, na meniju
MALOPRODAJA
ISPISI
NIVELACIJA, POPISA
možete ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti.
- plaćanje poreza na bazi PODATAKA O PRODATIM ARTIKLIMA
Sve što smo naveli za ukalkulisanu metodi važi i za ovu metodu, osim što ukoliko zalihe vodite i robno onda morate proži kroz nivelaliciju svaki artikal, bez obzira da li istom menjate cenu ili ne. Ovo je potrebno zbog sračunavanja nove strukture poreza u ukupnom porezu.
- plaćanje poreza na bazi podataka o PROSEČNO PRERAČUNATIM STOPAMA NA PAZARE ZA PERIOD
Obveznici koji na ovaj način plaćaju porez dužni su da na dan 01.04.2001.godine izvrše popis svih zaliha robe u prodavnici, znači robu na koju se plaća porez na promet i robu na koju se ne plaća porez i izvrše usaglašenje trgovačke knjige sa popisom. Po završetku popisa redosled knjiženja je sledeći:
MALOPRODAJA
POPISI
POPIS ROBE
- datum knjiženja i datum naloga 31.03.2001.g.
- vrsta prometa 16 POPIS U MALOPRODAJI
- grupa artikla unosi se PORESKA GRUPA
- količina i cena – kod artikla sa taksom (cigarete, pivo, vino i rakije) unosi se pojedinačna količina i cena, a kod ostalih artikala moguće je uneti količinu 1 i ukupnu vrednost tarife po popisu zatim menijem
MALOPRODAJA
POPISI
POPISNE LISTE
vršimo ispis obračuna popisa na dan 31.03.2001.godine. po završetku popisa radimo konačni obračun poreza na promet za period do 31.03, kroz meni
MALOPRODAJA
POREZI
KONAÄNI POREZ,
sa izborom opcije KONAČNI POREZ SA KNJIŽENJEM. Obaveza za uplatu poreza po ovom konačnom porezu je sa akontacijom za period 1-15.4.
Po završetku popisa, kroz meni
MALOPRODAJA
KALKULACIJE
NIVELACIJA CENA
- datum knjizenja 01.04.2001
- vrsta prometa 11 NIVELACIJA
- datum nivelacije 01.04.2001
- grupa artikla PORESKA GRUPA
- količina za nivelaciju: kod artikala gde nema taksi moguće je uneti 1, a kod artikala sa taksom (cigarete, pivo, rakije, vina) mora se unositi kolicina u jedinicama mere zbog preračuna takse
- stara cena – kod pojedinačnih artikala unosi se stara cena, a kod artikala koji se knjiže po poreskim grupama unosi se stara vrednost
- nova cena – isto kao i prethodno, ukoliko ne menjamo cene, onda unosimo istu vrednost kao i u prethodnoj koloni
- nova grupa artikla – ne unosimo novu već samo potvrđujemo staru
- opis – unosimo naziv artikla ili oznaku tarife
vršimo nivelaciju na dan 01.04.2001.g.
Zatim, na meniju
MALOPRODAJA
ISPISI
NIVELACIJA, POPISA
možete ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti. Obveznici koji plaćaju na ovaj način porez, akontaciju za period 1-15.04. utvrđuju na bazi podataka o prosečnim preračunatim stopama za period 01.04 – 15.04.2001.g, a tek za akontaciju za period 16-30.4. vrši se izračun prosečnih preračunatih stopa za period 01.04.-30.04. i tako dalje.
MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO
Obaveza popisa i prolaska kroz program za nivelaciju u magacinskom knjigovodstvu postoji samo za artikle koji se vode sa ukalkulisanim porezom na promet (cigarete, rakija, pivo, vino i kafa).
Kroz meni
MATERIJALNO
KNJIŽENJE
ULAZ, IZLAZ, FAKTURISANJE
datum naloga, knjiženja, dokumenta 01.04.2001.g.
vrsta prometa 48 NIVELACIJA CENA potrebno je proći sve navedene artikle, bez obzira dali se vrši promena cene ili ne. Isto je potrebno zbog preračuna ukalkulisanog poreza, tj. strukture istog po uplatnim računima.
Kroz meni
MATERIJALNO
PREGLEDI ZALIHA
ISPIS KALKULACIJA,
izvršićete ispis kalkulacije u kojoj ste vršili nivelaciju, gde će na kraju iste biti ispisani podaci o promeni strukure ukalkulisanog poreza i razlike u ceni.
Skupština Republike Srbije, na vanrednom zasedanju 30. marta 2001, usvojila je Zakon o akcizama i Zakon o porezu na promet ("Sl. glasnik RS" br. 22/2001). Oba zakona se primenjuju od 1. aprila 2001.
Vlada Republike Srbije donela je više propisa, koji su takođe objavljeni u "Sl. glasniku RS", br. 22/2001, i primenjuju se od 1. aprila 2001, i to:
Akcize
II Duvanske prerađevine |
8. Cigarete grupe A (uvozne cigarete svih vrsta i naziva; domaće licencne cigarete; domaće cigarete pod nazivom:"Drina extra", “Sinchester", "Pointexpress" i "Classic light international" - stara Extra grupa i I kvalitetna grupa) 12,00 din/pak |
9. Cigarete grupe B (domaće cigarete u tvrdom pakovanju pod nazivom: "Classic", "Classic blue", "Best", "Welss","Filter 95", "Magnus", "Winset","Lovcen Lux" i "Point 100", i druge cigarete u tvrdom pakovanju- stara II kvalitetna grupa i i III grupa tvrdo pakovanje) 5,00 din/pak |
10. Cigarete grupe C (domaće cigarete u mekom pakovanju pod nazivom: "Drina original", "Drina klasična", "Best", "Morava", "Morava klasična", "Vek", "Div", "Zeta", "Srbija", "Vikend", "Gold", "Formula", "Lovćen" i "Point", i druge cigarete u mekom pakovanju - stara III kvalitetna grupa meko pakovanje i IV kvalitetna grupa) 2,00 din/pak |
11. Cigarete i cigarilosi 0,50 din/kom |
12. Rezani duvan, duvan za lulu i žvakanje i burmu 9,80 din/kg |
III Etil-alkohol (etanol) |
13. Denaturisani alkohol za gorivo 7,00 din
|
14. Alkohol koji se koristi za proizvodnju alkoholnih pića i
kozmetičkih proizvoda 20,00 din
|
15. Alkohol koji se prodaje apotekama, bolnicama, trgovini i
drugim krajnjim potrošačima 13,00 din
|
IV Alkoholna pića |
16. Prirodna vina, medicinska vina, medovina 12,00 din/lit
|
17. Jabukovača 30,00 din/lit
|
18. Pivo 5,00 din/lit
|
19. Prirodna rakija i vinjak 30,00 din/lit
|
20. Žestoka pića i druga alkoholna piÄa, osim viskija, vina i konjaka 40,00 din/lit
|
21. Viski, džin i konjak 60,00 din/lit
|
V Osvežavajuća bezalkoholna pića (od biljnih ekstrakata, od voćnih baza i žitarica, aromatizovana alkoholna pića, sirupi, praškovi i pastele za proizvodnju osvežavajućih bezalkoholnih pića) |
22. Osvežavajuća bezalkoholna pića
(Koka-kola, Pepsi-kola, i druge vrste tipa kole, Sprajt, sva pića vrste tonik, i ostala gazirana osvežavajuća pića) 1,50 din/lit |
VI Kafa |
23. Kafa (sirova, pržena, mlevena i ekstrakt kafe) 10,00 din/kg
|
VII So za ishranu |
24. So za ishranu 2,00 din/kg
|
VIII Luksuzni proizvodi |
25. Proizvodi svih vrsta i oblika izrađenih sa više od 2% zlata
i drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa više od 50% srebra 20% |
26. Prirodno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta
i oblika izrađenih od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera 20% |
27. Koža reptilija i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno
krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno zastupljeni
sa najmanje 50%, osim kože i krzna domaćih životinja 30%
|
Porez na promet proizvoda
ukinuto je svefazno oporezivanje za
- cigarete
- alkoholna pića
- kafu,
- cement
- betonsko gvožđe
- sve vrste blokova, cigli i crepa
R.br. | Zbrina stopa do 31.3. |